Razgovori koji mijenjaju kvalitet života
O Centru za zaštitu mentalnog zdravlja u Bijeljini, kao i problemima zbog kojih im se korisnici najčešće obraćaju, za portal Semberija info govori klinički psiholog i integrativni psihoterapeut u ovom Centru, Nevena Škorić.
Od koje godine posluje služba Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Bijeljini i koliko ima zaposlenih psihologa?
-Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Bijeljini osnovan je 2008. godine. Kroz godine rada, postao je ključna polazna tačka u pružanju podrške i zaštite mentalnog zdravlja naših građana. U našoj službi, psiholozi, zajedno sa psihijatrima, medicinskim sestrama, saradnicima i stručnjacima, čine tim posvećen zaštiti mentalnog zdravlja svih generacija.
Sa kojim problemima Vam se najčešće javljaju pacijenti? Koja je prosječna dob vaših pacijenata?
-Psiholozi i psihoterapeti izbjegavaju termin „pacijent“. Kada govorimo o korisnicima naših usluga, najčešće ih nazivamo klijentima. Ta igra riječima je jako važna, jer klijenta stavlja u poziciju aktivne uloge u procesu svog ličnog rada na sebi.
Najčešće nam se obraćaju zbog povišene anksioznosti, depresivnog stanja, teškoća u suočavanju sa stresnim situacijama, poremećaja u ponašanju i različitih vrsta trauma. Starosna struktura naših korisnika je raznolika, ali je primjetan porast broja mladih koji traže pomoć, posebno u vezi sa anksioznošću i depresijom. Takođe, starija populacija se suočava sa problemima poput doživljaja usamljenosti i gubitka.
Zanimanje psihologa je vrlo kompleksno, možete li nam pojasniti koja je razlika vašeg djelovanja u odnosu na psihijatre?
-Žao mi je što se na našim prostorima, još uvijek, u svakodnevnoj komunikaciji kada je u pitanju „dilema“ psihijatar-psiholog, često govori kao o istoj osobi, a zapravo je riječ o različitim profesijama. Najvažnija razlika je u njihovom obrazovanju, pristupu i metodama liječenja.
Psiholog je stručnjak za mentalno zdravlje, koji je prije svega završio četvorogodišnje studije psihologije, a potom se dalje edukovao u oblastima koje ga šire interesuju. Bavimo se procjenama, dijagnostikom i tretmanom psihičkih problema kroz razgovor, psihološke testove i različite terapijske tehnike. Psiholog ne prepisuje farmakoterapiju, već koristi metode poput savjetovanja i psihoterapije za pomoć klijentima. Psihijatar, sa druge strane, je ljekar specijalista, koji je završio medicinski fakultet i specijalizaciju iz psihijatrije. Oni dijagnostikuju i lije-če mentalne poremećaje, uključujući teže oblike, kao što su psihoze, bipolarni po-
remećaj i teške depresije. Psihijatri, dakle, mogu prepisivati lijekove i primje-
njivati medicinske tretmane. Idealno, ova dva pristupa se dopunjuju u multidisciplinarnom timu, kako bi se pružila sveobuhvatna njega našim korisnicima.
Šta je psihološka prva pomoć, a šta psihoterapija?
-Psihološka prva pomoć je hitna intervencija koja pomaže osobi da se stabilizuje u kriznim situacijama. Podrazumijeva pružanje emocionalne podrške, smirivanje, usmjeravanje ka rješenjima i davanje osnovnih strategija za suočavanje sa stresom. Cilj je da osoba stekne osjećaj kontrole i sigurnosti u trenutnoj situaciji.
Psihoterapija je dugoročniji proces, koji uključuje strukturisane terapijske tehnike usmjerene na razumijevanje i rješavanje duboko ukorijenjenih emocionalnih i psiholoških problema. U Centru za zaštitu mentalnog zdravlja pružamo obje usluge.
Puno se govori o stresu, koji su po Vašem iskustvu najjači okidači stresa danas?
