Uzgajivači svinja iz Magnojevića obećavaju: Biće dovoljno svinjskog mesa na trpezama
Semberski uzgajivači svinja, a najviše njih je trenutno u Donjem Magnojeviću, tvrde da će svježeg mesa biti u vrijeme praznika na svakoj trpezi. Cijene jesu neznatno povećane, ali, ponuda i potražnja diktiraju uslove prodaje.
Ilija Zarić i njegov otac Pero, na svom porodičnom imanju u Donjem Magnojeviću, već više od dvije decenije bave se uzgojem svinja. Kapacitet njihove farme je od 1.000 do 1.100 svinja u turnusu. Zarići tokom godine uzgoje tri turnusa svinja, koji traju po tri mjeseca. Ilija za ,,Semberija info’’ kaže da je cijena stočne hrane uslovila i cijenu žive stoke na tržištu.
-Imamo redovne kupce koje ne možemo ostaviti na cjedilu. Trenutno je naša proizvodnja na pozitivnoj nuli, imajući u vidu cijene stočne hrane, sojine sačme, kukuruza, ječma i premiksa. Kada bi izostala pomoć Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Srpske, jer su poljoprivrednim proizvođačima i farmerima pomogli redovnom isplatom podsticaja, a intervenisali su i sredstvima iz Kompenzacionog fonda, mi bismo danas bili u debelom minusu i u gubicima”.
Ilija kaže da se podsticaji mijenjaju iz godine u godinu, od dvadeset do trideset KM po grlu, ali, sve je to dobrodošlo uzgajivačima svinja, da održe proizvodnju u teškim ekonomskim uslovima privređivanja, te da ne razmišljaju o zatvaranju farmi.
-U vrijeme Novogodišnjih i Božićnih praznika sembersko i bijeljinsko tržište će biti snabdjeveno svinjskim mesom. Donji Magnojević proizvodi najviše svinja u Republici Srpskoj, jer se u našem selu trenutno ovom proizvodnjom bavi deset do dvanaest ozbiljnih proizvođača. Većina nas je smanjila broj svinja u tovu, a trenutno su visoke i cijene prasića na pijacama. Mnogi racionalno razmišljaju, pa kažu da je bolje da sada prodaju prase za 250 KM, nego da kasnije prodaju tovljenika za 300 KM. Svi smo mi smanjili broj prasadi u tovu, ali se, ipak, nadamo nekim boljim vremenima. Za svaku, pa i ovu proizvodnju, treba izvlačiti prosjek uspješnosti poslovanja na četiri i više godina. Bude ekstra dobrih, ali i lošijih godina. S naših farmi treba mjesečno da izađe u prosjeku od stotinu do 150 svinja, dok u novembru i decembru izlazi puno više, jer je to vrijeme svinjokolja. U januaru i februaru imamo manje svinja u tovu, jer se najmanje svinjskog mesa u tom vremenskom periodu traži. Svinje prodajemo na cjelokupnom tržištu RS i BiH, od Banjaluke, do Višegrada, Rudog, Nevesinja, Trebinja, Berkovića, pa do Viteza, Špionice kod Srebrenika. Svi mi imamo kupce s kojima godinama sarađujemo”, kaže Ilija Zarić, ističući da će svježeg mesa biti dovoljno na semberskim trpezama u vrijeme Novogodišnjih i Božićnih praznika.
On kaže da je cijena prasadi dostizala i do osam KM po kilogramu žive vage, varirala je između sedam i 7,50 KM, a neznanto povećanje očekuje se i uoči Božića. Potrošači se prilagođavaju uslovima tržišta i troškovima svakodnevnog života, kaže naš sagovornik.
Slobodan Petrić, koji se ovom proizvodnjom bavi dvadesetak godina, kaže da je u protekle dvije godine, obilježene koronom i ratom u Ukrajini, situacija za uzgajivače svinja u Semberiji postala više nego nestabilna.
