Poruke ljubavi i vjere u bolje sutra
Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, koji simbolizuje pobjedu života nad smrću, svjetlosti nad tamom, nade nad beznađem, obavezuje na dobra djela, milosrđe, koje godinama pokazuju članice Kola srpskih sestara „Sveta Angelina Srpska“ iz Crnjelova, na čijem čelu je Nada Zakić. Humanost, vjera i posvećenost tradiciji temelj su njihovog rada.
-Udruženje je osnovano 2009. godine i stalno se širi. Na početku nas je bilo oko 10 članica, a sada nas ima 29 stalnih. Ovo je udruženje nastalo iz ljubavi i svaka članica doprinosi našem radu, kako bi sve bilo dobro organizovano.Od samog početka postojanja, naše Kolo dijeli pakete ,božićne i vaskršnje, ali i mimo praznika imamo akcije za pomoć onima kojima je najpotrebnije. Za vrijeme praznika imamo 22 korisnika i za njih pripremamo vaskršnja jaja koja će farbati, pakete hrane, higijene i ostale osnovne potrepštine“, rekla je Zakićeva.
Posebno naglašava značaj pomoći donatora koji njihovu misiju čine mogućom.
-Imamo mnogo donatora koji nam pomažu da naše akcije uspiju i da sredstva stignu na pravu adresu. Našim korisnicima je najvažnije da ih neko posjeti, da znaju da nisu zaboravljeni, uvijek nas dočekaju s osmijehom“, rekla je Zakićeva.
Ona je rekla i da je dobra saradnja sa institucijama i drugim udruženjima iz cijele Republike Srpske.
-Redovno učestvujemo na saborima Kola, ali i na svesrpskom saboru, gdje se uključuju i kola iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i dijaspore. Tamo prikupljamo pomoć za manastire i dogovaramo zajedničke akcije. Pomoć najugroženijima često se organizuje upravo zahvaljujući lokalnim sveštenicima i centru za socijalni rad. Do korisnika, kojima je pomoć potrebna, često dolazimo putem sveštenika, jer su oni svakodnevno na terenu i među narodom, a takođe, imamo i odličnu saradnju sa Centrom za socijalni rad“, pojasnila je Zakićeva.
Uz humanitarne aktivnosti, Kolo njeguje i kulturno nasljeđe, te organizuje kreativne radionice.
-U okviru našeg udruženja postoji i radionica ,,Etno kutak’’, gdje na starim razbojima vodimo sekciju tkanja i pletenja, čime prenosimo znanje mlađim generacijama. U planu su i pjesničke večeri, folklorne aktivnosti i druge manifestacije koje će privući omladinu da nam se priključe i da saznaju više o našoj tradiciji“, navela je Zakićeva.
Hristovo vaskrsenje iz mrtvih predstavlja temelj pravoslavne vjere i duhovnu snagu koja vjernicima daje nadu i vjeru u bolje sutra - Vaskrs se dočekuje u molitvi, miru, uz porodicu, ali i s osjećajem odgovornosti prema bližnjima, naročito onima kojima je pomoć najpotrebnija. U ovom udruženju svjesni su značaja ovog praznika.
-Svaka pravoslavna majka, žena ili baka posvećena je svim našim vjerskim praznicima. Vaskrs je za nas veličanstven praznik, praznik vaskrsenja. Običaj je da ga obilježimo druženjem mladih i naših sestara, kako bi se tradicija sačuvala“, istakla je Zakićeva.
Ona je pozvala žene, posebno mlade, da im se pridruže u misiji očuvanja tradicije i zajedništva.
-Poruka, posebno za mlade žene jeste da se pridruže našem društvu, kako bi kroz zajednički rad i svoju djecu upoznale o vrijednostima zajedništva. Društvo koje nema tradiciju – nema ni budućnost“, poručila je Zakićeva.
