ODLUKA O BH. KANDIDATURI ZA EU U FOTO-FINIŠU
- Zbog pritiska pojedinih zemalja EU, BiH je bliže kandidaturi za članstvo nego što je bila prije preporuke Evropske komisije prošle sedmice da Ukrajini i Moldaviji bude dodijeljen status kandidata za članstvo, a BiH ne.
Međutim , svi sagovornici "Nezavisnih novina" upozoravaju da se radi o odluci političke prirode i da samo 27 premijera i predsjednika EU imaju ekskluzivno pravo da odluče hoće li dodijeliti status bilo kojoj zemlji, uključujući BiH i Ukrajinu, ili neće. Podsjećanja radi, Evropska komisija je liderima EU preporučila da dodijele status kandidata Ukrajini i Moldaviji, a što se tiče BiH, smatra da je prvo potrebno pokazati neki napredak u ispunjavanju 14 preporuka u Mišljenju Evropske komisije, ali lideri nisu obavezni da prihvate preporuku ovog izvršnog evropskog tijela.
Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije, po svemu sudeći napravila je mali uzmak prema BiH jer je u intervjuu austrijskom listu "Wiener Zeitung" rekla da je 14 prioriteta za BiH uslov za otpočinjanje pregovora, što je naredna faza nakon dobijanja statusa kandidata. Iako je i u samom Mišljenju Evropska komisija naznačila da 14 prioriteta nisu uslov za kandidaturu, već da BiH mora demonstrirati napredak njihovim ispunjavanjem, ova izjava Fon der Lejenove bi mogla značiti omekšavanje pozicije Evropske komisije uoči sjednice Evropskog savjeta na kojoj će se odlučivati o proširenju.
Na pitanje novinara zašto Ukrajina, a ne BiH, Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, juče je objasnio da se 24. februara i, kako je rekao, invazijom Rusije na Ukrajinu, svijet promijenio.
On je, međutim, takođe naznačio da je pozitivno mišljenje Ukrajini zasnovano i na stvarnom napretku, poput usvajanja antikorupcijskog zakona.
"Naravno da je važna implementacija, ali je takođe jasno da je to početak dugog puta. Treba biti realističan, članstvo je daleko, ali kandidatski status je prepoznavanje i jak signal zemlji s 40 miliona ljudi koji vode bitku za svoju nezavisnost, ali i za našu slobodu", rekao je on.
Što se tiče BiH, on je podsjetio na Mišljenje i 14 prioriteta, kao i da je jako malo urađeno kad je riječ o ispunjavanju obaveza, ali da je istovremeno sve više zemalja u EU koje preporučuju da se za BiH dodijeli kandidatura.
"Moja uloga ovdje je da se založim za BiH. Iako nisam zadovoljan onim što je urađeno od strane vaših političara, moramo poslati pozitivan signal. To ne bi bila nagrada za vaše političare, nego jasan signal za stanovništvo, da postoji perspektiva za ovu zemlju", rekao je on.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da bi nedavanje statusa BiH štetno djelovalo na dogovor lidera u Briselu, koji je postignut uz posredovanje Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, tijela koje će donijeti odluku o BiH.
Dodik je na svom Twitter profilu obećao da sve potpisano sa dogovora u Briselu treba ispoštovati ako se to desi, ali da u slučaju negativnog raspleta situacije po BiH, dogovor iz Brisela ne važi.
"Sastanak u Briselu bio je motivisan željom Šarla Mišela da ponudi Evropskom savjetu određen dogovor za političare iz BiH. I dalje stojim iza toga. Ako dobijemo kandidatski status, sve što je tamo dogovoreno treba da bude ispunjeno. Ako nema kandidatskog statusa za BiH, umire i dogovor u Briselu", napisao je Dodik.
Nakon sastanka s evroparlamentarcima u Sarajevu, Dodik je izrazio nezadovoljstvo zbog 14 prioriteta, za koje je rekao da djeluju kao kazna, i dodao da postavljanje visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN predstavlja kršenje pravnog sistema. Takođe je istakao da RS želi EU integracije, ali da nije spremna da se odrekne svoje autonomije.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost uticajnog instituta iz Berlina, kaže za "Nezavisne novine" da je zasad nemoguće reći hoće li BiH dobiti kandidaturu jer, kako je rekao, istorija pokazuje da mnogo odluka zavisi od trenutnih odnosa evropskih lidera i brojnih manjih faktora.
On , međutim, ističe da bi za region bila odlična vijest ako bi Savjet donio barem neke od četiri odluke za koje on smatra da bi bile od velike važnosti.
"Prva odluka bi bila da se BiH, Kosovu, Ukrajini i Moldaviji dodijeli kandidatura za članstvo u EU, a druga da se Crnoj Gori ponudi mjesto 28. članice Unije do 2025. godine ", kaže on i dodaje da je to godina do koje bi Crna Gora imala razumno dovoljno vremena da završi reforme koje bi bile uslov za članstvo.
Dalje, kako ističe, EU bi trebalo da kaže da svih pet zemalja zapadnog Balkana mogu postati punopravne članice do kraja decenije pod uslovom da se reformišu, posebno kad je u pitanju vladavina prava, ali i pod uslovom da EU prilagodi svoj institucionalni okvir.
Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, ocjenjuje da će prioritet na Balkanu imati Sjeverna Makedonija i Albanija, odnosno odblokiranje pristupnih pregovora.
