Poljoprivredni proizvođači na području Semberije ovih dana obavljaju prihranu ozimih usjeva, pšenice i ječma, azotnim đubrivima.

Dr Dragan Zarić, rukovodilac Odjeljenja za ratarstvo i povrtarstvo u bijeljinskom Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, pri resornom ministarstvu, na početku razgovora za „Semberske novine“ kaže da se nedostatak padavina u zimskom periodu nepovoljno odrazio na rast i razvoj biljaka.



-U februaru je zabilježeno petnaest litara padavina, u januaru oko četrdeset litara po metru kvadratnom. Slična situacija je bila tokom jeseni i početkom zime, u oktobru, novembru i decembru. Početkom oktobra bilo je dovoljno padavina i one su obezbijedile klijanje i nicanje „ranih“ sjetvi. Već od sredine oktobra nastupio je problem sa nedostatkom padavina i traje do sada. Činjenica, imali smo dovoljno padavina na godišnjem nivou, ali je njihov raspored bio neujednačen. S druge strane, temperaturni uslovi su, takođe, bili nepovoljni, jer su temperature za nekoliko stepeni bile iznad prosjeka u višegodišnjem periodu koji se posmatra unazad dvadeset pet do 30 godina“, kaže dr Zarić, ističući da je prosječni rast temperature po dekadama iznosio od jedan do 1,5 stepeni Celzijusovih. 

Predviđanja su, kako ističe doktor Zarić, da će i u narednom periodu temperature rasti, te da se očekuje da će u 2050. godini temperatura dostići temperaturni maksimum iz jula i avgusta prošle godine i da će to biti prosjek temperatura koje nas očekuju za nekih četvrt vijeka.

-Ljudi koji se bave meteorologijom upozoravaju na te i takve temperaturne promjene. U kojoj mjeri su određeni matematički modeli precizni i prihvatljivi, pokazaće vrijeme koje je ispred nas. Uz više temperature, imamo i činjenicu da je nivo podzemnih voda u opadanju. Sve se to može i mora dovoditi u vezu sa biljnom proizvodnjom. To važi za ratarsku, voćarsku, ali i povrtarsku proizvodnju. Povrtari ne mogu proizvoditi povrće bez vode. Ratari i voćari se nekako dovijaju i bore sa novonastalim problemima. Kako ćemo uspjeti da prebrodimo probleme koji su pred nama, teško je u ovom trenutku odgovoriti. U ratarskoj proizvodnji ima različitih metoda koje mogu pomoći biljkama. Početkom marta može se ići na zatvaranje zimske brazde. Međutim, ukoliko nema padavina, pitanje je koliko će biljka izdržati bez vlage i vode. Vrijeme sjetve, ranija ili kasnija, izbor ranijih i kasnijih hibrida, o svemu tome treba voditi računa. Sada se preporučuje malo ranija sjetva, opet, u zavisnosti od temperature zemljišta. Ne možemo otpočeti sjetvu 25. marta, ukoliko je zemljište hladno, jer tada nastaje problem. Što se tiče izbora hibrida, možda treba nabaviti nešto ranije hibride, iz grupe FAO 350, 400, maksimalno do 500. Već nekoliko godina poljoprivrednici nabavljaju hibride koji daju rod kukuruza koji će se vršiti kombajnom i neće ga brati u klipu. Stočarima je neophodna silaža za ishranu stoke, tako da i to opredjeljuje izbor silažnih hibrida. Ranije su za silažni kukuruz nabavljane FAO grupe 600 i 700, s dužim vegetativnim periodom i  sa što više silažne mase. Genetika je učinila svoje, tako da sada i u grupi 300 i 400 imamo hibride koji zadržavaju obimniju zelenu masu, ali ih treba na vrijeme ubrati“, kaže doktor Zarić.

Protekle godine su naučile poljoprivrednike da, u zavisnosti od tipa zemljišta, u skladu sa visokim temperaturama, silažu moraju skidati već krajem juna i početkom jula, što nije uobičajeno. Proizvođači moraju konstantno pratiti stanje na njivama i prema trenutnim uslovima na terenu donositi i odgovarajuće odluke. U posljednje vrijeme, primjećuje doktor Zarić, poljoprivrednici svjesno smanjuju količinu mineralnih đubriva na njivama, jer se rukovode ekonomskom računicom.

-Kada se sve stavi na vagu, vidjećemo koji će tas prevagnuti. Što se tiče prihrane, greška je sada koristiti NPK đubrivo, jer je pšenica u fazi intenzivnog bokorenja. Sve što se trenutno dešava u biljci, skoro da je završeno. Genetski potencijal već je određen. Ono što nije uneseno tokom jeseni, mislim na fosfor i kalijum, sada se ne može nadoknaditi. To ostaje za buduće biljke koje će se razvijati naredne jeseni. Biljkama je sada neophodan azot“, ističe doktor Dragan Zarić.

---

​Semberske novine / Semberija info