Indija i Kina pomno prate krizu u Nepalu
Nepalska predsjednica Bidija Devi Bandari raspustila je parlament 21. decembra, na zahtjev premijera, usred unutarstranačke zavade i tvrdnji suparnika da je potez neustavan, dovodeći u neizvjesnost političku budućnost strateški važne himalajske zemlje koja je već dugo na razmeđu uticaja Indije i Kine, pišu svjetski mediji.
Politička kriza u Nepalu produbila se dok je premijer branio svoju odluku o raspuštanju parlamenta, a pristalice opozicije protestovale paleći njegove portrete u Katmanduu, napisao je Tajms dodajući kako će krizu pomno pratiti susjedne Indija i Kina.
Nakon višesedmičnih sukoba u njegovoj vladajućoj stranci, Kadga Prasad Šarma Oli raspustio je Donji dom i najavio prijevremene izbore za narednu godinu.
Protivnici su taj potez osudili kao "ustavni puč", apelujući na intervenciju Vrhovnog suda. U znak protesta, dodaje londonski list, nekoliko vladinih ministara podnijelo je ostavku.
Kriza je posebno interesantna Indiji i Kini koje se decenijama bore za uticaj u Katmanduu, koji je dodatno opterećen naglim porastom slučajeva korona virusa u udaljenim planinskim zajednicama, ali i ekonomijom koja je uništena kolapsom turizma.
Uprkos većinskom hinduističkom stanovništvu, nepalski odnosi s Indijom pogoršali su se posljednjih godina, a premijer Oli okrenuo je zemlju bliže Pekingu.
Unutarstranačke zavade
Nepalska predsjednica Bidija Devi Bandari je nakon hitnog sastanka s premijerom najavila da će prijevremeni opšti izbori u ovoj himalajskoj državi najvjerovatnije biti održani u dvije faze - 30. aprila i 10. maja, piše Rojters naglasivši da je to godinu dana prije predviđenog roka.
Premijer Oli (68) je, pojašnjava Rojters, zatražio novi mandat nakon što ga je njegova Komunistička partija Nepala optužila da je svoju stranku ignorisao prilikom vladinih odluka i imenovanja. Njegova odluka o raspuštanju parlamenta uslijedila je nakon što su u Donjem domu parlamenta koji broji 275 članova, pojedini zastupnici iz Komunističke partije izglasali njegovo nepovjerenje.
Nepalski političari i korisnici društvenih mreža smatraju da je vladajuća stranka trebala isprobati druge političke kombinacije za vođenje zemlje, umjesto da raspiše prijevremene izbore naročito jer je pandemija poharala njihovu ekonomiju koja zavisi od turizma.
U zemlji od oko 30 miliona ljudi, infekcije korona virusom dosegle su u nedjelju, 21. decembra, brojku od 253.772 uz 1.788 smrtnih slučajeva.
Troškovi izbora
Nepal je na rubu ustavne krize nakon što je premijer zatražio raspuštanje zakonodavnog tijela kako ne bi morao odstupiti s pozicije u korist suparnika kako je dogovoreno političkim sporazumom iz 2017. koji je formirao trenutnu vladu, ukazuje Vašington post.
Nakon prošlih izbora, dvije komunističke stranke udružile su se uz dogovor da će se nakon dvije i po godine čelnici mijenjati na poziciji premijera. Oli se, međutim, usprotivio izazivajući raskol unutar stranke. Činilo se ipak, dodaje list, da je neposredni okidač odluke izvršna naredba koju je Oli donio sredinom decembra, a koja mu omogućuje veću moć pri odlučivanju.
Prijevremeni parlamentarni izbori održaće se u dvije faze naredne godine i nije jasno hoće li se dvije stranke koje čine vladajuću koaliciju razdvojiti uoči utrke. List podsjeća da je okupljanje dviju stranaka radi formiranja vlade s dvotrećinskom većinom prije tri godine okončalo godine političkih previranja.
Također, djeluje da će novi izbori biti skupa vježba - naročito za zemlju koja se nalazi usred ekonomske krize i kojoj Svjetska banka predviđa rast od samo jedan odsto u narednoj godini. Nekoliko korisnika društvenih mreža iz Nepala uporedilo je troškove održavanja novih izbora s vakcinisanjem protiv korona virusa - koje će prema predviđanjima koštati oko 670 miliona dolara.
