U Semberiji se u novembru mjesecu privodi kraju još jedna sezona uzgoja kupusa.  Uprkos brojnim otežavajućim uslovima uzgoja ove poljoprivredne kulture, semberski povrtlari ne odustaju od uzgoja simbola naše ravnice. Međutim, ne bez otežavajućih okolnosti.

Najviše kupusa u Semberiji uzgaja se u Obarskoj, Crnjelovu i Janji, s tim što se u prva dva velika semberska sela još uvijek uzgajaju veće površine i drugih povrtnih kultura dok je u Janji, nekoliko godina unazad, kupus postao glavna povrtna kultura. Najveći izazovi ovogodišnje proizvodnje kupusa bili su u junu mjesecu jer je kiša zaobilazila Semberiju u periodu od 24. maja do osmog jula. Upravo je to period sadnje kupusa pa su poljoprivrednici ulagali dodatne napore jer su morali zaljevati svoje parcele skoro svaki drugi dan. Bili su prinuđeni vještački kreirati što optimalnije uslove da se mlada biljka omladi i to sve u uslovima natposječnih temperatura i odsustva prijeko potrebne vlage. Zaljevalo se i sadilo u večernjim terminima pa i po noći.

-Rani kupusi su ove sezone imali dobru cijenu - moglo se zaraditi. Srednje kasni kupusi prošli su u blagoj pozitivi gdje su cijene kupusa već značajnije pale. I najzad, kasni kupus, ovaj koji se sječe posljednjih mjesec dana, to je čisti minus za poljoprivrednike. Nije ovo prva sezona da se dešava ovakva situacija sa cijenama. Slična dešavanja prethodnih godina uslovila su i prilagođavanje većine poljoprivrednika koji sade kupus u nekoliko etapa odnosno nekoliko perioda sadnje tako da imaju proizvod makar u jednoj etapi kada on ima visoku tržišnu vrijednost pa da se onda, kada se podvuče linija na kraju sezone, bude u kakvom-takvom finansijskom plusu. Prošle godine kupus je imao dobru cijenu što je bio znak poljoprivrednicima da ove godine zasiju veće površine a što je evo, svjedoci smo, uticalo na veće količine kupusa na tržištu i pad njegove cijene“, rekao je za „Semberske novine“ agronom Stanko Tadić, dodavši da je ove sezone proizvođačima glavobolju zadavalo nekoliko bolesti i napasnika na kupus. Među njima posebno se istakao kupusni moljac koji je razvio otpornost prema brojnim preparatima koji su se do sada koristili u njegovom suzbijanju. Novi preparati su pouzdaniji ali i skuplji što opet podiže cijenu proizvodnje kupusa.

U Janji smo zatekli Mulasalihović Jasminku i Ohrana dok su pripremali svoj kupus za tržište. Ispostaviće se da je, kao i većini semberskih proizvođača kupusa, pijaca na Agrotržnom centru „Knez Ivo od Semberije“ u Bijeljini, jedino mjesto gdje mogu ponuditi i prodati svoj kupus.

-Muž i ja smo ove godine sijali oko 1,5 hektar  kupusa. Obzirom da većinu poslova radimo nas dvoje organizovali smo se tako da radimo po etapama, odnosno po tri dunuma gdje prvi rod imamo u julu, pa drugi pa treći i tako do novembra. Ovogodišnjom cijenom nismo zadovoljni. U prosjeku, tokom sezone kutija u koju stane 12 glavica kupusa kretala se od sedam do osam KM dok je vreća bila tri do četiri KM. Opet kažem, Bože zdravlja biće i boljih godina“, rekla je za „Semberske“ Jasminka Mulasalihović iz Janje koja je ove godine osim kupusa sijala pšenicu i kukuruz.                                     

-Posljednjih godina sve se više poljoprivrednih proizvođača opredjeljuje za uzgoj kupusa u odnosu na ostale vrste povrća jer kupus zahtijeva manje fizičke radne snage u odnosu na, naprimjer, papriku ili paradajz. Nažalost, migraciona kretanja su takva da se poljoprivredom danas bave uglavnom ljudi u poznim godinama. Ove godine su se navršile dvije decenije kako kao agronom radim u Janji. Za tih 20 godina mnogo toga se promijenilo u našem agraru: starenje aktivnog radnog stanovništva u poljoprivredi, modernizacija mehanizacije, uvođenje novih rodnijih sorti, pojava novih biljnih bolesti i stalna potreba za novim preparatima. Nažalost, ostala je ista neuređena oblast zaštite domaće proizvodnje”, rekao je Stanko Tadić za „Semberske“.

---

Semberske novine / Semberija info / I.Gutić