Preminuo poznati bh. istoričar i nekadašnji profesor Univerziteta u Banjaluci Galib Šljivo :: Semberija INFO ::

 

Preminuo poznati bh. istoričar i nekadašnji profesor Univerziteta u Banjaluci Galib Šljivo


SARAJEVO - Redovni član Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” (BANUK) akademik prof.dr. Galib Šljivo preminuo je u subotu, 30. aprila u 89. godini.

"Njegovim odlaskom bosanskohercegovačka akademska scena je izgubila važnog i vrijednog čovjeka, a naša akademija svog uglednog člana. Bio je redovni  član Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" (BANUK) od osnivanja 2021. ali i Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) od 2017",  navode iz BANUK-a.

Dženaza polazi u Orašju 2. maja u 15 sati ispred džamije i ukop će se obaviti na Haremu u Orašju.

Bosanska akademija nauka i umjetnosti "Kulin ban" će u nedjelju, 8. maja u hotelu Evropa u 13 sati organizovati komemorativnu sjednicu posvećenu liku i djelu akademika Šljive, a tim povodom u njegovu spomen biće organizovan akademski diskurs o temi kojom se on temeljito bavio "Dva bosanskohercegovačka izlaza na more: Sutorina i Neum - gdje smo pogriješili" o čemu će govoriti akademici Suad Kurtćehajić i Muriz Spahić.

Galib Šljivo bio, akademik, istoričar, univerzitetski profesor, redovni profesor Univerziteta u Banjaluci, doktor nauka, naučnik, istraživač, autor kapitalnog djela: Historija - Povijest Bosne i Hercegovine 1788 - 1878, u 12 knjiga.

Rođen je 15. septembra 1933. u selu Brčigovu, opština Rogatica. Šljivo je 1939. smješten u Vakufski, odnosno Sirotinjski dom u Sarajevu, koji je poslije Drugog svjetskog rata preimenovan u Dom ratne siročadi. Osnovnu školu, nižu gimnaziju i učiteljsku školu je završio u Sarajevu.

Radeći kao učitelj studirao je na Višoj pedagoškoj školi koju je završio 1958., a 1963. je diplomirao i na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje je magistrirao i doktorirao.

Bio je direktor gimnazije u Orašju, a potom profesor na Pedagoškoj akademiji u Banjaluci. Radio je na formiranju Instituta za istoriju u Banjaluci čiji je direktor bio od 1. novembra 1979. do 1992. godine.

Od 1987. do 1992. bio je prorektor Univerziteta "Đuro Pucar Stari“ u Banjaluci, a poslije rata se vratio iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu. Živio je u Orašju, istodobno predajući na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Dao je ogroman doprinos istoriji Bosne i Hercegovine, istoriji balkanskih država i istoriji Evrope. Monografije su najpoznatije njegovo naučno djelo: Historija Bosne i Hercegovine 1788 – 1878., edicija u 12 knjiga (Planjax group, Tešanj, 2016).

FENA / NEZAVISNE