Najčešći okidači su ekonomska nesigurnost, preopterećenost poslovnim zahtjevima, pritisak društvenih mreža, porodična i partnerska problematika, ali i hronični strah od neuspjeha. Danas živimo u vremenu brzih promjena i velikih očekivanja, što dalje vodi do osjećaja iscrpljenosti i povišene anksioznosti.
Na koji način stres utiče na mentalno zdravlje?
Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do anksioznosti, depresije, nesanice, nižeg praga tolerancije na frustraciju, pa čak i fizičkih oboljenja. Kada smo pod uticajem konstantnog stresa, naše tijelo je u stanju povećane pripravnosti, što iscrpljuje centralni nervni sistem i može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Šta je potrebno da ljudi shvate da je odlazak kod psihologa važan, podjednako kao i njegovanje fizičkog zdravlja?
-Važno je edukovati ljude da su tijelo i um duboko i neraskidivo povezani. Baš kao što idemo kod ljekara, kada nas nešto fizički boli, na isti način je potrebno potražiti pomoć kada osjećamo emotivnu bol. Normalizacija razgovora o mentalnom zdravlju, kao i pozitivan primjer javnih ličnosti, mogu značajno doprinijeti promjeni percepcije.
Koji je najbolji lijek za duboki unutrašnji mir i uravnotežene emocije i da li je uopšte moguće sačuvati sebe od svakodnevne izloženosti stresu?
-Ne postoji univerzalan recept, ali je ključ u balansu, odnosno postavljanju granica, razvijanju emocionalne otpornosti, njegovanju autentičnih odnosa i brizi o sebi. Stres je neizbježan dio našeg života, ali način na koji ga doživljavamo i obrađujemo može značajno uticati na našu unutrašnju stabilnost. Nerijetko nemamo mogućnost uspostavljanja kontrole nad raznim životnim situacijama koje nam se dešavaju, ali imamo nad svojim reakcijama.
Za kraj bih izdvojila jednu misao, koje se sjetim svakoga dana, a koju sam prije nekoliko godina čula od svoje prijateljice: „Samo vrijeme i strpljenje pretvaraju dudovo lišće u svilu.“
Semberija info
Od koje godine posluje služba Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Bijeljini i koliko ima zaposlenih psihologa?
-Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u Bijeljini osnovan je 2008. godine. Kroz godine rada, postao je ključna polazna tačka u pružanju podrške i zaštite mentalnog zdravlja naših građana. U našoj službi, psiholozi, zajedno sa psihijatrima, medicinskim sestrama, saradnicima i stručnjacima, čine tim posvećen zaštiti mentalnog zdravlja svih generacija.
Sa kojim problemima Vam se najčešće javljaju pacijenti? Koja je prosječna dob vaših pacijenata?
-Psiholozi i psihoterapeti izbjegavaju termin „pacijent“. Kada govorimo o korisnicima naših usluga, najčešće ih nazivamo klijentima. Ta igra riječima je jako važna, jer klijenta stavlja u poziciju aktivne uloge u procesu svog ličnog rada na sebi.
Najčešće nam se obraćaju zbog povišene anksioznosti, depresivnog stanja, teškoća u suočavanju sa stresnim situacijama, poremećaja u ponašanju i različitih vrsta trauma. Starosna struktura naših korisnika je raznolika, ali je primjetan porast broja mladih koji traže pomoć, posebno u vezi sa anksioznošću i depresijom. Takođe, starija populacija se suočava sa problemima poput doživljaja usamljenosti i gubitka.
Zanimanje psihologa je vrlo kompleksno, možete li nam pojasniti koja je razlika vašeg djelovanja u odnosu na psihijatre?
-Žao mi je što se na našim prostorima, još uvijek, u svakodnevnoj komunikaciji kada je u pitanju „dilema“ psihijatar-psiholog, često govori kao o istoj osobi, a zapravo je riječ o različitim profesijama. Najvažnija razlika je u njihovom obrazovanju, pristupu i metodama liječenja.
