LALIĆ: POSTAJEMO BEZLIČNI U PROCESU FENOMENA GLOBALIZACIJE
Profesor dr Srđan Lalić sa Univerziteta Istočno Sarajevo izjavio je da bi, sa ciljem zaštite domaće proizvodnje i unapređenja kvaliteta života, potrebno da se ulaže, njeguje i čuva kulturno nasljeđe, jezik i da se poštuju domaći poljoprivrednik i privrednik.
-Snaga društva ogleda se kroz jaku vojnu, kulturnu i ekonomsku perspektivu. Npr. Kina, Amerika, Rusija, Engleska, Njemačka i Turska teže izvozu i osvajanju novih tržišta, ali se ne odriču svoje tradicije, kulturne baštine, običaja i jezika, čak ih nameću drugima”, istakao je profesor dr Srđan Lalić.
Prema njegovim riječima, kod nas su kultura i ekonomija marginalizovani i teško je pričati o privrednom razvoju, čak se o kulturnom nasljeđu, običajima, tradiciji, zaštiti jezika, ne priča čak ni tokom političkih kampanja uoči izbora.
-Upravo iz ovih razloga, nam se dešava što se dešava, a to je da postajemo bezlični u procesu fenomena globalizacije. Proces globalizacije, zahvaljujući našim podobnim i poslušnim predstavnicima, uspijeva da nas učini bezličnim”, upozorava Lalić.
Tako se, kaže on, došlo u situaciju da se državna preduzeća prezadužuju, poljoprivrednici su prepušteni sami sebi, kult porodice uništava, jezik omalovažava, kao i sve naše tradicionalne vrijednosti. Ističući da je jedno od posljednjih procesnih aktivnosti pojava pandemije korona virus, Lalić ističe da je korona virus događaj velikih razmjera. Prema njegovim riječima, konsultanska kuća ,,Mekinsi” izračunala je da je ova kriza 4,5 puta razornija od globalne finansijske krize iz 2008. godine, koja je bila je kriza tražnje.
-Sadašnja kriza je nastala van ekonomskog sistema i istovremeno je kriza ponude i tražnje. U krizi iz 2008. godine nisu bili pogođeni mali proizvođači koji nisu bili jako zaduženi, a u ovoj krizi oni su u najgorem položaju, jer su njihovi lokali zatvoreni“, upozorava Lalić.
S druge strane, kaže, smanjenje prihoda domaćinstava je uticalo na pad tražnje. Procjena Međunarodnog monetarnog fonda je da je globalna aktivnost pala za 4,9 odsto.
-Ova pandemija pokazala je u kojoj mjeri je svjetska privreda zavisna od lanca snabdijevanja iz Kine, zbog čega se ova zemlja često naziva ‚‚svjetskom fabrikom”, rekao je profesor Lalić, koji smatra da ne treba zaboraviti da je Kina veliki proizvođač medicinske opreme, uključujući opremu i za jednokratnu upotrebu, kao što su maske, zaštitna odijela, svega onoga od izuzetnog značaja za zbrinjavanje pacijenata, i svega drugog, a neophodnog u velikim količinama.
Društvena nejednakost, kaže profesor Lalić, će se uvećati srazmjerno sa povećanjem ekonomske nejednakosti.
-Kapitalizam podrazumijeva da najbogatiji to i ostanu, a da najsiromašniji budu još siromašniji. Podsjetimo se da ekonomske sile žive na račun siromašnih zemalja koje ‚‚za njih rade’’. Ako je ova pandemija išta pokazala nacionalnim državama, to je da je pametnije da industriju imaju u svom dvorištu”, kaže Lalić.
Paradoksalno je, upozorava on, što ovu krizu neće moći svaka država zasebno da prebrodi, jer, naprotiv, globalna međusaradnja jeste i biće krucijalna.
-Ponovo se pokazalo koliko je kapitalizam sam za sebe, i sam sa sobom, neodrživ i koliko famozna nevidljiva ruka tržišta ne može da se samoreguliše ili da išta reguliše samostalno’’, kaže profesor Lalić.
Prema njegovom mišljenju, to neće biti moguće bez upliva države ili bez kolektivne društvene solidarnosti – dvije stvari koje su u suprotnosti sa esencijom (neoliberalnog) kapitalizma. Kao sa svakom ekonomskom krizom do sada, naglašava Lalić, država je ta koja treba da „uskoči“ i izvuče stvar, odnosno pomogne kapitalistima u nevolji.
Zašto su zemlje zapadnog Balkana i RS pandemiju dočekale nespremne?
