SPORNI MANDATI I GRANICE IZBORNIH JEDINICA :: Semberija INFO ::

 

SPORNI MANDATI I GRANICE IZBORNIH JEDINICA


SARAJEVO - Centralna izborna komisija (CIK) BiH je u parlamentarnu proceduru dostavila spisak na kojem su pobrojane stvari koje je potrebno uvoditi, ali i mijenjati u izbornom procesu, čime bi bila i ojačana uloga te komisije u određenim postupcima.

Svoje viđenje izmjena i dopuna Izbornog zakona rukovodstvo CIK-a BiH je saželo u izvještaju o sprovođenju zakona iz njihove nadležnosti za 2020. godinu, koji potpisuje predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar, a koji je već stigao u Parlament BiH.

Na početku je ponovljen stav da je u narednom periodu potrebno posvetiti pažnju daljem unapređenju izbornog zakonodavstva uz aktivan angažman članova CIK-a, prije svega u radu Interresorne radne grupe. Njihov stav je da grupa radi na izmjenama izbornog zakonodavstva ili da bude usvojen novi zakon u koji bi bile ugrađene preporuke komisija. Većina smjernica CIK-a vodi u pravcu digitalizacije procesa, a ponovo su apostrofirali i sprovođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda BiH. Jedna od preporuka je i da nadležni preispitaju i ažuriraju broj osoba s biračkim pravom, a koje imaju status raseljene osobe, u smislu zaštite integriteta Centralnog biračkog spiska.

- Potrebno je preispitati broj mandata i granice izbornih jedinica u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH, ali i intenzivirati aktivnosti u vezi sa pitanjem entitetskog državljanstva za birače iz Brčko distrikta BiH kao preduslov za njihovo glasanje na opštim izborima - kažu u CIK-u.

U CIK-u smatraju da je potrebno precizirati i odredbe koje će onemogućiti vođenje izborne kampanje izvan propisanog perioda, odnosno postojanje “zabranjene kampanje” prije zvaničnog početka 30 dana do dana izbora, kao i da predsjednik/zamjenik u biračkom odboru budu nestranačke ličnosti. Na CIK-ovom spisku je i član u kojem se navodi da je potrebno propisati obavezu CIK-a da na zahtjev birača i političkih subjekata daje mišljenje o sprovođenju Izbornog zakona te da se njegovo mišljenje traži i prilikom registracije političkih stranaka. Podvukli su i da je izmjene Izbornog zakona potrebno donijeti blagovremeno da bi mogli usvojiti neophodni set podzakonskih propisa i instalirati odgovarajuće softvere, uz naglasak da na svim promjenama treba raditi u neizbornoj godini.

Aktuelni saziv Interresorne radne grupe za izmjene i dopune izbornog zakonodavstva u maju je dobio zeleno svjetlo za rad, a do ljetne pauze održano je nekoliko sjednica na kojima su analizirane odredbe Izbornog zakona. Međutim, zbog narušenih odnosa na domaćoj političkoj sceni do kojih je dovelo nametanje odluke bivšeg visokog predstavnika Valentin Incka o zabrani negiranja genocida, neizvjesno je kada će se članovi Interresorne radne grupe naći na okupu jer je čine poslanici, delegati i ministri iz sve tri konstitutivna naroda u BiH.

Jače sankcije

Rukovodstvo CIK-a BiH osvrnulo se i na oblast finansiranja političkih partija. Na listi prijedloga piše da je potrebno preispitati i izbalansirati postojeće zakonodavstvo u oblasti organizovanja i političkog djelovanja stranaka, unaprijediti transparentnost finansiranja kampanje te uvesti strože kazne za nezakonito finansijsko poslovanje.

(Nezavisne)