Putin: Status Karabaha nije riješen
Фото - Танјуг / АП
Konačni status Karabaha nije riješen, Moskva održava status kvo, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu za televiziju "Rusija 24".
"Ako budu normalni odnosi između Azerbejdžana i Jermenije, biće moguće riješiti pitanje statusa Karabaha", dodao je ruski predsjednik.
On je istakao da je za Nagorno-Karabah potrebno vrijeme kako bi se miran život vratio u domove i da rane još nisu zacijeljene.
"Najvažnije je da smo uspjeli da zaustavimo krvoproliće. Više od četiri hiljade ljudi poginulo je samo prema zvaničnim podacima, a zapravo, mislim i više. To nije film, to je tragedija koja se događa u životu s konkretnim ljudima, konkretnim porodicama! Zbog toga je zaustavljanje krvoprolića glavni rezultat", naglasio je Putin.
On je primijetio da se nekoliko puta približavalo konačnom rješenju situacije u Karabahu i da je rat mogao biti izbjegnut da su sadašnji sporazumi postignuti ranije.
Da su prihvaćeni prijedlozi za rješavanje situacije, koji su izrađeni još 2013. godine, rat u Karabahu mogao bi se izbjeći.
"Rusija je 2013. godine, u okviru Minske grupe OEBS-a, formulisala uslove s kojima su se sve članice Minske grupe, uključujući i kopredsjedavajuće, a to su, podsjećam, Rusija, Francuska i Sjedinjene Američke Države, složile i podržale", precizirao je Putin.
On je dodao da optužbe za izdaju premijera Jermenije Nikola Pašinjana nemaju osnova.
Uslov za prekid rata - grad Šuša
Ruski predsjednik ispričao je da je u oktobru, tokom telefonskih pregovora, ubijedio predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva da zaustavi borbena dejstva u Nagorno-Karabahu pod uslovom da se izbjeglice vrate u Šušu, ali je Jermenija bila protiv.
"Tokom 19. i 20. oktobra imao sam niz telefonskih razgovora i sa predsjednikom Alijevim i sa premijerom (Jermenije Nikolom) Pašinjanom... Sve u svemu, uspio sam da ubijedim predsjednika Alijeva da je moguće zaustaviti borbena dejstva, ali je njegov obavezan preduslov bio povratak izbjeglica, uključujući i u grad Šuša", rekao je Putin.
Dodao je da je, za njega neočekivano, stav jermenskih partnera bio "formulisan tako da je za njih to neprihvatljivo".
"Pašinjan mi je direktno rekao da u tome vidi prijetnju interesima Jermenije i Karabaha", dodao je predsjednik.
Ruski mirovnjaci
Govoreći o ruskim mirovnim snagama, ruski lider izjavio je da su ruski mirovnjaci stacionirani u Karabahu kako bi osigurali bezbjednost Jermena koji se tamo vraćaju.
On je dodao da je pitanje povratka izbjeglica u Nagorno-Karabah osjetljivo i važno.
"Ovo je veoma važno pitanje. Ovo je vrlo osjetljivo pitanje. Upravo s ciljem osiguravanja bezbjednosti ovih ljudi i raspoređuje se ruski mirovni kontingent", precizirao je Putin.
Predsjednik je istakao da Moskva smatra da se u Karabahu nalazi dovoljno pripadnika mirovnih snaga i da je povećanje njihovog broja moguće samo uz dogovor strana.
Turska nije krila da podržava Azerbejdžan
Turska nikada nije krila da u Nagorno-Karabahu podržava Azerbejdžan, to su geopolitičke posljedice raspada SSSR i vrlo "konkretni događaji koje sada vidimo, kojima smo sada svjedoci", rekao je ruski predsjednik.
"Što se tiče Turske, uloge Turske, to je dobro poznato, o tome se više puta direktno govorilo u Azerbejdžanu, a ni turska strana to nikada nije skrivala. Oni su jednostrano podržavali Azerbejdžan", naveo je Putin.
Azerbejdžan vraćao svoje teritorije
Čak ni Jermenija nije priznavala nezavisnost Nagorno-Karabaha, što znači da je Azerbejdžan pokušao da vrati svoje teritorije, rekao je ruski predsjednik.
"Niko, čak ni Jermenija, nije priznao nezavisnost Karabaha. Šta to znači sa stanovišta međunarodnog prava? Da je Azerbejdžan vraćao teritorije koje je smatrao, a i cijela svjetska zajednica, azerbejdžanskom teritorijom. S tim u vezi, imao je prava da izabere bilo kog saveznika koji mu pruža određenu pomoć", objasnio je Putin.
Putin je naglasio da je Azerbejdžan nezavisna suverena država i "ima pravo da bira saveznike onako kako smatra potrebnim". "Ko mu ovo može uskratiti", dodao je ruski predsjednik.
Sporazum o Karabahu
Lideri Rusije, Azerbejdžana i Jermenije, Vladimir Putin, Ilham Alijev i Nikol Pašinjan, potpisali su 10. novembra zajedničku izjavu o potpunom prekidu borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu. Kako se navodi u izjavi, jedan dio regiona prelazi pod kontrolu Azerbejdžana, strane će razmijeniti zarobljenike, a ruske mirovne snage biće raspoređene duž kontakt linije i duž Lačinskog koridora koji povezuje Karabah s Jermenijom.
Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, u sastavu ruskog mirovnog kontingenta u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu biće 1.960 vojnika, 90 oklopnih transportera, 380 jedinica automobilske i specijalne tehnike, prenosi Sputnjik.