Nepal, zbijen između velesila Kine i Indije, relativno je nova demokratija, pojašnjava Vašington post. Desetogodišnji građanski rat između vlade i maoističkih pobunjenika harao je zemljom do 2006. godine, a najmanje 17.000 ljudi je stradalo. Ukidanjem 240 godina stare monarhije, Nepal je 2008. godine postao demokratska republika.
Kineski prijatelj Oli
Raspuštanjem donjeg doma parlamenta s ciljem da izbjegne potencijalno izglasavanje nepovjerenja, nepalski premijer dovodi u sumnju političku budućnost strateški važne himalajske zemlje u kojoj su se Peking i Nju Delhi dugo borili za uticaj, naglašava Njujork tajms.
Političke turbulencije u Nepalu odvijaju se usred rastućih napetosti između sve snažnijih i ratobornijih država - Kine i Indije. Njihovo rivalstvo se pojačalo jer je Kina sve više zahtijevala pravo na spornu zemlju duž njihove neravne granice na Himalajima. Te su napetosti eskalirale u junu, kada su se nenaoružane trupe iz obje zemlje sukobile i kada je stradalo 20 indijskih i neutvrđen broj kineskih vojnika.
Nepal ima opsežne ekonomske veze s Indijom u kojoj rade mnogi Nepalci i poput Indije ima većinsko hinduističko stanovništvo. Ali odnosi su se pokvarili posljednjih godina, naročito nakon 2015. kada je Indija nametnula višemjesečnu neslužbenu blokadu Nepala zbog novog ustava u čijoj izradi Nju Delhi nije učestvovao. Prošle godine pojedinci u Nepalu su krivili Indiju za izgradnju nasipa koji su pogoršali poplave na nepalskoj strani granice, dodaje list.
Kako su napetosti s Nju Delhijem rasle, Peking je iskoristio priliku upumpavajući novac u Nepal - jednu od najsiromašnijih zemalja južne Azije koja se pak smatra ključnom državom za kineske napore na jačanju uticaja u regiji. Ta je kampanja, naglašava njujorški list, dobila poticaj 2017., kada su komunisti pobijedili na izborima. Međutim, uprkos obećanjima komunista da će povezati nepalski željeznički sistem s kineskim, oni su i dalje nepovezani.
Ako Oli padne, ocjenjuje Njujork tajms, Kina bi izgubila prijatelja. Istovremeno, dodaje list, suparništvo Indije i Kine moglo bi biti prilika za novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena u nastojanju Vašingtona da izgradi čvršće veze s Indijom dajući joj možda veću ulogu u praćenju kineskih poteza u regiji.
Radio Slobodna Evropa
Politička kriza u Nepalu produbila se dok je premijer branio svoju odluku o raspuštanju parlamenta, a pristalice opozicije protestovale paleći njegove portrete u Katmanduu, napisao je Tajms dodajući kako će krizu pomno pratiti susjedne Indija i Kina.
Nakon višesedmičnih sukoba u njegovoj vladajućoj stranci, Kadga Prasad Šarma Oli raspustio je Donji dom i najavio prijevremene izbore za narednu godinu.
Protivnici su taj potez osudili kao "ustavni puč", apelujući na intervenciju Vrhovnog suda. U znak protesta, dodaje londonski list, nekoliko vladinih ministara podnijelo je ostavku.
Kriza je posebno interesantna Indiji i Kini koje se decenijama bore za uticaj u Katmanduu, koji je dodatno opterećen naglim porastom slučajeva korona virusa u udaljenim planinskim zajednicama, ali i ekonomijom koja je uništena kolapsom turizma.
Uprkos većinskom hinduističkom stanovništvu, nepalski odnosi s Indijom pogoršali su se posljednjih godina, a premijer Oli okrenuo je zemlju bliže Pekingu.
Unutarstranačke zavade
Nepalska predsjednica Bidija Devi Bandari je nakon hitnog sastanka s premijerom najavila da će prijevremeni opšti izbori u ovoj himalajskoj državi najvjerovatnije biti održani u dvije faze - 30. aprila i 10. maja, piše Rojters naglasivši da je to godinu dana prije predviđenog roka.
Premijer Oli (68) je, pojašnjava Rojters, zatražio novi mandat nakon što ga je njegova Komunistička partija Nepala optužila da je svoju stranku ignorisao prilikom vladinih odluka i imenovanja. Njegova odluka o raspuštanju parlamenta uslijedila je nakon što su u Donjem domu parlamenta koji broji 275 članova, pojedini zastupnici iz Komunističke partije izglasali njegovo nepovjerenje.