-U jednom trenutku je došlo do pada cijene, da bi se trenutno cijena stabilizovala na 3,80 do četiri KM, bez PDV-a, za svinje u klasi. To je prouzrokovala cijena stočne hrane. Nemamo mi nikakvu ekstra zaradu u ovom poslu, jer smo na granici isplativosti. Nama je u velikoj mjeri pomogla podrška Ministarstva poljoprivrede u protekle dvije godine, jer smo imali tri vanredne intervencije. Samo je u ovoj godini za tov svinja vanredno izdvojeno oko 2,5 miliona KM. Dobili smo rješenje od 24 KM podsticaja po svinji, a imali smo oko 45 KM kroz vanredne mjere. To nas je i održalo u životu. Sojina sačma je 1,50 KM po kilogramu, kukuruz i ječam koštaju 75 KM za stotinu kilograma. I dalje poslujemo na granici isplativosti. Prase, koje košta oko 200 KM, treba da pojede oko 250 KM u hrani, a mi svinju u klasi prodajemo za 410 do 420 KM. Bez podsticaja resornog ministarstva ne bismo opstali. Povećana su i izdvajanja za subvencije u Agrarnom budžetu grada Bijeljina. Ranije smo imali 1.000 KM godišnje, a sada je to povećano na 2.000 KM. Nisu to neka značajna sredstva, ali u ovoj situaciji svaka pomoć nama puno znači. Šta će dalje biti, teško je procijeniti. Sve zavisi od drugih, od politike EU, od cijene žitarica. Ima naznaka da dolazi do blagog pada cijena žitarica, ali, situacija se mijenja iz dana u dan. Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze”, kaže Petrić, ističući da je cijena prasadi zbog praznika značajno povećana, ali, očekivanja su da će se nakon praznika sve to vratiti u neke normalne okvire.
-Proizvođači prasadi nemaju zaradu, ukoliko ih ne prodaju po cijeni od pet do 5,5 KM. Trenutni skok cijena prasadi na period od mjesec dana ne može farmerima obezbijediti stabilno poslovanje u cijeloj godini. Robe će biti dovoljno na tržištu i to je trenutno najvažnije. U Donjem Magnojeviću proizvodi se oko 30 odsto tovljenika, od ukupnog broja u RS. Ukoliko tome dodamo i ,,ZP komerc”, onda Semberija proizvodi više od polovine tovljenika u Republici Srpskoj. Ministarstvo isplaćuje podsticaje za oko 80.000 svinja i u tom pogledu nema smanjenja. Značajno je smanjen broj krmača, za nekih 4.000, sa 17.000 na 13.000”, kaže na kraju za portal ,,Semberija info Slobodan Petrić.
Vjerovatno će se to u narednom periodu osjetiti na tržištu, ali, proizvođači nisu mogli da izdrže pritisak koji je na njih izvršila povećana cijena stočne hrane. Ipak, u ovoj proizvodnji opstaju oni uporni i oni koji se ne predaju pred životnim izazovima.
Semberija info
Ilija Zarić i njegov otac Pero, na svom porodičnom imanju u Donjem Magnojeviću, već više od dvije decenije bave se uzgojem svinja. Kapacitet njihove farme je od 1.000 do 1.100 svinja u turnusu. Zarići tokom godine uzgoje tri turnusa svinja, koji traju po tri mjeseca. Ilija za ,,Semberija info’’ kaže da je cijena stočne hrane uslovila i cijenu žive stoke na tržištu.
-Imamo redovne kupce koje ne možemo ostaviti na cjedilu. Trenutno je naša proizvodnja na pozitivnoj nuli, imajući u vidu cijene stočne hrane, sojine sačme, kukuruza, ječma i premiksa. Kada bi izostala pomoć Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Srpske, jer su poljoprivrednim proizvođačima i farmerima pomogli redovnom isplatom podsticaja, a intervenisali su i sredstvima iz Kompenzacionog fonda, mi bismo danas bili u debelom minusu i u gubicima”.
Ilija kaže da se podsticaji mijenjaju iz godine u godinu, od dvadeset do trideset KM po grlu, ali, sve je to dobrodošlo uzgajivačima svinja, da održe proizvodnju u teškim ekonomskim uslovima privređivanja, te da ne razmišljaju o zatvaranju farmi.
