ŽIVOT VRI U POLjIMA OKO JANjE: Kad bi se vlast više brinula o poljoprivredi?
Poljoprivreda je osnovna djelatnost u Janji. Da li kao osnovno ili kao dodatno zanimanje, poljoprivreda je „u krvi“ stanovnicima Janje. U vremenu sve intenzivnije modernizacije poljoprivrede u ovom kraju još uvijek se u poljima mogu vidjeti slike koje posmatrača podsjete na neka stara vremena kada su jednostavna oruđa bila osnovno sredstvo za obradu zemlje. Proljeće je prilika da se prolaznik kroz janjanska polja uvjeri u vezanost ovih ljudi za rodnu grudu.
Kada bi se takav putnik-namjernik zaputio kroz janjanska polja tamo bi zatekao starinu Ahmeta Musića. Sam, sa motikom u ruci, kopa. Rođen je 1935. godine i kako kaže, dobrog je zdravlja. Kazuje, počeo je kao dijete, sa motikom, pa je zemlju obrađivao uz pomoć volova, konja, pa je onda kupio i traktor.
- Od svoje 14. godine radim zemlju. Osim dvije godine provedene u jugoslovenskoj vojsci, život sam proveo na ovim njivama. Imam 35 dunuma zemlje. Nešto je pod travama, dio je pod voćem, a ovo ovdje sijem. Na njivi budem kako kad, nekad predanim, a sad budem dok puno ne ugrije. Kod kuće imam kravu i junicu i sve, uz pomoć supruge stignem uraditi“, kaže starina Ahmet.
Dalje bi putnik-prolaznik vidio da ovi ljudi i u maju imaju šta uzeti i kući odvesti sa njive. Djetelinu su pokosili, osušili i u bale uvezali, pa je snagom zajedničke mòbe prikupljaju i u sjenarnik voze. Sve je rjeđe vidjeti, ali još ima onih koji za radove u polju pozovu rođaka, druga i brata, pa se u dobrom raspoloženju i dobar posao uradi.
Nedugo potom, susreo bi bračni par Rešidović, Asmiru i Aliju. Brinu za rasad, zalivaju ga i plijeve dosadne korove koji smetaju rastu mladih izdanaka prase. Aliji i Asmiri vrućina ne smeta, ona je sastavni dio njihovog posla. Na svojoj parceli uzgajaju mladi luk, krompir, dok istovremeno pripremaju rasad prase i paprike.
- Osim krompira, nemamo ugovorenu prodaju. Trudimo se da proizvedemo dobar i zdrav proizvod, a onda budemo prepušteni na milost pijace i nakupaca. Svake godine se nadamo da će naše vlasti uraditi nešto na zaštiti domaće proizvodnje kako bi mi, poljoprivrednici mogli bolje živjeti od svog posla. A, oni, samo uvoze i to ko zna odakle i kakvo“, kaže Alija Rešidović.
Svjedočio bi prolaznik kroz janjanska polja maćehinskom odnosu vlasti prema poljoprivrednim proizvođačima. Većinski ekstenzivna proizvodnja sa niskom produktivnošću, nedovoljnom tehničko-tehnološkom opremljenošću, zavisnošću od uvoza sjemenskog materijala, zaštitnih sredstava, mineralnih đubriva – sve je to danas sumorna slika poljoprivrede u BiH. Iako smo u blizini zemalja koje su preporodile svoj agrar (imali su probleme slične našim) ne vidi se trud naših vlasti da nam donesu tamošnja iskustva. A naš putnik bi se mogao zapitati, do kada će ovakve slike moći viđati na semberskim poljima?
Semberske novine - Semberija info - I.Gutić
Kada bi se takav putnik-namjernik zaputio kroz janjanska polja tamo bi zatekao starinu Ahmeta Musića. Sam, sa motikom u ruci, kopa. Rođen je 1935. godine i kako kaže, dobrog je zdravlja. Kazuje, počeo je kao dijete, sa motikom, pa je zemlju obrađivao uz pomoć volova, konja, pa je onda kupio i traktor.
- Od svoje 14. godine radim zemlju. Osim dvije godine provedene u jugoslovenskoj vojsci, život sam proveo na ovim njivama. Imam 35 dunuma zemlje. Nešto je pod travama, dio je pod voćem, a ovo ovdje sijem. Na njivi budem kako kad, nekad predanim, a sad budem dok puno ne ugrije. Kod kuće imam kravu i junicu i sve, uz pomoć supruge stignem uraditi“, kaže starina Ahmet.
Dalje bi putnik-prolaznik vidio da ovi ljudi i u maju imaju šta uzeti i kući odvesti sa njive. Djetelinu su pokosili, osušili i u bale uvezali, pa je snagom zajedničke mòbe prikupljaju i u sjenarnik voze. Sve je rjeđe vidjeti, ali još ima onih koji za radove u polju pozovu rođaka, druga i brata, pa se u dobrom raspoloženju i dobar posao uradi.
Nedugo potom, susreo bi bračni par Rešidović, Asmiru i Aliju. Brinu za rasad, zalivaju ga i plijeve dosadne korove koji smetaju rastu mladih izdanaka prase. Aliji i Asmiri vrućina ne smeta, ona je sastavni dio njihovog posla. Na svojoj parceli uzgajaju mladi luk, krompir, dok istovremeno pripremaju rasad prase i paprike.
- Osim krompira, nemamo ugovorenu prodaju. Trudimo se da proizvedemo dobar i zdrav proizvod, a onda budemo prepušteni na milost pijace i nakupaca. Svake godine se nadamo da će naše vlasti uraditi nešto na zaštiti domaće proizvodnje kako bi mi, poljoprivrednici mogli bolje živjeti od svog posla. A, oni, samo uvoze i to ko zna odakle i kakvo“, kaže Alija Rešidović.
Svjedočio bi prolaznik kroz janjanska polja maćehinskom odnosu vlasti prema poljoprivrednim proizvođačima. Većinski ekstenzivna proizvodnja sa niskom produktivnošću, nedovoljnom tehničko-tehnološkom opremljenošću, zavisnošću od uvoza sjemenskog materijala, zaštitnih sredstava, mineralnih đubriva – sve je to danas sumorna slika poljoprivrede u BiH. Iako smo u blizini zemalja koje su preporodile svoj agrar (imali su probleme slične našim) ne vidi se trud naših vlasti da nam donesu tamošnja iskustva. A naš putnik bi se mogao zapitati, do kada će ovakve slike moći viđati na semberskim poljima?
Semberske novine - Semberija info - I.Gutić