Profesor dr Srđan Lalić napominje da su se zemlje zapadnog Balkana suočile sa značajnim padom GDP-a, nakon izbijanja globalne finansijske krize 2008. godine, ali da su još nespremnije dočekale globalnu pandemiju.
-Umjesto da slijedi pozitivan primjer baltičkih zemalja, koje su 2009. godine imale još dublji pad u poređenju sa našim regionom, da se primjene mjere štednje, da se restruktuiraju i privatizuju privatna preduzeća, zemlje Zapadnog Balkana izabrale su put ubrzanog zaduživanja, kao načina finansiranja sistematskih neefikasnosti“, naglasio je Lalić.
To je, kaže on, bio put odlaganja reformi, a pošto se države dominantno finansiraju od poreza, a kako je privredna aktivnost bila mala, a na poreske prihode se nije moglo računati, zemlje Zapadnog Balkana su počele da se zadužuje na međunarodnim finansijskim tržištima.
-Prosječna stopa rasta koju zemlje Zapadnog Balkana bilježe od izbijanja globalne finansijske krize, upravo svjedoče o tome da politika zaduživanja i povećana državna potrošnja nije dala rezultate. Prosječan privredni rast u periodu od 2009. do 2019.godine iznosi svega 1,7 odsto“, precizirao je Lalić, uz napomenu da su rastuća pitanja javnog duga postajala sve ozbiljniji problem, kao i problem finansiranja javnog duga.
-Iz tog razloga provedene su mjere fiskalne konsolidacije, tako što su povećani porezi, a nisu značajno smanjeni javni rashodi. Ako se smanje javni rashodi, recesioni efekat usljed smanjenja tražnje je mnogo manji od onoga do kojeg dolazi, ako se povećaju porezi. Smanjenje plata i penzija može biti opravdano samo ako ga prate sva druga smanjenja, pogotovo ona koja nemaju ekonomsko ili javno opravdanje’’, kaže on.
U suprotnom, upozorava Lalić, rješavanje fiskalne krize dodatnim zaduživanjem, kako bi se pokrio budžetski deficit, povećanjem poreza, smanjuje agregatnu tražnju, produbljuje se ekonomski pad.
Kako je okosnica borbe protiv pandemije javni sektor, odnosno javne finansije i kapacitet zdravstvenih sistema, a samim tim i njihove sposobnosti da radnicima i firmama pruže podršku tokom krize, pojašnjava Lalić, zemlje Zapadnog Balkana su se našle u ozbiljnom problemu.
-Po oba osnova, izgledi Zapadnog Balkana nisu previše optimistični. Čak i prilagođeno lokalnim troškovima, javna potrošnja za zdravstvo po glavi stanovnika u prosjeku iznosi 15 osto nivoa u Njemačkoj (i samo oko jedne trećine nivoa potrošnje u bogatijim zemljama Centralne i Istočne Evrope poput Slovenije)”, upozorava Lalić.
Kao posljedica toga, kaže on, vlade Zapadnog Balkana odlučile su da ozbiljno ograniče ekonomski život, u većoj mjeri nego u mnogim drugim dijelovima Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. Prema njegovim riječima, zemlje Zapadnog Balkana nisu izreformisale svoje privrede, one su još potrošačke ekonomije kod kojih je glavni pokretač privrednog rasta potrošnja i uvoz, a ne investicije, izvoz i rast produktivnosti. On ističe da je struktura njihovih privreda zasnovana na uslugama i to onim uslugama koje podstiču tražnju, prije svega domaću i kupoprodaju nekretnina.
Dominantni sektori su saobraćaj i telekomunikacije, bankarstvo (finansijsko posredovanje), trgovina na veliko i malo i turizam. Zemljama Zapadnog Balkana je potrebno jačanje industrijskog sektora, odnosno reindustrijalizacija.
Iz svih navedenih razloga, kaže Lalić, sasvim je jasno zašto smo krizu, izazvanu pandemijom kovid-19, dočekali nespremno i zašto je pad privredne aktivnosti bio još veći, nego 2008. godine.
Alarmantan podatak - BiH napušta sve više stanovnika
Prema najnovijem izveštaju Svjetske banke pod nazivom ,,Migracije i odliv mozgova u Evropi i centralnoj Aziji’’, BiH je do sada napustilo gotovo polovina stanovništva - 49,5 odsto, što, kaže Lalić, BiH dovodi u sam vrh neslavne tabele.
Bijeljina treba da se okrene ekonomiji i kulturi
Lalić smatra da se od 15. novembra, nakon lokalnih izbora, slika Bijeljine nije promijenila u odnosu na prethodne periode i da se ogleda u borbi politike za raspodjelu gradskog budžeta, odnosno kome će više pripasti.
