DIPLOMATIJA UZ PODRŠKU NOSAČA AVIONA :: Semberija INFO ::

 

DIPLOMATIJA UZ PODRŠKU NOSAČA AVIONA


Iako predstoji čitav niz pregovora kako bi se smirila napetost između Rusije i Ukrajine, Sjedinjene Države su ipak "za svaki slučaj" ostavile nosač aviona "Hari S. Truman" u Mediteranu.

Nosač, tačnije čitava grupa brodova koja prati američki nosač aviona "US S Hari S. Truman", trebalo je da produži u vode Bliskog istoka, ali je američki ministar odbrane Lojd Ostin naredio da ostane u Sredozemnom moru.

Jedan službenik Pentagona je izjavio da "ta promjena odslikava ponovnu nužnost trajnog prisustva u Evropi", dodajući da je "neophodno na taj način zagarantovati saveznicima i partnerima naš angažman u kolektivnoj obrani".
Kako navodi DW, istočne članice NATO-a su izuzetno zabrinute zbog značajnog gomilanja ruskih jedinica na granici prema Ukrajini, a širi se i strah da bi Rusija mogla da napadne susjednu zemlju, iako Moskva negira da ima takve planove i odbacuje sve kritike.

Međutim, diplomatija je u međuvremenu ipak počela da djeluje i dogovoren je čitav niz susreta.

Za 10. januar je u Ženevi dogovoren sastanak između predstavnika SAD i Rusije kako bi počeli razgovore o deeskalaciji sukoba, dva dana kasnije je planiran i susret predstavnika NATO i Rusije u Moskvi, a već sutradan, 13. januara, predviđeno je "savjetovanje" predstavnika Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Rusije.
Brisel, međutim, negoduje zbog činjenice da se razgovori prije svega vode između Moskve i Vašingtona.

"Ako Moskva, kao što je najavljeno, od januara želi da razgovara o bezbjednosnoj arhitekturi i o garancijama za bezbjednost, to onda nije tema koja se tiče samo Amerike i Rusije", izjavio je predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj za njemački list "Velt".

On je dodao da Evropska unija mora da prisustvuje tim pregovorima, jer, kako navodi, pregovori imaju jedino smisla ako su tijesno koordinisani i ako u njima učestvuje i EU.

"Mi ne želimo da budemo samo posmatrači koje ostavljaju po strani, dok se odlučuje preko naših glava", poručio je Borelj.

Iako će to što SAD ostavljaju nosač aviona u Sredozemnom moru Rusija bez sumnje da proglasi za "provokaciju", ta odluka Pentagona manje počiva na vojnoj sili samo jednog nosača aviona, ocjenjuje DW.

Ona se, kako je ocijenjeno, može tumačiti i željom da, kad već raste napetost, Vašington želi da "drži prst na obaraču" kako kriza ne bi postala još veća zbog eventualne samostalne akcije neke pojedine članice NATO, jer je očigledno da su baltičke zemlje, a naročito Poljska veoma nervozne.

Istovremeno, i iz Njemačke dopiru inicijative koje bi lako mogle dodatno da pogoršaju situaciju.

Tako se recimo budući lider opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc založio za to da Njemačka "razmisli" o isporuci oružja Ukrajini kako bi bila spremna za samoodbranu.

Isto se čuje i iz nekih krugova u sadašnjoj vladajućoj koaliciji, a uoči izbora jedan od lidera Zelenih, sadašnji ministar privrede Robert Habek, zalagao se za vojnu pomoć Kijevu.

Međutim, za ambasadora Rusije u Berlinu Sergeja Nečajeva tako nešto je apsolutno neprihvatljivo.
"Vojna pomoć Ukrajini je, s naše tačke gledišta, apsolutno štetna i pogrešna. Svi koraci u tom smjeru bili bi kontraproduktivni", izjavio je ambasador.

Izvor: Tanjug