"U tom smislu očekujem da će pažnju na samitu imati i inicijativa 'Otvoreni Balkan'", naglasio je on i istakao da je potencijal pokazao i Berlinski proces, koji zagovara Njemačka.
(Nezavisne)
Međutim , svi sagovornici "Nezavisnih novina" upozoravaju da se radi o odluci političke prirode i da samo 27 premijera i predsjednika EU imaju ekskluzivno pravo da odluče hoće li dodijeliti status bilo kojoj zemlji, uključujući BiH i Ukrajinu, ili neće. Podsjećanja radi, Evropska komisija je liderima EU preporučila da dodijele status kandidata Ukrajini i Moldaviji, a što se tiče BiH, smatra da je prvo potrebno pokazati neki napredak u ispunjavanju 14 preporuka u Mišljenju Evropske komisije, ali lideri nisu obavezni da prihvate preporuku ovog izvršnog evropskog tijela.
Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije, po svemu sudeći napravila je mali uzmak prema BiH jer je u intervjuu austrijskom listu "Wiener Zeitung" rekla da je 14 prioriteta za BiH uslov za otpočinjanje pregovora, što je naredna faza nakon dobijanja statusa kandidata. Iako je i u samom Mišljenju Evropska komisija naznačila da 14 prioriteta nisu uslov za kandidaturu, već da BiH mora demonstrirati napredak njihovim ispunjavanjem, ova izjava Fon der Lejenove bi mogla značiti omekšavanje pozicije Evropske komisije uoči sjednice Evropskog savjeta na kojoj će se odlučivati o proširenju.
Na pitanje novinara zašto Ukrajina, a ne BiH, Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, juče je objasnio da se 24. februara i, kako je rekao, invazijom Rusije na Ukrajinu, svijet promijenio.
On je, međutim, takođe naznačio da je pozitivno mišljenje Ukrajini zasnovano i na stvarnom napretku, poput usvajanja antikorupcijskog zakona.
"Naravno da je važna implementacija, ali je takođe jasno da je to početak dugog puta. Treba biti realističan, članstvo je daleko, ali kandidatski status je prepoznavanje i jak signal zemlji s 40 miliona ljudi koji vode bitku za svoju nezavisnost, ali i za našu slobodu", rekao je on.
Što se tiče BiH, on je podsjetio na Mišljenje i 14 prioriteta, kao i da je jako malo urađeno kad je riječ o ispunjavanju obaveza, ali da je istovremeno sve više zemalja u EU koje preporučuju da se za BiH dodijeli kandidatura.
"Moja uloga ovdje je da se založim za BiH. Iako nisam zadovoljan onim što je urađeno od strane vaših političara, moramo poslati pozitivan signal. To ne bi bila nagrada za vaše političare, nego jasan signal za stanovništvo, da postoji perspektiva za ovu zemlju", rekao je on.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da bi nedavanje statusa BiH štetno djelovalo na dogovor lidera u Briselu, koji je postignut uz posredovanje Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, tijela koje će donijeti odluku o BiH.
Dodik je na svom Twitter profilu obećao da sve potpisano sa dogovora u Briselu treba ispoštovati ako se to desi, ali da u slučaju negativnog raspleta situacije po BiH, dogovor iz Brisela ne važi.
"Sastanak u Briselu bio je motivisan željom Šarla Mišela da ponudi Evropskom savjetu određen dogovor za političare iz BiH. I dalje stojim iza toga. Ako dobijemo kandidatski status, sve što je tamo dogovoreno treba da bude ispunjeno. Ako nema kandidatskog statusa za BiH, umire i dogovor u Briselu", napisao je Dodik.
Nakon sastanka s evroparlamentarcima u Sarajevu, Dodik je izrazio nezadovoljstvo zbog 14 prioriteta, za koje je rekao da djeluju kao kazna, i dodao da postavljanje visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN predstavlja kršenje pravnog sistema. Takođe je istakao da RS želi EU integracije, ali da nije spremna da se odrekne svoje autonomije.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost uticajnog instituta iz Berlina, kaže za "Nezavisne novine" da je zasad nemoguće reći hoće li BiH dobiti kandidaturu jer, kako je rekao, istorija pokazuje da mnogo odluka zavisi od trenutnih odnosa evropskih lidera i brojnih manjih faktora.
On , međutim, ističe da bi za region bila odlična vijest ako bi Savjet donio barem neke od četiri odluke za koje on smatra da bi bile od velike važnosti.
"Prva odluka bi bila da se BiH, Kosovu, Ukrajini i Moldaviji dodijeli kandidatura za članstvo u EU, a druga da se Crnoj Gori ponudi mjesto 28. članice Unije do 2025. godine ", kaže on i dodaje da je to godina do koje bi Crna Gora imala razumno dovoljno vremena da završi reforme koje bi bile uslov za članstvo.
Dalje, kako ističe, EU bi trebalo da kaže da svih pet zemalja zapadnog Balkana mogu postati punopravne članice do kraja decenije pod uslovom da se reformišu, posebno kad je u pitanju vladavina prava, ali i pod uslovom da EU prilagodi svoj institucionalni okvir.
Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, ocjenjuje da će prioritet na Balkanu imati Sjeverna Makedonija i Albanija, odnosno odblokiranje pristupnih pregovora.
"U tom smislu očekujem da će pažnju na samitu imati i inicijativa 'Otvoreni Balkan'", naglasio je on i istakao da je potencijal pokazao i Berlinski proces, koji zagovara Njemačka.
(Nezavisne)
