NA SNAGU STUPIO NOVI ZAKON O SPORTU U REPUBLICI SRPSKOJ
Foto
Na 11. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je održana 22. jula 2020. godine donijet je novi zakon o sportu. Odlučeno je da će doneseni zakon stupiti na snagu prvog januara 2022. godine i time zamijeniti stari zakon o sportu, donijet 2002. godine. Ovaj period, od usvajanja do stupanja na snagu ostavljen je kako bi sportski kolektivi imali vremena da svoja pravna akta (Statut, pravilnike, itd.) usklade sa odredbama novog zakona. Međutim, uz časne i odgovorne izuzetke, veliki broj klubova u Bijeljini još nije ispunio ovu zakonsku obavezu.
Tokom prethodne dvije decenije došlo je do razvoja sporta u Republici Srpskoj, tako da su stara zakonska rješenja u brojnim situacijama postala ograničavajuća po dalji napredak sporta. Novi zakon o sportu je korak naprijed u procesu afirmisanja sporta u Republici i kao takav, donio je brojne novine. Zbog uočenih propusta u sferi pravnog saobraćaja klubova, a kako bi se uvelo više discipline u ovoj oblasti, zakon je predvidio da svaki klub, u toku četiri godine, mora imati dvije skupštine, jednu izvještajnu i jednu izbornu te je propisao obavezu prijavljivanja svih nastalih promjena i njihovog evidentiranja u sudskom registru.
-Na području grada Bijeljina registrovano je više od 150 sportskih kolektiva. Od tog broja oko 65 je fudbalskih klubova koji se takmiče na svim nivoima, od najnižih liga do Premijer lige BiH. Mnogi od njih nemaju aktivne uprave, ne održavaju skupštine, ne ažuriraju podatke u sudskom registru, Poreskoj upravi i drugim institucijama, tako da izazivaju probleme u odnosima sa njima. Ove odredbe imaju za cilj da spriječe nastanak ovakvih situacija i da se u uprave sportskih klubova uključuju oni ljudi koji će aktivno doprinositi razvoju klubova“, rekli su za „Semberija info“ u Odjeljenju za društvene djelatnosti Gradske uprave Grada Bijeljina.
U odredbama zakona o sportu napravljena je razlika između profesionalnih sportista i sportista amatera. Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na pravo sportskih kolektiva da zaključuju ugovor o stipendiranju sa sportistima koji imaju do 24 godine. Ovim ugovorom klubovi se oslobađaju plaćanja poreza i doprinosa na primanja sportiste-stipendiste u iznosu 75% prosječne plate u Republici Srpskoj. Zakonodavac je time želio potaknuti klubove na veći angažman mladih sportista, ali i olakšati teret finansijskih obaveza klubova.
Većina klubova u Republici Srpskoj je registrovana u skladu sa zakonom o udruženjima i fondacijama.
Zakonom o sportu predviđena je mogućnost da se klubovi, u cilju popravljanja vlastite finansijske strukture mogu transformisati u privredna društva. Da bi to učinili, pored odluke skupštine kluba, mora postojati i saglasnost lokalne zajednice, s obzirom da velika većina klubova nema vlastitu, nego koristi gradsku sportsku infrastrukturu. Istina, zakonom o sportu nisu precizirani svi detalji procesa reorganizacije klubova ka privrednim društvima koja bi poslovala na tržišnim osnovama, pa se očekuje donošenje drugih pravnih akata koji će potpunije regulisatiovu oblast.
Još jedna novina u zakonu tiče se prava da sportisti izaberu reprezentaciju za koju će nastupati. Tako da državljani Republike Srpske mogu, na osnovu slobodno izražene volje, izabrati reprezentativne selekcije BiH ili Srbije, a sve u skladu sa Zakonom o ratifikaciji Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije.
Zakon o sportu je obavezao sve sportske klubove da vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izvještaje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. Pored toga, zakon je još više naglasio obavezu zdravstvene zaštite sportista, kao i kontrolu upotrebe nedozvoljenih stimulativnih sredstava.
