Može li doći do ''postepene integracije'' Zapadnog Balkana u EU? :: Semberija INFO ::

 

Može li doći do ''postepene integracije'' Zapadnog Balkana u EU?


Austrija je zemljama članicama Evropske unije predstavila novi non pejper, odnosno dokument u kojem se zalaže za novi pristup zemljama Zapadnog Balkana. Dokumentom je predviđena postepena integracija u EU. Povod za novu inicijativu je rat u Ukrajini te strahovanje da bi stabilnost Zapadnog Balkana mogla da bude ugrožena. Za sada o novim idejama nema reakcije Njemačke i Francuske.
 


Novi non paper pojavio se u evropskim krugovima. Ovaj put neformalni dokumet stiže kao prijedlog Austrije. Mediji, koji su imali uvid u dokument, navode da Austrija traži postepeno integrisanje u politiku EU, a prvi korak bi trebao biti poziv zemljama zapadnog Balkana na učešće u neformalnim sastancima Vijeća Unije. U dokumentu, tvrde, da se spominje i progresivna integracija zemalja u zajedničkom tržištu, inkluzija u trgovinskim i poreskim politikama, te učešće u klimatskim i energetskim politikama EU. Austrija smatra da zemlje trebaju imati i pristup evropskim fondovima, što bi bio veliki podsticaj. Istovremeno, od slovenskog predsjednika stiže inicijativa da Evropska unija da BiH status kandidata bez uslova i pregovora.


"EU bi tu investirala u mir, stabilnost, blagostanje i EU perspektivu BiH i zbog tog prvog poteza naknadno bi zatražila da ispuni uvjete, BiH treba da se izvuče iz začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka ni statusa kao ni u jednoj državi Zapadnog Balkana", riječi su predsjednika Slovenije Boruta Pahora.

I sve su ove inicijative povezane, tvrde poznavaoci politike na europskom terenu. Treba znati da je za bilo kakav potez o proširenju ključan dogovor Njemačke i Francuske, a njega nema. Realnost je da nema političke volje unutra Unije za proces pridruživanja, navodi Zijad Bećirović.

"To su zaista nevjerovatne stvari, ali treba razumjeti Pahora iz razloga što on već radi kampanju da bi bio specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan pošto mu mandat predsjenika ističe u decembru ove godine, a Austrija zbog samog prestiža u regiji, jer ona ipak gubi tu utakmicu s većim zemljama", ističe Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.

Prijedlozi svježi, te nema reakcije njemačke. Ipak, stav Njemačke je poznat od ranije - kandidatski put popločan je reformskim uslovima koje zemlje Zapadnog Balkana moraju ispuniti. Situaciju, navode analitičari, komplikuje i to što je kredibilitet politike proširenja izgubljen, ali i blokiran unutar samih članica EU.

"Vjerujem da će njemačka Vlada odbiti prijedlog predsjednika Pahora da se daje kandidatski status BiH bez ikakvih ispunjenih uslova, a na drugoj strani imamo taj austrijski prijedlog iz kojeg se već vidjelo, tipa međukoraka u procesu EU integracija država potencijalnih kandidata, tipa ranijeg pristupa strukturalnim fondovima EU, nisam vidio zvaničnu poziciju njemačke, ali pretpostavke su Berlin ima rezervi prema takvim prijedlozima", kaže Bodo Veber, njemački politički analitičar.

Status kandidata bio bi odličan potez da se stvari u BiH pokrenu s mrtve tačke, mišljenja su domaći analitičari. Ali za to nema niti jednog razloga, što pokazuje činjenica da od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju domaći političari nisu uradili ništa.

"Nije to pitanje više formalnih koraka, nije pitanje da li će bih dobiti kandidatski status, da li će dobiti datum započinjanja pregovora, koliko moramo biti svjesni činjenice da se u BiH apsolutno ništa ne čini na tom polju, dakle podcrtat ću još jednom-apsolutno ništa", smatra politički analitičar Adnan Huskić.

U kojem pravcu će se stvari odvijati, možda bude jasnije na predstojećem samitu lidera članica Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Da li postoji politička volja za evropsku budućnost Zapadnog Balkana ili pak djelovanje ovog dijela Evrope u skladu s evropskim smjernicama, ali naspram Rusije.


BHRT