EUFOR dio novog evropskog odbrambenog koncepta
BRISEL - Ministri spoljnih poslova EU danas su na sastanku o novom bezbjednosnom konceptu EU Strateški kompas pričali i o vojnoj misiji EUFOR u BiH, ali na pres-konferenciji nakon sastanka nije bilo nikakvih informacija o detaljima.
Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, predstavio je Strateški kompas, dokument koji će zvanično biti usvojen narednog marta, a o kojem smo i mi proteklih mjeseci više puta pisali. Borelj je u jednoj rečenici tokom pres-konferencije rekao da je dobra vijest što je produžen mandat misiji EUFOR-a i više o tome tokom nje nije davao informacije.
Proteklih mjeseci dobili smo više informacija da će i misija EU u BiH biti obuhvaćena ovim procesom te da će možda ova misija dobiti i novi mandat. S obzirom na činjenicu da je Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a prije nekoliko dana zamalo odbila da da odobrenje da se produži mandat EUFOR-a u BiH, moguće je da će jedna od opcija na stolu biti i novi mandat vojnoj misiji EU u BiH.
Ono što smo dobili prije sastanka zvanično jeste da će ministri spoljnih poslova u sklopu razgovora o EUFOR-u razgovarati i o bezbjednosnoj situaciji u BiH, u svjetlu nedavnih dešavanja i povećane nestabilnosti u zemlji.
"Pod tačkom tekući poslovi, ministri će biti obaviješteni o nedavnim dešavanjima koja se odnose na obnavljanje mandata EUFOR-u i operaciji 'Althea' u BiH, koordinisanom konceptu o vojnom prisustvu na moru, vojnoj mobilnosti i saradnju sa zemljama EU koje nisu u NATO-u", objašnjeno nam je.
Peter Stano, jedan od portparola Evropske komisije, za "Nezavisne" je rekao da operacija EUFOR "Althea" i dalje igra ključnu ulogu u jačanju bezbjednosne i stabilne situacije u BiH, što je osnova za dalji napredak na putu ka EU.
"Kroz tu operaciju EU jeste i ostaće posvećena podršci BiH u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja", rekao nam je on.
Podsjećanja radi, "Nezavisne novine" su krajem prošle godine pisale da je Evropski savjet tada u zaključcima u vezi s EUFOR-om naglasio da do ljeta 2021. godine očekuje odluku o budućnosti misije.
"Savjet s radošću očekuje naredni strateški pregled, najkasnije do sredine 2021. godine, kao bazu za razgovor o budućim zadacima EUFOR-a, načinu na koji će se operacija dalje kretati, a sve to imajući u vidu potrebu za podrškom napretku BiH u evropskim integracijama i uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju na terenu", naglašeno je u zaključku.
Iako Borelj nije govorio detaljnije o EUFOR-u, iz svega onog što je rekao o Strateškom kompasu mogu se izvući neki od zaključaka. Kako je objasnio, EU će u svojim vojnim misijama u inostranstvu, a od kojih je EUFOR jedna od najvažnijih, raditi tijesno sa SAD i NATO-om, čiji je generalni sekretar juče bio prisutan na radnom ručku s ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU. Takođe, Borelj je rekao da će EU imati u pripremi mogućnost da u krizna područja pošalje do 5.000 vojnika, koji će biti specijalizovani u skladu s misijom za koju se šalju. Primjera radi, govorio je o mogućnostima izvlačenja građana iz ugroženih područja, za šta će biti potrebna jedna vrsta vojne operacije, ili o mogućnostima misija odvajanja zaraćenih strana, za šta će biti potrebni drugačiji kapaciteti.
"Ono što smo konstatovali jeste da svjedočimo rastu nestabilnosti, transnacionalnim prijetnjama, i sve će to uticati na našu bezbjednost. Očekujemo više korištenja hibridnih taktika, što je nešto što se može danas vidjeti na granici sa Bjelorusijom", rekao je Borelj.
Nezavisne novine
Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, predstavio je Strateški kompas, dokument koji će zvanično biti usvojen narednog marta, a o kojem smo i mi proteklih mjeseci više puta pisali. Borelj je u jednoj rečenici tokom pres-konferencije rekao da je dobra vijest što je produžen mandat misiji EUFOR-a i više o tome tokom nje nije davao informacije.
Proteklih mjeseci dobili smo više informacija da će i misija EU u BiH biti obuhvaćena ovim procesom te da će možda ova misija dobiti i novi mandat. S obzirom na činjenicu da je Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a prije nekoliko dana zamalo odbila da da odobrenje da se produži mandat EUFOR-a u BiH, moguće je da će jedna od opcija na stolu biti i novi mandat vojnoj misiji EU u BiH.
Ono što smo dobili prije sastanka zvanično jeste da će ministri spoljnih poslova u sklopu razgovora o EUFOR-u razgovarati i o bezbjednosnoj situaciji u BiH, u svjetlu nedavnih dešavanja i povećane nestabilnosti u zemlji.
"Pod tačkom tekući poslovi, ministri će biti obaviješteni o nedavnim dešavanjima koja se odnose na obnavljanje mandata EUFOR-u i operaciji 'Althea' u BiH, koordinisanom konceptu o vojnom prisustvu na moru, vojnoj mobilnosti i saradnju sa zemljama EU koje nisu u NATO-u", objašnjeno nam je.
Peter Stano, jedan od portparola Evropske komisije, za "Nezavisne" je rekao da operacija EUFOR "Althea" i dalje igra ključnu ulogu u jačanju bezbjednosne i stabilne situacije u BiH, što je osnova za dalji napredak na putu ka EU.
"Kroz tu operaciju EU jeste i ostaće posvećena podršci BiH u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja", rekao nam je on.
Podsjećanja radi, "Nezavisne novine" su krajem prošle godine pisale da je Evropski savjet tada u zaključcima u vezi s EUFOR-om naglasio da do ljeta 2021. godine očekuje odluku o budućnosti misije.
"Savjet s radošću očekuje naredni strateški pregled, najkasnije do sredine 2021. godine, kao bazu za razgovor o budućim zadacima EUFOR-a, načinu na koji će se operacija dalje kretati, a sve to imajući u vidu potrebu za podrškom napretku BiH u evropskim integracijama i uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju na terenu", naglašeno je u zaključku.
Iako Borelj nije govorio detaljnije o EUFOR-u, iz svega onog što je rekao o Strateškom kompasu mogu se izvući neki od zaključaka. Kako je objasnio, EU će u svojim vojnim misijama u inostranstvu, a od kojih je EUFOR jedna od najvažnijih, raditi tijesno sa SAD i NATO-om, čiji je generalni sekretar juče bio prisutan na radnom ručku s ministrima spoljnih poslova zemalja članica EU. Takođe, Borelj je rekao da će EU imati u pripremi mogućnost da u krizna područja pošalje do 5.000 vojnika, koji će biti specijalizovani u skladu s misijom za koju se šalju. Primjera radi, govorio je o mogućnostima izvlačenja građana iz ugroženih područja, za šta će biti potrebna jedna vrsta vojne operacije, ili o mogućnostima misija odvajanja zaraćenih strana, za šta će biti potrebni drugačiji kapaciteti.
"Ono što smo konstatovali jeste da svjedočimo rastu nestabilnosti, transnacionalnim prijetnjama, i sve će to uticati na našu bezbjednost. Očekujemo više korištenja hibridnih taktika, što je nešto što se može danas vidjeti na granici sa Bjelorusijom", rekao je Borelj.
Nezavisne novine