Nepalski političari i korisnici društvenih mreža smatraju da je vladajuća stranka trebala isprobati druge političke kombinacije za vođenje zemlje, umjesto da raspiše prijevremene izbore naročito jer je pandemija poharala njihovu ekonomiju koja zavisi od turizma.
U zemlji od oko 30 miliona ljudi, infekcije korona virusom dosegle su u nedjelju, 21. decembra, brojku od 253.772 uz 1.788 smrtnih slučajeva.
Troškovi izbora
Nepal je na rubu ustavne krize nakon što je premijer zatražio raspuštanje zakonodavnog tijela kako ne bi morao odstupiti s pozicije u korist suparnika kako je dogovoreno političkim sporazumom iz 2017. koji je formirao trenutnu vladu, ukazuje Vašington post.
Nakon prošlih izbora, dvije komunističke stranke udružile su se uz dogovor da će se nakon dvije i po godine čelnici mijenjati na poziciji premijera. Oli se, međutim, usprotivio izazivajući raskol unutar stranke. Činilo se ipak, dodaje list, da je neposredni okidač odluke izvršna naredba koju je Oli donio sredinom decembra, a koja mu omogućuje veću moć pri odlučivanju.
Prijevremeni parlamentarni izbori održaće se u dvije faze naredne godine i nije jasno hoće li se dvije stranke koje čine vladajuću koaliciju razdvojiti uoči utrke. List podsjeća da je okupljanje dviju stranaka radi formiranja vlade s dvotrećinskom većinom prije tri godine okončalo godine političkih previranja.
Također, djeluje da će novi izbori biti skupa vježba - naročito za zemlju koja se nalazi usred ekonomske krize i kojoj Svjetska banka predviđa rast od samo jedan odsto u narednoj godini. Nekoliko korisnika društvenih mreža iz Nepala uporedilo je troškove održavanja novih izbora s vakcinisanjem protiv korona virusa - koje će prema predviđanjima koštati oko 670 miliona dolara.
Nepal, zbijen između velesila Kine i Indije, relativno je nova demokratija, pojašnjava Vašington post. Desetogodišnji građanski rat između vlade i maoističkih pobunjenika harao je zemljom do 2006. godine, a najmanje 17.000 ljudi je stradalo. Ukidanjem 240 godina stare monarhije, Nepal je 2008. godine postao demokratska republika.
Kineski prijatelj Oli
Raspuštanjem donjeg doma parlamenta s ciljem da izbjegne potencijalno izglasavanje nepovjerenja, nepalski premijer dovodi u sumnju političku budućnost strateški važne himalajske zemlje u kojoj su se Peking i Nju Delhi dugo borili za uticaj, naglašava Njujork tajms.
Političke turbulencije u Nepalu odvijaju se usred rastućih napetosti između sve snažnijih i ratobornijih država - Kine i Indije. Njihovo rivalstvo se pojačalo jer je Kina sve više zahtijevala pravo na spornu zemlju duž njihove neravne granice na Himalajima. Te su napetosti eskalirale u junu, kada su se nenaoružane trupe iz obje zemlje sukobile i kada je stradalo 20 indijskih i neutvrđen broj kineskih vojnika.
Nepal ima opsežne ekonomske veze s Indijom u kojoj rade mnogi Nepalci i poput Indije ima većinsko hinduističko stanovništvo. Ali odnosi su se pokvarili posljednjih godina, naročito nakon 2015. kada je Indija nametnula višemjesečnu neslužbenu blokadu Nepala zbog novog ustava u čijoj izradi Nju Delhi nije učestvovao. Prošle godine pojedinci u Nepalu su krivili Indiju za izgradnju nasipa koji su pogoršali poplave na nepalskoj strani granice, dodaje list.
Kako su napetosti s Nju Delhijem rasle, Peking je iskoristio priliku upumpavajući novac u Nepal - jednu od najsiromašnijih zemalja južne Azije koja se pak smatra ključnom državom za kineske napore na jačanju uticaja u regiji. Ta je kampanja, naglašava njujorški list, dobila poticaj 2017., kada su komunisti pobijedili na izborima. Međutim, uprkos obećanjima komunista da će povezati nepalski željeznički sistem s kineskim, oni su i dalje nepovezani.
Ako Oli padne, ocjenjuje Njujork tajms, Kina bi izgubila prijatelja. Istovremeno, dodaje list, suparništvo Indije i Kine moglo bi biti prilika za novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena u nastojanju Vašingtona da izgradi čvršće veze s Indijom dajući joj možda veću ulogu u praćenju kineskih poteza u regiji.
Radio Slobodna Evropa
