U BiH sve više samoubistava
Pandemija Covid-19 u potpunosti je uticala na život svakog pojedinca u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Osim velikih posljedica na zdravstveni i ekonomski sistem, pandemija je ostavila velike posljedice na mentalno zdravlje mnogih ljudi, a često smo svjedoci medijskih izvještaja o brojnim samoubistvima.
U prošloj godini suicid je počinilo 411 osoba, od kojih 193 u Federaciji BiH, a 218 u Republici Srpskoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske evidentiralo je 218 samoubistava, što je za 7,9 odsto više u odnosu na godinu ranije. Prema polnoj strukturi izvršilaca, 170 je muškog i 48 je ženskog pola. Podaci MUP-a RS govore da je čak 62 posto lica starije od 60 godina.
Prema crnoj statistici koju su uradile policijske agencije, došlo je do povećanja broja samoubistava.
U prošloj godini su, navodi se u izvještaju Federalne uprave policije, u FBiH zabilježena 193 slučaja samoubistva, a broj izvršenja ovog čina je za 2,6 odsto veći u odnosu na 2019. godinu.
Na području FBiH u martu ove godine je počinjeno 14 samoubistava, navodi se u izvještaju FUP-a, gdje pojašnjavaju da su počinioci u 11 slučajeva osobe muškog pola, a u tri se radi o osobama ženskog spola.
Najčešće je bilo vješanje, zatim upotreba vatrenog oružja, a na trećem mjestu je skok s visine.
Najviše osoba je 2020. suicid izvršilo u Kantonu Sarajevo, njih 41, na drugom mjestu je Tuzlanski kanton sa 40 slučajeva i Zeničko-dobojski sa 30. Slijedi Unsko-sanski sa 24 samoubistva, Srednjobosanski sa 19, Hercegovačko-neretvanski 18, Livanjski 8, Posavski i Bosansko-podrinjski po četiri samoubistva i Zapadnohercegovački dva slučaja suicida.
Omer Ćemalović, neuropsihijatar i stalni sudski vještak, za Oslobođenje kaže da je stalni pritisak kojem su građani konstantno izloženi samo jedan od faktora koji utiče da osoba u jednoj situaciji nije u stanju da kontroliše svoje impulse.
- Taj stres je izuzetno jakog intenziteta. Ova situacija sa koronom je dovela do toga da smo se morali odreći svih lijepih navika, sve ono što je bilo neka satisfakcija, doza pozitivne energije i suočavanje sa problemima. Uz to sve, komplikuje se ekonomska situacija. To je višestruki problem, a u osnovi svega leži radikalna promjena načina življenja i stalan pritisak kako materijalne, tako i životne egzistencije. To je sklop okolnosti koji je otrovan, ističe Ćemalović.
On navodi da bi društvo moglo mnogo toga da uradi, ali to ne čini.
- Društvo treba da stvori ambijent optimizma i bolje budućnosti, a ne ovako svakim danom sve nas gorim stvarima bombarduju. Kada čovjek nema od čega da živi, nema vajde od psihoterapije, mora se dati ljudima osjećaj sigurnosti da će u najgorim situacijama imati ono najpotrebnije. Bez takvih mjera naših vlastodržaca bojim se da će sve mučnija atmosfera biti, posebno kada sve ove mjere prođu. Onda će doći do situacije da se u punom kapacitetu sve pokaže, jasan je neuropsihijatar.
Oslobođenje
U prošloj godini suicid je počinilo 411 osoba, od kojih 193 u Federaciji BiH, a 218 u Republici Srpskoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske evidentiralo je 218 samoubistava, što je za 7,9 odsto više u odnosu na godinu ranije. Prema polnoj strukturi izvršilaca, 170 je muškog i 48 je ženskog pola. Podaci MUP-a RS govore da je čak 62 posto lica starije od 60 godina.
Prema crnoj statistici koju su uradile policijske agencije, došlo je do povećanja broja samoubistava.
U prošloj godini su, navodi se u izvještaju Federalne uprave policije, u FBiH zabilježena 193 slučaja samoubistva, a broj izvršenja ovog čina je za 2,6 odsto veći u odnosu na 2019. godinu.
Na području FBiH u martu ove godine je počinjeno 14 samoubistava, navodi se u izvještaju FUP-a, gdje pojašnjavaju da su počinioci u 11 slučajeva osobe muškog pola, a u tri se radi o osobama ženskog spola.
Najčešće je bilo vješanje, zatim upotreba vatrenog oružja, a na trećem mjestu je skok s visine.
Najviše osoba je 2020. suicid izvršilo u Kantonu Sarajevo, njih 41, na drugom mjestu je Tuzlanski kanton sa 40 slučajeva i Zeničko-dobojski sa 30. Slijedi Unsko-sanski sa 24 samoubistva, Srednjobosanski sa 19, Hercegovačko-neretvanski 18, Livanjski 8, Posavski i Bosansko-podrinjski po četiri samoubistva i Zapadnohercegovački dva slučaja suicida.
Omer Ćemalović, neuropsihijatar i stalni sudski vještak, za Oslobođenje kaže da je stalni pritisak kojem su građani konstantno izloženi samo jedan od faktora koji utiče da osoba u jednoj situaciji nije u stanju da kontroliše svoje impulse.
- Taj stres je izuzetno jakog intenziteta. Ova situacija sa koronom je dovela do toga da smo se morali odreći svih lijepih navika, sve ono što je bilo neka satisfakcija, doza pozitivne energije i suočavanje sa problemima. Uz to sve, komplikuje se ekonomska situacija. To je višestruki problem, a u osnovi svega leži radikalna promjena načina življenja i stalan pritisak kako materijalne, tako i životne egzistencije. To je sklop okolnosti koji je otrovan, ističe Ćemalović.
On navodi da bi društvo moglo mnogo toga da uradi, ali to ne čini.
- Društvo treba da stvori ambijent optimizma i bolje budućnosti, a ne ovako svakim danom sve nas gorim stvarima bombarduju. Kada čovjek nema od čega da živi, nema vajde od psihoterapije, mora se dati ljudima osjećaj sigurnosti da će u najgorim situacijama imati ono najpotrebnije. Bez takvih mjera naših vlastodržaca bojim se da će sve mučnija atmosfera biti, posebno kada sve ove mjere prođu. Onda će doći do situacije da se u punom kapacitetu sve pokaže, jasan je neuropsihijatar.
Oslobođenje