Potpredsjednica Kola srpskih sestara „Sveta Angelina Srpska“ iz Crnjelova Milanka Živanović ukazala je na značaj i bogatstvo običaja koji prate Vaskrs, naglašavajući njihovu duhovnu i simboličku vrijednost:
-Vaskrs zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri i tradiciji. Najveći je hrišćanski praznik, jer simbolizuje pobjedu života nad smrću. Isusovo vaskrsenje je temelj naše vjere i nade u vječni život. Taj događaj nas podsjeća na snagu ljubavi, praštanja i obnove, što su vrijednosti koje nastojimo prenijeti kroz naš rad i zajedništvo u Kolu,’’ navela je Živanovićeva.
Prema njenim riječima, poruka Vaskrsa podstiče vjernike da, ne samo slave praznik, već i da žive njegove vrijednosti kroz svakodnevne postupke ljubavi i oproštaja.
-Vaskrs u našoj porodici počinje jutarnjim prisustvom vaskršnjoj liturgiji, gdje se svi zajedno molimo i pričešćujemo. Po povratku kući, okupljamo se oko trpeze koju smo pripremali s ljubavlju, dijeleći obojena jaja i tradicionalna jela. Djeca se posebno raduju tucanju jajima, a najviše se cijeni ono jaje koje ostane neoštećeno. Tokom dana, posjećujemo rodbinu i prijatelje, razmjenjujemo čestitke uz pozdrav ,,Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse’’, dijeleći radost praznika i jačajući porodične veze. Vaskrs je za nas dan duhovne obnove, ljubavi i zajedništva.“, priča Živanovićeva.
Među brojnim običajima koji se vežu za Vaskrs, istakla je farbanje jaja, koje u porodici Živanović počinje na Veliki četvrtak uveče, pri čemu se prvo ofarbano jaje naziva ,,čuvarkuća’’ i čuva tokom cijele godine kao zaštita doma. Zatim dolazi Veliki petak, dan Hristovog stradanja, kada se gotovo ništa ne radi, osim farbanja jaja. Tada se najviše koristi crvena boja, koja simbolizuje vaskrsenje.
-Nekada su naše majke i bake farbale jaja bez vještačkih boja. Snalazile su se na razne načine. Tražile su da crvenu boju dobiju od drveta. Najčešće se koristila lukovina, zatim razne biljke, kao što su žara, kopriva i zelje. Šaralo se šaraljicama, sa voskom nad svijećom. Danas postoje dosta savremenije metode farbanja, ali bih predložila vraćanje tradicionalnim, jer su dosta zdravije i bolje’’, poručuje Živanovićeva.
Semberija info
-Udruženje je osnovano 2009. godine i stalno se širi. Na početku nas je bilo oko 10 članica, a sada nas ima 29 stalnih. Ovo je udruženje nastalo iz ljubavi i svaka članica doprinosi našem radu, kako bi sve bilo dobro organizovano.Od samog početka postojanja, naše Kolo dijeli pakete ,božićne i vaskršnje, ali i mimo praznika imamo akcije za pomoć onima kojima je najpotrebnije. Za vrijeme praznika imamo 22 korisnika i za njih pripremamo vaskršnja jaja koja će farbati, pakete hrane, higijene i ostale osnovne potrepštine“, rekla je Zakićeva.
Posebno naglašava značaj pomoći donatora koji njihovu misiju čine mogućom.
-Imamo mnogo donatora koji nam pomažu da naše akcije uspiju i da sredstva stignu na pravu adresu. Našim korisnicima je najvažnije da ih neko posjeti, da znaju da nisu zaboravljeni, uvijek nas dočekaju s osmijehom“, rekla je Zakićeva.
Ona je rekla i da je dobra saradnja sa institucijama i drugim udruženjima iz cijele Republike Srpske.
-Redovno učestvujemo na saborima Kola, ali i na svesrpskom saboru, gdje se uključuju i kola iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i dijaspore. Tamo prikupljamo pomoć za manastire i dogovaramo zajedničke akcije. Pomoć najugroženijima često se organizuje upravo zahvaljujući lokalnim sveštenicima i centru za socijalni rad. Do korisnika, kojima je pomoć potrebna, često dolazimo putem sveštenika, jer su oni svakodnevno na terenu i među narodom, a takođe, imamo i odličnu saradnju sa Centrom za socijalni rad“, pojasnila je Zakićeva.
Uz humanitarne aktivnosti, Kolo njeguje i kulturno nasljeđe, te organizuje kreativne radionice.
