Firme registruju a ne posluju? :: Semberija INFO ::

 

Firme registruju a ne posluju?


"Jako je mali broj firmi koje ostvaruju dobit preko 100 miliona maraka. Mi imamo, od tih 10 hiljada firmi, više od 1000 koje su registrovane a ne posluju uopšte. Sve je to odraz slabe ekonomije. " kaže Goran Račić iz Privredne komore RS.
 
U poslednjih pet godina broj firmi sa samo jednim radnikom se vrtoglavo popeo. Čak 240 firmi je novootvoreno od 2013. do 2018. godine, i trenutno ih ima 2113, podaci su Agencije za posredničke, informatičke i i finansijske usluge Republike Srpske.
 
 Ono što je zanimljivo u svemu tome jeste da je malo više od dvije hiljade radnika uspjelo da akumulira dobit od 56 miliona maraka.
 
U Privrednoj komori Republike Srpske objašnjavaju da je bujica firmi s jednim radnikom odraz male ekonomije kakva je svojstvena Srpskoj.
 
Goran Račić iz Privredne komore RS kaže da ima oko 10 hiljada registrovanih privrednih društava, ne uključujući samostalne preduzetnike.
 
"Jako je mali broj firmi koje ostvaruju dobit preko 100 miliona maraka. Mi imamo, od tih 10 hiljada firmi, više od 1000 koje su registrovane a ne posluju uopšte. Sve je to odraz slabe ekonomije." kaže Račić.
 
Ekonomisti objašnjavaju da je težina poslovanja uslovila ljude koji mogu da rade za platu da se ipak odluče za regostraciju nove firme za jednu marku i prijave sami sebe.
 
To je, pojašnjava Zoran Pavlović, česta pojava u IT sektoru.
 
Iz Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS pojašnjavaju da su visoki nameti poslednjih godina imali najveći uticaj na otvaranje malih firmi sa samo jednim radnikom.
 
"Na koji način može ugostitelj prijaviti više od jednog radnika, kad su nameti države od preko 60 odsto ogromni i preveliko opterećenje. Pored toga, to je posao za inspekciju, jer kako jedan radnik sam radi u lokalu koji je prijavljen da radi po cijeli dan." kaže Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS.
 
Ipak, iz opozicije napominju da ne treba zaboraviti veliki broj fiktivnih firmi u Republici Srpskoj putem kojih se izvlači novac iz privrede.
 
 "Kako je moguće da sva javna preduzeća sa više od 20 hiljada radnika pune budžet sa oko 60 miliona maraka, a firme s jednikom radnikom naprave dobit od 56 miliona." pita narodni poslanik Jelena Trivić.
 
Jelena Trivić napominje da bi najbolje rješenje bilo da APIF razdvoji po oblastima sve firme koje imaju po jednog ili nijednog radnika. Pa bi se na taj način utvrdio tačan broj onih koji isisivaju novac iz Republike Srpske.
 
BNTV