-Generalno, ovo izgleda kao da gradski budžet služi samo da uvuče nove podobnike i poslušnike u politički proces surovog individualizma, a predstavnici politike su kao jedan uigran tim’’, istakao je profesor dr Srđan Lalić.
Prema njegovim riječima, da se ne bi išlo u dublju recesiju i krizu, potrebno je da se Grad Bijeljina okrene ekonomiji i kulturi, odnosno da se iz ekonomije, koja troši i raspodjeljuje, preraste u ekonomiju koja stvara.
-Korisno je predložiti povećanje poreza na inostrane organizacije koje imaju svoje filijale u Bijeljini i Srpskoj, kao što su banke, osiguravajuće kuće i drugi, kao i povećanje poreza na nezdravu hranu, poput koka-kole, čipsa… Potrebno je smanjiti smanji porez na domaću proizvodnju. Da se obezbijedi tržište za naše poljoprivrednike. Za početak da se teži da naši restorani i ugostiteljski objekti imaju meni u kojem se nalaze domaći proizvodi iz domaćih poljoprivrednih domaćinstava a ne proizvodi iz uvoza i na taj način povezati poljoprivredu i turizam. Treba čuvati i spriječiti dodatna zaduživanja javnih preduzeća. Ne ulaziti u velike investicije i projekte ako su izvori zaduživanje i kredit. Bolje je prvo usmjeriti ta sredstva u razvoj novih preduzeća i domaće proizvodnje’’.
Profesor Lalić smatra da je apsurd da u bijeljinskom gradskom parku, pored književnika, znamenitih ličnosti - Knez Ivo od Semberije i Filip Višnjić, sportista i drugih, stoji česma sa simbolom Rotari kluba koji nije predstavnik našeg naroda.
-Isto tako, nije realno da SPKD ,,Prosvjeta” Bijeljina još nije dobilo redovni budžet i da na njenoj kulturnoj manifestaciji povodom zaštite srpskog pisma ‚‚Ćirilica’’, koju je podržao i akademik Matija Bećković, nije bio ni jedan predstavnik Gradske uprave i politike, a često ih možemo vidjeti na kulturnim manifestacijama drugih naroda”, naglašava profesr dr Srđan Lalić.
On ističe da bi trebalo da se poštuju druge kulture i narodi, ali da se, ipak, najviše treba boriti za očuvanje našeg kulturnog nasljeđa i razvoja nacionalne ekonomije, a ne individualnog biznisa.
(Semberija info)
-Snaga društva ogleda se kroz jaku vojnu, kulturnu i ekonomsku perspektivu. Npr. Kina, Amerika, Rusija, Engleska, Njemačka i Turska teže izvozu i osvajanju novih tržišta, ali se ne odriču svoje tradicije, kulturne baštine, običaja i jezika, čak ih nameću drugima”, istakao je profesor dr Srđan Lalić.
Prema njegovim riječima, kod nas su kultura i ekonomija marginalizovani i teško je pričati o privrednom razvoju, čak se o kulturnom nasljeđu, običajima, tradiciji, zaštiti jezika, ne priča čak ni tokom političkih kampanja uoči izbora.
-Upravo iz ovih razloga, nam se dešava što se dešava, a to je da postajemo bezlični u procesu fenomena globalizacije. Proces globalizacije, zahvaljujući našim podobnim i poslušnim predstavnicima, uspijeva da nas učini bezličnim”, upozorava Lalić.
Tako se, kaže on, došlo u situaciju da se državna preduzeća prezadužuju, poljoprivrednici su prepušteni sami sebi, kult porodice uništava, jezik omalovažava, kao i sve naše tradicionalne vrijednosti. Ističući da je jedno od posljednjih procesnih aktivnosti pojava pandemije korona virus, Lalić ističe da je korona virus događaj velikih razmjera. Prema njegovim riječima, konsultanska kuća ,,Mekinsi” izračunala je da je ova kriza 4,5 puta razornija od globalne finansijske krize iz 2008. godine, koja je bila je kriza tražnje.
-Sadašnja kriza je nastala van ekonomskog sistema i istovremeno je kriza ponude i tražnje. U krizi iz 2008. godine nisu bili pogođeni mali proizvođači koji nisu bili jako zaduženi, a u ovoj krizi oni su u najgorem položaju, jer su njihovi lokali zatvoreni“, upozorava Lalić.
S druge strane, kaže, smanjenje prihoda domaćinstava je uticalo na pad tražnje. Procjena Međunarodnog monetarnog fonda je da je globalna aktivnost pala za 4,9 odsto.