-U okviru našeg udruženja postoji i radionica ,,Etno kutak’’, gdje na starim razbojima vodimo sekciju tkanja i pletenja, čime prenosimo znanje mlađim generacijama. U planu su i pjesničke večeri, folklorne aktivnosti i druge manifestacije koje će privući omladinu da nam se priključe i da saznaju više o našoj tradiciji“, navela je Zakićeva.
Hristovo vaskrsenje iz mrtvih predstavlja temelj pravoslavne vjere i duhovnu snagu koja vjernicima daje nadu i vjeru u bolje sutra - Vaskrs se dočekuje u molitvi, miru, uz porodicu, ali i s osjećajem odgovornosti prema bližnjima, naročito onima kojima je pomoć najpotrebnija. U ovom udruženju svjesni su značaja ovog praznika.
-Svaka pravoslavna majka, žena ili baka posvećena je svim našim vjerskim praznicima. Vaskrs je za nas veličanstven praznik, praznik vaskrsenja. Običaj je da ga obilježimo druženjem mladih i naših sestara, kako bi se tradicija sačuvala“, istakla je Zakićeva.
Ona je pozvala žene, posebno mlade, da im se pridruže u misiji očuvanja tradicije i zajedništva.
-Poruka, posebno za mlade žene jeste da se pridruže našem društvu, kako bi kroz zajednički rad i svoju djecu upoznale o vrijednostima zajedništva. Društvo koje nema tradiciju – nema ni budućnost“, poručila je Zakićeva.
Potpredsjednica Kola srpskih sestara „Sveta Angelina Srpska“ iz Crnjelova Milanka Živanović ukazala je na značaj i bogatstvo običaja koji prate Vaskrs, naglašavajući njihovu duhovnu i simboličku vrijednost:
-Vaskrs zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri i tradiciji. Najveći je hrišćanski praznik, jer simbolizuje pobjedu života nad smrću. Isusovo vaskrsenje je temelj naše vjere i nade u vječni život. Taj događaj nas podsjeća na snagu ljubavi, praštanja i obnove, što su vrijednosti koje nastojimo prenijeti kroz naš rad i zajedništvo u Kolu,’’ navela je Živanovićeva.
Prema njenim riječima, poruka Vaskrsa podstiče vjernike da, ne samo slave praznik, već i da žive njegove vrijednosti kroz svakodnevne postupke ljubavi i oproštaja.
-Vaskrs u našoj porodici počinje jutarnjim prisustvom vaskršnjoj liturgiji, gdje se svi zajedno molimo i pričešćujemo. Po povratku kući, okupljamo se oko trpeze koju smo pripremali s ljubavlju, dijeleći obojena jaja i tradicionalna jela. Djeca se posebno raduju tucanju jajima, a najviše se cijeni ono jaje koje ostane neoštećeno. Tokom dana, posjećujemo rodbinu i prijatelje, razmjenjujemo čestitke uz pozdrav ,,Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse’’, dijeleći radost praznika i jačajući porodične veze. Vaskrs je za nas dan duhovne obnove, ljubavi i zajedništva.“, priča Živanovićeva.
Među brojnim običajima koji se vežu za Vaskrs, istakla je farbanje jaja, koje u porodici Živanović počinje na Veliki četvrtak uveče, pri čemu se prvo ofarbano jaje naziva ,,čuvarkuća’’ i čuva tokom cijele godine kao zaštita doma. Zatim dolazi Veliki petak, dan Hristovog stradanja, kada se gotovo ništa ne radi, osim farbanja jaja. Tada se najviše koristi crvena boja, koja simbolizuje vaskrsenje.
-Nekada su naše majke i bake farbale jaja bez vještačkih boja. Snalazile su se na razne načine. Tražile su da crvenu boju dobiju od drveta. Najčešće se koristila lukovina, zatim razne biljke, kao što su žara, kopriva i zelje. Šaralo se šaraljicama, sa voskom nad svijećom. Danas postoje dosta savremenije metode farbanja, ali bih predložila vraćanje tradicionalnim, jer su dosta zdravije i bolje’’, poručuje Živanovićeva.
Semberija info