Regulisano je da funkcije ovlašćenog lica ili člana organa upravljanja sportskog udruženjane ne mogu vršiti lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela protiv privrede, imovine i službene dužnosti, kao i lica pravosnažno osuđena za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorišćavanja djeteta i radnje nasilja u porodici, ili prekršaje u vezi sa sportom.
(Semberija info)
Tokom prethodne dvije decenije došlo je do razvoja sporta u Republici Srpskoj, tako da su stara zakonska rješenja u brojnim situacijama postala ograničavajuća po dalji napredak sporta. Novi zakon o sportu je korak naprijed u procesu afirmisanja sporta u Republici i kao takav, donio je brojne novine. Zbog uočenih propusta u sferi pravnog saobraćaja klubova, a kako bi se uvelo više discipline u ovoj oblasti, zakon je predvidio da svaki klub, u toku četiri godine, mora imati dvije skupštine, jednu izvještajnu i jednu izbornu te je propisao obavezu prijavljivanja svih nastalih promjena i njihovog evidentiranja u sudskom registru.
-Na području grada Bijeljina registrovano je više od 150 sportskih kolektiva. Od tog broja oko 65 je fudbalskih klubova koji se takmiče na svim nivoima, od najnižih liga do Premijer lige BiH. Mnogi od njih nemaju aktivne uprave, ne održavaju skupštine, ne ažuriraju podatke u sudskom registru, Poreskoj upravi i drugim institucijama, tako da izazivaju probleme u odnosima sa njima. Ove odredbe imaju za cilj da spriječe nastanak ovakvih situacija i da se u uprave sportskih klubova uključuju oni ljudi koji će aktivno doprinositi razvoju klubova“, rekli su za „Semberija info“ u Odjeljenju za društvene djelatnosti Gradske uprave Grada Bijeljina.
U odredbama zakona o sportu napravljena je razlika između profesionalnih sportista i sportista amatera. Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na pravo sportskih kolektiva da zaključuju ugovor o stipendiranju sa sportistima koji imaju do 24 godine. Ovim ugovorom klubovi se oslobađaju plaćanja poreza i doprinosa na primanja sportiste-stipendiste u iznosu 75% prosječne plate u Republici Srpskoj. Zakonodavac je time želio potaknuti klubove na veći angažman mladih sportista, ali i olakšati teret finansijskih obaveza klubova.
Većina klubova u Republici Srpskoj je registrovana u skladu sa zakonom o udruženjima i fondacijama.
Zakonom o sportu predviđena je mogućnost da se klubovi, u cilju popravljanja vlastite finansijske strukture mogu transformisati u privredna društva. Da bi to učinili, pored odluke skupštine kluba, mora postojati i saglasnost lokalne zajednice, s obzirom da velika većina klubova nema vlastitu, nego koristi gradsku sportsku infrastrukturu. Istina, zakonom o sportu nisu precizirani svi detalji procesa reorganizacije klubova ka privrednim društvima koja bi poslovala na tržišnim osnovama, pa se očekuje donošenje drugih pravnih akata koji će potpunije regulisatiovu oblast.
Još jedna novina u zakonu tiče se prava da sportisti izaberu reprezentaciju za koju će nastupati. Tako da državljani Republike Srpske mogu, na osnovu slobodno izražene volje, izabrati reprezentativne selekcije BiH ili Srbije, a sve u skladu sa Zakonom o ratifikaciji Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije.
Zakon o sportu je obavezao sve sportske klubove da vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izvještaje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. Pored toga, zakon je još više naglasio obavezu zdravstvene zaštite sportista, kao i kontrolu upotrebe nedozvoljenih stimulativnih sredstava.
Regulisano je da funkcije ovlašćenog lica ili člana organa upravljanja sportskog udruženjane ne mogu vršiti lica koja su pravosnažno osuđena za krivična djela protiv privrede, imovine i službene dužnosti, kao i lica pravosnažno osuđena za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorišćavanja djeteta i radnje nasilja u porodici, ili prekršaje u vezi sa sportom.
(Semberija info)