-Ova pandemija pokazala je u kojoj mjeri je svjetska privreda zavisna od lanca snabdijevanja iz Kine, zbog čega se ova zemlja često naziva ‚‚svjetskom fabrikom”, rekao je profesor Lalić, koji smatra da ne treba zaboraviti da je Kina veliki proizvođač medicinske opreme, uključujući opremu i za jednokratnu upotrebu, kao što su maske, zaštitna odijela, svega onoga od izuzetnog značaja za zbrinjavanje pacijenata, i svega drugog, a neophodnog u velikim količinama.
Društvena nejednakost, kaže profesor Lalić, će se uvećati srazmjerno sa povećanjem ekonomske nejednakosti.
-Kapitalizam podrazumijeva da najbogatiji to i ostanu, a da najsiromašniji budu još siromašniji. Podsjetimo se da ekonomske sile žive na račun siromašnih zemalja koje ‚‚za njih rade’’. Ako je ova pandemija išta pokazala nacionalnim državama, to je da je pametnije da industriju imaju u svom dvorištu”, kaže Lalić.
Paradoksalno je, upozorava on, što ovu krizu neće moći svaka država zasebno da prebrodi, jer, naprotiv, globalna međusaradnja jeste i biće krucijalna.
-Ponovo se pokazalo koliko je kapitalizam sam za sebe, i sam sa sobom, neodrživ i koliko famozna nevidljiva ruka tržišta ne može da se samoreguliše ili da išta reguliše samostalno’’, kaže profesor Lalić.
Prema njegovom mišljenju, to neće biti moguće bez upliva države ili bez kolektivne društvene solidarnosti – dvije stvari koje su u suprotnosti sa esencijom (neoliberalnog) kapitalizma. Kao sa svakom ekonomskom krizom do sada, naglašava Lalić, država je ta koja treba da „uskoči“ i izvuče stvar, odnosno pomogne kapitalistima u nevolji.
Zašto su zemlje zapadnog Balkana i RS pandemiju dočekale nespremne?
Profesor dr Srđan Lalić napominje da su se zemlje zapadnog Balkana suočile sa značajnim padom GDP-a, nakon izbijanja globalne finansijske krize 2008. godine, ali da su još nespremnije dočekale globalnu pandemiju.
-Umjesto da slijedi pozitivan primjer baltičkih zemalja, koje su 2009. godine imale još dublji pad u poređenju sa našim regionom, da se primjene mjere štednje, da se restruktuiraju i privatizuju privatna preduzeća, zemlje Zapadnog Balkana izabrale su put ubrzanog zaduživanja, kao načina finansiranja sistematskih neefikasnosti“, naglasio je Lalić.
To je, kaže on, bio put odlaganja reformi, a pošto se države dominantno finansiraju od poreza, a kako je privredna aktivnost bila mala, a na poreske prihode se nije moglo računati, zemlje Zapadnog Balkana su počele da se zadužuje na međunarodnim finansijskim tržištima.
-Prosječna stopa rasta koju zemlje Zapadnog Balkana bilježe od izbijanja globalne finansijske krize, upravo svjedoče o tome da politika zaduživanja i povećana državna potrošnja nije dala rezultate. Prosječan privredni rast u periodu od 2009. do 2019.godine iznosi svega 1,7 odsto“, precizirao je Lalić, uz napomenu da su rastuća pitanja javnog duga postajala sve ozbiljniji problem, kao i problem finansiranja javnog duga.
-Iz tog razloga provedene su mjere fiskalne konsolidacije, tako što su povećani porezi, a nisu značajno smanjeni javni rashodi. Ako se smanje javni rashodi, recesioni efekat usljed smanjenja tražnje je mnogo manji od onoga do kojeg dolazi, ako se povećaju porezi. Smanjenje plata i penzija može biti opravdano samo ako ga prate sva druga smanjenja, pogotovo ona koja nemaju ekonomsko ili javno opravdanje’’, kaže on.
U suprotnom, upozorava Lalić, rješavanje fiskalne krize dodatnim zaduživanjem, kako bi se pokrio budžetski deficit, povećanjem poreza, smanjuje agregatnu tražnju, produbljuje se ekonomski pad.
Kako je okosnica borbe protiv pandemije javni sektor, odnosno javne finansije i kapacitet zdravstvenih sistema, a samim tim i njihove sposobnosti da radnicima i firmama pruže podršku tokom krize, pojašnjava Lalić, zemlje Zapadnog Balkana su se našle u ozbiljnom problemu.