Psiholog je stručnjak za mentalno zdravlje, koji je prije svega završio četvorogodišnje studije psihologije, a potom se dalje edukovao u oblastima koje ga šire interesuju. Bavimo se procjenama, dijagnostikom i tretmanom psihičkih problema kroz razgovor, psihološke testove i različite terapijske tehnike. Psiholog ne prepisuje farmakoterapiju, već koristi metode poput savjetovanja i psihoterapije za pomoć klijentima. Psihijatar, sa druge strane, je ljekar specijalista, koji je završio medicinski fakultet i specijalizaciju iz psihijatrije. Oni dijagnostikuju i lije-če mentalne poremećaje, uključujući teže oblike, kao što su psihoze, bipolarni po-
remećaj i teške depresije. Psihijatri, dakle, mogu prepisivati lijekove i primje-
njivati medicinske tretmane. Idealno, ova dva pristupa se dopunjuju u multidisciplinarnom timu, kako bi se pružila sveobuhvatna njega našim korisnicima.
Šta je psihološka prva pomoć, a šta psihoterapija?
-Psihološka prva pomoć je hitna intervencija koja pomaže osobi da se stabilizuje u kriznim situacijama. Podrazumijeva pružanje emocionalne podrške, smirivanje, usmjeravanje ka rješenjima i davanje osnovnih strategija za suočavanje sa stresom. Cilj je da osoba stekne osjećaj kontrole i sigurnosti u trenutnoj situaciji.
Psihoterapija je dugoročniji proces, koji uključuje strukturisane terapijske tehnike usmjerene na razumijevanje i rješavanje duboko ukorijenjenih emocionalnih i psiholoških problema. U Centru za zaštitu mentalnog zdravlja pružamo obje usluge.
Puno se govori o stresu, koji su po Vašem iskustvu najjači okidači stresa danas?
Najčešći okidači su ekonomska nesigurnost, preopterećenost poslovnim zahtjevima, pritisak društvenih mreža, porodična i partnerska problematika, ali i hronični strah od neuspjeha. Danas živimo u vremenu brzih promjena i velikih očekivanja, što dalje vodi do osjećaja iscrpljenosti i povišene anksioznosti.
Na koji način stres utiče na mentalno zdravlje?
Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do anksioznosti, depresije, nesanice, nižeg praga tolerancije na frustraciju, pa čak i fizičkih oboljenja. Kada smo pod uticajem konstantnog stresa, naše tijelo je u stanju povećane pripravnosti, što iscrpljuje centralni nervni sistem i može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Šta je potrebno da ljudi shvate da je odlazak kod psihologa važan, podjednako kao i njegovanje fizičkog zdravlja?
-Važno je edukovati ljude da su tijelo i um duboko i neraskidivo povezani. Baš kao što idemo kod ljekara, kada nas nešto fizički boli, na isti način je potrebno potražiti pomoć kada osjećamo emotivnu bol. Normalizacija razgovora o mentalnom zdravlju, kao i pozitivan primjer javnih ličnosti, mogu značajno doprinijeti promjeni percepcije.
Koji je najbolji lijek za duboki unutrašnji mir i uravnotežene emocije i da li je uopšte moguće sačuvati sebe od svakodnevne izloženosti stresu?
-Ne postoji univerzalan recept, ali je ključ u balansu, odnosno postavljanju granica, razvijanju emocionalne otpornosti, njegovanju autentičnih odnosa i brizi o sebi. Stres je neizbježan dio našeg života, ali način na koji ga doživljavamo i obrađujemo može značajno uticati na našu unutrašnju stabilnost. Nerijetko nemamo mogućnost uspostavljanja kontrole nad raznim životnim situacijama koje nam se dešavaju, ali imamo nad svojim reakcijama.
Za kraj bih izdvojila jednu misao, koje se sjetim svakoga dana, a koju sam prije nekoliko godina čula od svoje prijateljice: „Samo vrijeme i strpljenje pretvaraju dudovo lišće u svilu.“
Semberija info