Nezavisne novine
"Ako budu normalni odnosi između Azerbejdžana i Jermenije, biće moguće riješiti pitanje statusa Karabaha", dodao je ruski predsjednik.
On je istakao da je za Nagorno-Karabah potrebno vrijeme kako bi se miran život vratio u domove i da rane još nisu zacijeljene.
"Najvažnije je da smo uspjeli da zaustavimo krvoproliće. Više od četiri hiljade ljudi poginulo je samo prema zvaničnim podacima, a zapravo, mislim i više. To nije film, to je tragedija koja se događa u životu s konkretnim ljudima, konkretnim porodicama! Zbog toga je zaustavljanje krvoprolića glavni rezultat", naglasio je Putin.
On je primijetio da se nekoliko puta približavalo konačnom rješenju situacije u Karabahu i da je rat mogao biti izbjegnut da su sadašnji sporazumi postignuti ranije.
Da su prihvaćeni prijedlozi za rješavanje situacije, koji su izrađeni još 2013. godine, rat u Karabahu mogao bi se izbjeći.
"Rusija je 2013. godine, u okviru Minske grupe OEBS-a, formulisala uslove s kojima su se sve članice Minske grupe, uključujući i kopredsjedavajuće, a to su, podsjećam, Rusija, Francuska i Sjedinjene Američke Države, složile i podržale", precizirao je Putin.
On je dodao da optužbe za izdaju premijera Jermenije Nikola Pašinjana nemaju osnova.
Uslov za prekid rata - grad Šuša
Ruski predsjednik ispričao je da je u oktobru, tokom telefonskih pregovora, ubijedio predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva da zaustavi borbena dejstva u Nagorno-Karabahu pod uslovom da se izbjeglice vrate u Šušu, ali je Jermenija bila protiv.
"Tokom 19. i 20. oktobra imao sam niz telefonskih razgovora i sa predsjednikom Alijevim i sa premijerom (Jermenije Nikolom) Pašinjanom... Sve u svemu, uspio sam da ubijedim predsjednika Alijeva da je moguće zaustaviti borbena dejstva, ali je njegov obavezan preduslov bio povratak izbjeglica, uključujući i u grad Šuša", rekao je Putin.
Dodao je da je, za njega neočekivano, stav jermenskih partnera bio "formulisan tako da je za njih to neprihvatljivo".
"Pašinjan mi je direktno rekao da u tome vidi prijetnju interesima Jermenije i Karabaha", dodao je predsjednik.
Ruski mirovnjaci
Govoreći o ruskim mirovnim snagama, ruski lider izjavio je da su ruski mirovnjaci stacionirani u Karabahu kako bi osigurali bezbjednost Jermena koji se tamo vraćaju.
On je dodao da je pitanje povratka izbjeglica u Nagorno-Karabah osjetljivo i važno.
"Ovo je veoma važno pitanje. Ovo je vrlo osjetljivo pitanje. Upravo s ciljem osiguravanja bezbjednosti ovih ljudi i raspoređuje se ruski mirovni kontingent", precizirao je Putin.
Predsjednik je istakao da Moskva smatra da se u Karabahu nalazi dovoljno pripadnika mirovnih snaga i da je povećanje njihovog broja moguće samo uz dogovor strana.
Turska nije krila da podržava Azerbejdžan
Turska nikada nije krila da u Nagorno-Karabahu podržava Azerbejdžan, to su geopolitičke posljedice raspada SSSR i vrlo "konkretni događaji koje sada vidimo, kojima smo sada svjedoci", rekao je ruski predsjednik.
"Što se tiče Turske, uloge Turske, to je dobro poznato, o tome se više puta direktno govorilo u Azerbejdžanu, a ni turska strana to nikada nije skrivala. Oni su jednostrano podržavali Azerbejdžan", naveo je Putin.
Azerbejdžan vraćao svoje teritorije
Čak ni Jermenija nije priznavala nezavisnost Nagorno-Karabaha, što znači da je Azerbejdžan pokušao da vrati svoje teritorije, rekao je ruski predsjednik.
"Niko, čak ni Jermenija, nije priznao nezavisnost Karabaha. Šta to znači sa stanovišta međunarodnog prava? Da je Azerbejdžan vraćao teritorije koje je smatrao, a i cijela svjetska zajednica, azerbejdžanskom teritorijom. S tim u vezi, imao je prava da izabere bilo kog saveznika koji mu pruža određenu pomoć", objasnio je Putin.
Putin je naglasio da je Azerbejdžan nezavisna suverena država i "ima pravo da bira saveznike onako kako smatra potrebnim". "Ko mu ovo može uskratiti", dodao je ruski predsjednik.
Sporazum o Karabahu
Lideri Rusije, Azerbejdžana i Jermenije, Vladimir Putin, Ilham Alijev i Nikol Pašinjan, potpisali su 10. novembra zajedničku izjavu o potpunom prekidu borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu. Kako se navodi u izjavi, jedan dio regiona prelazi pod kontrolu Azerbejdžana, strane će razmijeniti zarobljenike, a ruske mirovne snage biće raspoređene duž kontakt linije i duž Lačinskog koridora koji povezuje Karabah s Jermenijom.
Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, u sastavu ruskog mirovnog kontingenta u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu biće 1.960 vojnika, 90 oklopnih transportera, 380 jedinica automobilske i specijalne tehnike, prenosi Sputnjik.
Nezavisne novine