-Po oba osnova, izgledi Zapadnog Balkana nisu previše optimistični. Čak i prilagođeno lokalnim troškovima, javna potrošnja za zdravstvo po glavi stanovnika u prosjeku iznosi 15 osto nivoa u Njemačkoj (i samo oko jedne trećine nivoa potrošnje u bogatijim zemljama Centralne i Istočne Evrope poput Slovenije)”, upozorava Lalić.
Kao posljedica toga, kaže on, vlade Zapadnog Balkana odlučile su da ozbiljno ograniče ekonomski život, u većoj mjeri nego u mnogim drugim dijelovima Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. Prema njegovim riječima, zemlje Zapadnog Balkana nisu izreformisale svoje privrede, one su još potrošačke ekonomije kod kojih je glavni pokretač privrednog rasta potrošnja i uvoz, a ne investicije, izvoz i rast produktivnosti. On ističe da je struktura njihovih privreda zasnovana na uslugama i to onim uslugama koje podstiču tražnju, prije svega domaću i kupoprodaju nekretnina.
Dominantni sektori su saobraćaj i telekomunikacije, bankarstvo (finansijsko posredovanje), trgovina na veliko i malo i turizam. Zemljama Zapadnog Balkana je potrebno jačanje industrijskog sektora, odnosno reindustrijalizacija.
Iz svih navedenih razloga, kaže Lalić, sasvim je jasno zašto smo krizu, izazvanu pandemijom kovid-19, dočekali nespremno i zašto je pad privredne aktivnosti bio još veći, nego 2008. godine.
Alarmantan podatak - BiH napušta sve više stanovnika
Prema najnovijem izveštaju Svjetske banke pod nazivom ,,Migracije i odliv mozgova u Evropi i centralnoj Aziji’’, BiH je do sada napustilo gotovo polovina stanovništva - 49,5 odsto, što, kaže Lalić, BiH dovodi u sam vrh neslavne tabele.
Bijeljina treba da se okrene ekonomiji i kulturi
Lalić smatra da se od 15. novembra, nakon lokalnih izbora, slika Bijeljine nije promijenila u odnosu na prethodne periode i da se ogleda u borbi politike za raspodjelu gradskog budžeta, odnosno kome će više pripasti.
-Generalno, ovo izgleda kao da gradski budžet služi samo da uvuče nove podobnike i poslušnike u politički proces surovog individualizma, a predstavnici politike su kao jedan uigran tim’’, istakao je profesor dr Srđan Lalić.
Prema njegovim riječima, da se ne bi išlo u dublju recesiju i krizu, potrebno je da se Grad Bijeljina okrene ekonomiji i kulturi, odnosno da se iz ekonomije, koja troši i raspodjeljuje, preraste u ekonomiju koja stvara.
-Korisno je predložiti povećanje poreza na inostrane organizacije koje imaju svoje filijale u Bijeljini i Srpskoj, kao što su banke, osiguravajuće kuće i drugi, kao i povećanje poreza na nezdravu hranu, poput koka-kole, čipsa… Potrebno je smanjiti smanji porez na domaću proizvodnju. Da se obezbijedi tržište za naše poljoprivrednike. Za početak da se teži da naši restorani i ugostiteljski objekti imaju meni u kojem se nalaze domaći proizvodi iz domaćih poljoprivrednih domaćinstava a ne proizvodi iz uvoza i na taj način povezati poljoprivredu i turizam. Treba čuvati i spriječiti dodatna zaduživanja javnih preduzeća. Ne ulaziti u velike investicije i projekte ako su izvori zaduživanje i kredit. Bolje je prvo usmjeriti ta sredstva u razvoj novih preduzeća i domaće proizvodnje’’.
Profesor Lalić smatra da je apsurd da u bijeljinskom gradskom parku, pored književnika, znamenitih ličnosti - Knez Ivo od Semberije i Filip Višnjić, sportista i drugih, stoji česma sa simbolom Rotari kluba koji nije predstavnik našeg naroda.
-Isto tako, nije realno da SPKD ,,Prosvjeta” Bijeljina još nije dobilo redovni budžet i da na njenoj kulturnoj manifestaciji povodom zaštite srpskog pisma ‚‚Ćirilica’’, koju je podržao i akademik Matija Bećković, nije bio ni jedan predstavnik Gradske uprave i politike, a često ih možemo vidjeti na kulturnim manifestacijama drugih naroda”, naglašava profesr dr Srđan Lalić.
On ističe da bi trebalo da se poštuju druge kulture i narodi, ali da se, ipak, najviše treba boriti za očuvanje našeg kulturnog nasljeđa i razvoja nacionalne ekonomije, a ne individualnog biznisa.
(Semberija info)
