- Zapadni Balkan će biti jedan od prioriteta francuskog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koje počinje 1. januara, ali i dalje nema eksplicitnih garancija kada je u pitanju članstvo zemalja u EU.

Naime, Francuska je među zemljama koje važe kao opreznije kada je u pitanju pristup EU i punopravno članstvo, a proteklih godina francuski oprez je donekle ublažavala Njemačka, čija je sada već bivša kancelarka Angela Merkel snažno zagovarala integraciju ovih zemalja u EU.

Treba podsjetiti da je Francuska proteklih godina insistirala da se prvo EU reformiše unutar sebe, jer prije toga, kako je ta zemlja argumentovala, EU neće biti u stanju da apsorbuje novi talas proširenja.

Proširenje je spaseno tako što su Njemačka i Francuska, uz ostale članice EU, postigle kompromisno rješenje, po kojem bi u procesu proširenja bila korištena nova metodologija sa grupisanjem pregovaračkih poglavlja kroz klastere uz veće insistiranje na reformama u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Značajno je da je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, koji zahvaljujući ustavnoj strukturi u toj zemlji ima značajna izvršna ovlaštenja, tokom predstavljanja fracuskog predsjedavanja EU, dosta vremena posvetio našem regionu i govorio o njemu kao o jednom od ključnih prioriteta.

Što se tiče evropske perspektive, o njoj se nije izjašnjavao direktno, već je najavio samit sa zemljama zapadnog Balkana u junu, odnosno pred kraj francuskog predsjedavanja, te da će pojasniti šta evropska perspektiva znači.

Fokus u dijelu govora o zapadnom Balkanu je stavio na ekonomski razvoj, investicije, stabilnost i potrebu da EU bude u značajnijoj mjeri prisutna.

"Tamo moramo voditi politiku ponovnog angažovanja, ali i investicija, kako bismo potpomogli ekonomsku integraciju regiona, približavanje ljudi i brigu prema manjinama. Moramo se boriti protiv miješanja i manipulacija koje se sprovode od strane nekoliko regionalnih sila, koje preko Balkana destabilizuju Evropu. Mislim da je taj politički i ekonomski posao na zapadnom Balkanu pravi agent evropskog suvereniteta, jer nećemo moći izgraditi Evropu ako ostavimo zapadni Balkan u situaciji u kojoj je danas", rekao je Makron.

Ovaj govor pokazuje da Makron na region zapadnog Balkana gleda u kontekstu afirmacije EU na spoljnopolitičkom planu i demonstriranja sposobnosti da je taj blok sposoban da vodi računa o svom neposrednom susjedstvu. 

Na posljednjem samitu EU za opšte poslove održanom prije desetak dana, koji se vodi pod slovenačkim predsjedavanjem blokom, potvrđena je evropska perspektiva regiona, ali kroz kominike provejava i francuski stav o potrebi reforme EU.

"Savjet naglašava važnost osiguravanja da EU može održati i produbiti svoj vlastiti razvoj, uključujući i kapacitet da integriše nove članice", navedeno je u ovom zaključku 27 zemalja članica.

Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za "Nezavisne novine" da je Francuska bila jedna od ključnih zemalja koja je zaslužna za zagrebački samit EU 2000. godine.

"Taj samit je bio stvarni početak procesa stabilizacije i pridruživanja kao politike EU za zapadni Balkan, u okviru kojeg je Hrvatska ušla u EU, a druge zemlje započele pregovore za članstvo", rekao je Topčagić.

Za razliku od tada, kako ističe, Francuska uz još neke uticajne zemlje EU daje prioritet boljem funkcionisanju same EU, a dodatno je na sadašnji stav EU uticao i proces proširenja na istok.

"Ja bih pozdravio spremnost EU i tražio još veće ulaganje u cijelu regiju u sve ono što znači razvijenost i napredovanje i na taj način približavanje. Logično je i da to bude uslovljeno prihvatanjem evropskih zakona, principa i vrijednosti", zaključio je Topčagić.  
 
(Nezavisne)