Dispečer je prva karika u lancu :: Semberija INFO ::

 

Dispečer je prva karika u lancu


Služba hitne medicinske pomoći počela je sa radom 1984. godine kao Odsjek za hitnu pomoć u sastavu tadašnje Službe opšte medicine Doma zdravlja Bijeljina.

Početkom 1994. godine Služba se osamostaljuje i jača kadrovski, te kontinuirano poboljšava opremljenost.

Krajem 2006. godine Služba prelazi u prizemlje Poliklinike I u centralnom objektu u nove, uslovnije i funkcionalnije prostorije, gdje se i sada nalazi. Služba raspolaže površinom od oko 500 m2 i u svom sastavu ima tri ordinacije, prostoriju za intervencije, previjalište, salu za reanimaciju, salu za hirurške intervencije i druge zajedničke prostorije.

-U  prostorijama za intervencije borave pacijenti kojima je prepisana terapija  i to je, uglavnom, injekciona, intramuskularna ili intravenska terapija. U prostoriji za hirurške intervencije radimo intervencije koje mi možemo da zbrinemo, počevši od šivenja - do zaustavljanja krvarenja, a u zavisnosti od procjene ljekara oko 50 posto povreda mi zbrinemo ovdje i dalju nadležnost preuzima porodični ljekar, a ukoliko su veće povrede, traumatske, onda se prva pomoć pruži ovdje i pacijent se šalje na Urgentni blok Opšte bolnice „Sveti vračevi“, ističe dr Slaviša Mitrović, načelnik Službe hitne medicinske pomoći.
 
 
Zahvaljujući menadžmentu Doma zdravlja Bijeljina Služba raspolaže kako sa savremenom medicinskom opremom, tako i sa drugom opremom koja je neophodnom za pružanje usluga hitne medicinske pomoći.

-Od opreme bih izdvojio  šest defibrilatora, u sobi za intervencije imamo monitoring i možemo da pratimo pacijente sa poremećajem srčanog ritma kojima se daju antiaritmici. Služba ima sedam sanitetskih vozila, kao i jedno terensko vozilo (lada niva). Jedno sanitetsko vozilo koristi se za potrebe pacijenata sa područja opština Pelagićevo i Donji Žabar'', navodi za ,,Semberija info'' dr Mitrović.
 
Polazeći od normativa u Službi je angažovano devet timova hitne medicinske pomoći. Jedan tim čine doktor i dvije medicinske sestre-tehničari, kao i vozač. Pružanje hitne medicinske pomoći (primarnog nivoa) u i izvan ustanove obezbijeđeno je  od 00-24 časa svakim danom u sedmici.
 
-U toku godine imamo oko 40.000 pregleda, a u toku dana na terenu imamo u prosjeku od šest do osam intervencija. Naša Služba pokriva cijelu područje grada Bijeljina.  Svakodnevno rade dvije dežurne ekipe, tokom dana i tokom noći“, rekao je načelnik Službe Slaviša Mitrović.

- Prioriteti za izlazak na teren su nam  saobraćajne nesreće, intervencije na javnom mjestu prilikom pada i gubitka svijesti. Veliki broj pacijenata su nam radnici koji rade na gradilištima. Sada je vrijeme radova u šumi i imamo veliki broj pacijenata koji dolaze sa povredama zadobijenim motornom testerom, a česte su i povrede poljoprivrednika na njivama, a sada je taj period“, pojasnio je Mitrović.
 
Dispečer je prva karika u lancu, a od poziva do dolaska na teren potrebno je od sedam do 15 minuta.

Načelnik Mitrović je istakao, da se često desi da u istom trenutku imaju tri do četiri intervencije, jer pokrivaju površinu koja ima oko 113.000 stanovnika i tada se prema trijaži, odnosno prioritetu reagovanja, koja se sastoje iz četiri stepena hitnosti, odlučuje gdje se prvo odlazi na teren.
 
Prema riječima načelnika Službe hitne meodicinske pomoći, rad u ovoj Službi je veoma specifičan, jer se na terenu suočavaju sa raznim izazovima, od porođaja do velikih tragedija.
 
Bogdanka Mihajlović,  dispečer u Službe hitne pomoći, istakla je kao glavnu obavezu dispečera trijažu pacijenata koji se jave u Službu (po potrebi konsultuju i ljekara), kao i primanje telefonskih poziva sa  trijažom istih.
 

-Prilikom svakog poziva uzimamo podatke pacijenta, ime i prezime, godište, u kakvom je trenutnom stanju i od čega se liječi i adresa. Ponekad je teško uzeti podatke putem telefona, s obzirom na činjenicu da se radi o hitnim stanjima a da su pozivaoci često veoma uzbuđeni. Odatle i proizilazi ponekad i nerazumijevanje, pa, čak, i ljutnja ljudi koji nas pozivaju neshvatajući značaj naše potrebe za dobijanje svih informacija, jer dobijene informacije su bitne prilikom zbrinjavanja pacijenata kojima je život ugrožen'', pojašnjava za ,,Semberija info'' Bogdanka Mihajlović.
 
 
STEPEN HITNOSTI
 
Prioritet u zbrinjavanju se određuje prema stepenu – redu hitnosti, a ne prema dužini čekanja.
 
Trijažu vrši doktor, a u izuzetnim situacijama medicinski tehničari. Urgentna stanja koja ne podliježu trijaži i zahtijevaju momentalnu i neodložnu primjenu reanimacionih mjera i postupaka su zastoj srca i prestanak disanja.
 
I STEPEN HITNOSTI su kritično oboljeli i teško povrijeđeni kojima je potrebna neodložna pomoć koja, ako se pravovremeno ukaže, ima velike izglede da spasi život, a tu spadaju sva stanja bez svijesti, prestanak disanja, odsustvo pulsa, naglo nastalo otežano disanje, naglo nastao jak bol u grudima, naglo nastao jak bol u trbuhu, naglo nastao neurološki deficit, jednostrana oduzetost ekstremiteta i nemogućnost govora, opsežna krvarenja iz velikih krvnih sudova.
 
II STEPEN HITNOSTI su oboljeli i povrijeđeni kojima je potrebna hitna pomoć i intervencija, ali se ona, za izvjestan, kraći period vremena može odložiti bez bojazni od razvoja štetnih posljedica zbog tog odlaganja, a tu spadaju pogoršanja koja se odnose na sva hronična stanja po sistemima, hronična opstruktivna respiratorna oboljenja, hipertenzivna stanja, intenzivne glavobolje, psihijatrijska stanja, otvorene i zatvorene povrede bez izraženog poremećaja svijesti i bez kompromitovanog disanja, te ostala stanja.
 
III STEPEN HITNOSTI su lako oboljeli i povrijeđeni, čija su oboljenja i povrede lakše prirode, ne remete vitalne funkcije i kod kojih nije potrebna hitna medicinska pomoć, već se može odložiti prosljeđivanjem nadležnom porodičnom ljekaru.



Semberija info