-U vrijeme Novogodišnjih i Božićnih praznika sembersko i bijeljinsko tržište će biti snabdjeveno svinjskim mesom. Donji Magnojević proizvodi najviše svinja u Republici Srpskoj, jer se u našem selu trenutno ovom proizvodnjom bavi deset do dvanaest ozbiljnih proizvođača. Većina nas je smanjila broj svinja u tovu, a trenutno su visoke i cijene prasića na pijacama. Mnogi racionalno razmišljaju, pa kažu da je bolje da sada prodaju prase za 250 KM, nego da kasnije prodaju tovljenika za 300 KM. Svi smo mi smanjili broj prasadi u tovu, ali se, ipak, nadamo nekim boljim vremenima. Za svaku, pa i ovu proizvodnju, treba izvlačiti prosjek uspješnosti poslovanja na četiri i više godina. Bude ekstra dobrih, ali i lošijih godina. S naših farmi treba mjesečno da izađe u prosjeku od stotinu do 150 svinja, dok u novembru i decembru izlazi puno više, jer je to vrijeme svinjokolja. U januaru i februaru imamo manje svinja u tovu, jer se najmanje svinjskog mesa u tom vremenskom periodu traži. Svinje prodajemo na cjelokupnom tržištu RS i BiH, od Banjaluke, do Višegrada, Rudog, Nevesinja, Trebinja, Berkovića, pa do Viteza, Špionice kod Srebrenika. Svi mi imamo kupce s kojima godinama sarađujemo”, kaže Ilija Zarić, ističući da će svježeg mesa biti dovoljno na semberskim trpezama u vrijeme Novogodišnjih i Božićnih praznika.
On kaže da je cijena prasadi dostizala i do osam KM po kilogramu žive vage, varirala je između sedam i 7,50 KM, a neznanto povećanje očekuje se i uoči Božića. Potrošači se prilagođavaju uslovima tržišta i troškovima svakodnevnog života, kaže naš sagovornik.
Slobodan Petrić, koji se ovom proizvodnjom bavi dvadesetak godina, kaže da je u protekle dvije godine, obilježene koronom i ratom u Ukrajini, situacija za uzgajivače svinja u Semberiji postala više nego nestabilna.
-U jednom trenutku je došlo do pada cijene, da bi se trenutno cijena stabilizovala na 3,80 do četiri KM, bez PDV-a, za svinje u klasi. To je prouzrokovala cijena stočne hrane. Nemamo mi nikakvu ekstra zaradu u ovom poslu, jer smo na granici isplativosti. Nama je u velikoj mjeri pomogla podrška Ministarstva poljoprivrede u protekle dvije godine, jer smo imali tri vanredne intervencije. Samo je u ovoj godini za tov svinja vanredno izdvojeno oko 2,5 miliona KM. Dobili smo rješenje od 24 KM podsticaja po svinji, a imali smo oko 45 KM kroz vanredne mjere. To nas je i održalo u životu. Sojina sačma je 1,50 KM po kilogramu, kukuruz i ječam koštaju 75 KM za stotinu kilograma. I dalje poslujemo na granici isplativosti. Prase, koje košta oko 200 KM, treba da pojede oko 250 KM u hrani, a mi svinju u klasi prodajemo za 410 do 420 KM. Bez podsticaja resornog ministarstva ne bismo opstali. Povećana su i izdvajanja za subvencije u Agrarnom budžetu grada Bijeljina. Ranije smo imali 1.000 KM godišnje, a sada je to povećano na 2.000 KM. Nisu to neka značajna sredstva, ali u ovoj situaciji svaka pomoć nama puno znači. Šta će dalje biti, teško je procijeniti. Sve zavisi od drugih, od politike EU, od cijene žitarica. Ima naznaka da dolazi do blagog pada cijena žitarica, ali, situacija se mijenja iz dana u dan. Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze”, kaže Petrić, ističući da je cijena prasadi zbog praznika značajno povećana, ali, očekivanja su da će se nakon praznika sve to vratiti u neke normalne okvire.
-Proizvođači prasadi nemaju zaradu, ukoliko ih ne prodaju po cijeni od pet do 5,5 KM. Trenutni skok cijena prasadi na period od mjesec dana ne može farmerima obezbijediti stabilno poslovanje u cijeloj godini. Robe će biti dovoljno na tržištu i to je trenutno najvažnije. U Donjem Magnojeviću proizvodi se oko 30 odsto tovljenika, od ukupnog broja u RS. Ukoliko tome dodamo i ,,ZP komerc”, onda Semberija proizvodi više od polovine tovljenika u Republici Srpskoj. Ministarstvo isplaćuje podsticaje za oko 80.000 svinja i u tom pogledu nema smanjenja. Značajno je smanjen broj krmača, za nekih 4.000, sa 17.000 na 13.000”, kaže na kraju za portal ,,Semberija info Slobodan Petrić.
Vjerovatno će se to u narednom periodu osjetiti na tržištu, ali, proizvođači nisu mogli da izdrže pritisak koji je na njih izvršila povećana cijena stočne hrane. Ipak, u ovoj proizvodnji opstaju oni uporni i oni koji se ne predaju pred životnim izazovima.
Semberija info
