Pčelari se nadaju dobroj godini: Propolis ubija SARS i djeluje antivirusno
Uprkos pandemiji virusa korona i zastoju brojnih društvenih aktivnosti, semberski pčelari neumorno rade u pčelinjacima na razvoju pčelinjih društava. U jednom od najvećih semberskih pčelinjaka Mike Despotovića u Popovima na Drini zatekosmo njegovog zeta, Bojana Neškovića, iskusnog pčelara.
„Pripremamo pčelinja društva za bagremovu pašu. Bagrem je „Sveti Gral“ za pčelare. Dobro je što je Vlada RS, odnosno resorno ministarstvo, omogućilo pčelarima, čak i onima starijim od 65 godina, sada, u vrijeme pandemije virusa korona, da mogu utorkom i vikendom boraviti u svojim pčelinjacima. Mislim da je to bio dobar potez koji je proistekao na incijativu Saveza udruženja pčelara RS. Sa rješenjem o registraciji pčelinjaka i stariji pčelari mogu ući u pčelinjak, a to je itekako važno, jer je u ovo vrijeme razvoj pčelinjih društava najburniji. Što se tiče zabrane izlaska iz mjesta prebivališta tokom vikenda, ta zabrane se ne odnosi na pčelare, a to je dobro, jer veliki broj pčelara ima svoje pčelinjake izvan mjesta prebivališta“, kaže Bojan Nešković, ističući da je razvoj pčelinjih društava u ovo vrijeme izuzetno dinamičan.
„Imamo trenutno voćnu pašu i pčelinja društva su već prilično snažna. Neki prosjek je trenutno sedam ramova legla, što je izuzetno dobro. Za bagremovu pašu bilo bi dovoljno osam ramova legla, ali bagrem tek počinje da pupa. Ipak, plašim se da je bagrem na mnogim lokalitetima izmrzao, što pčelari nisu ni primijetili tokom marta i tokom mrazeva koji su pratili taj period godine. Kad otpočne cvjetanje bagrema, znaćemo kakvo je stvarno stanje. U posljednjh nekoliko godina bagremova paša je znala izdati pčelare, ali, nadam se da to neće biti slučaj i ovog proljeća“.
Nešković kaže da pčelari u ovom periodu moraju dobro odvagati, kako ne bi previše stimulisali društva, da postanu previše snažna, a da ne postanu i previše slaba.
„Važno je uravnotežiti pčelinja društva, kako bi bila idealno tempirana za bagremovu pašu. Imamo tri pčelinjaka, jedan ovdje na obalama Drine i u njemu je stanje solidno. Pčelinja društva su jaka i zdrava. Pčelinjak na lokalitetu Jabanuša je nešto slabiji, jer je izuzetno topla jesen aktivirala pčele, te su im ostale slabije zalihe hrane za zimu. Na Romaniji pčelinjak je u izuzetno dobrom stanju i imamo snažnija pčelinja društva od ovih u ravnici. To može zvučati čudno, zbog planinske zime, gdje pčele zazime već u oktobru. U tri pčelinjaka imamo oko 320 društava“.
Bojan kaže da je rano izvoditi neke uopštene zaključke, kada je u pitanju pčelarstvo i aktuelna epidemija virusa korona, ali, ističe, da pčelinji proizvodi itekako osnažuju imunološki sistem kod čovjeka.
„To se zna odavno i to su potvrdila naučna istraživanja, bilo da je u pitanju matična mliječ ili propolis. Za propolis je naučno dokazano da ubija virus SARS koji je bio svojevremeno aktuelan i koji je u srodstvu sa virusom korona. Propolis djeluje antivirusno kod herpes simpleksa i pokazao se kao idealan lijek. On osnažuje čovjekov imunitet, jer posjeduje flavanoide i djeluje biostimulativno. Matična mliječ posjeduje esencijalne aminokiseline bez kojih ljudski organizam ne bi mogao funkcionisati. L-arginin, koga ima puno i u polenu, izuzetno povoljno djeluje na imuni sistem, kako kod čovjeka, tako i kod pčele“, kaže Bojan Nešković, ističući na kraju da se pčelari nadaju jednoj dobroj godini u pčelarstvu.
APEL VOĆARIMA
Voće nemojte prskati dok je u cvijetu, pogotovo ne u ranim jutarnjim i popodnevnim satima, već taj posao ostavite za prve večernje sate, kada pčele nisu aktivne, ističe Nešković, upućujući konkretan apel poljoprivrednicima i voćarima koji ovih dana vrše prskanje u svojim voćnjacima da bi ih zaštitili od štetočina.
Semberija info
„Pripremamo pčelinja društva za bagremovu pašu. Bagrem je „Sveti Gral“ za pčelare. Dobro je što je Vlada RS, odnosno resorno ministarstvo, omogućilo pčelarima, čak i onima starijim od 65 godina, sada, u vrijeme pandemije virusa korona, da mogu utorkom i vikendom boraviti u svojim pčelinjacima. Mislim da je to bio dobar potez koji je proistekao na incijativu Saveza udruženja pčelara RS. Sa rješenjem o registraciji pčelinjaka i stariji pčelari mogu ući u pčelinjak, a to je itekako važno, jer je u ovo vrijeme razvoj pčelinjih društava najburniji. Što se tiče zabrane izlaska iz mjesta prebivališta tokom vikenda, ta zabrane se ne odnosi na pčelare, a to je dobro, jer veliki broj pčelara ima svoje pčelinjake izvan mjesta prebivališta“, kaže Bojan Nešković, ističući da je razvoj pčelinjih društava u ovo vrijeme izuzetno dinamičan.
„Imamo trenutno voćnu pašu i pčelinja društva su već prilično snažna. Neki prosjek je trenutno sedam ramova legla, što je izuzetno dobro. Za bagremovu pašu bilo bi dovoljno osam ramova legla, ali bagrem tek počinje da pupa. Ipak, plašim se da je bagrem na mnogim lokalitetima izmrzao, što pčelari nisu ni primijetili tokom marta i tokom mrazeva koji su pratili taj period godine. Kad otpočne cvjetanje bagrema, znaćemo kakvo je stvarno stanje. U posljednjh nekoliko godina bagremova paša je znala izdati pčelare, ali, nadam se da to neće biti slučaj i ovog proljeća“.
Nešković kaže da pčelari u ovom periodu moraju dobro odvagati, kako ne bi previše stimulisali društva, da postanu previše snažna, a da ne postanu i previše slaba.
„Važno je uravnotežiti pčelinja društva, kako bi bila idealno tempirana za bagremovu pašu. Imamo tri pčelinjaka, jedan ovdje na obalama Drine i u njemu je stanje solidno. Pčelinja društva su jaka i zdrava. Pčelinjak na lokalitetu Jabanuša je nešto slabiji, jer je izuzetno topla jesen aktivirala pčele, te su im ostale slabije zalihe hrane za zimu. Na Romaniji pčelinjak je u izuzetno dobrom stanju i imamo snažnija pčelinja društva od ovih u ravnici. To može zvučati čudno, zbog planinske zime, gdje pčele zazime već u oktobru. U tri pčelinjaka imamo oko 320 društava“.
Bojan kaže da je rano izvoditi neke uopštene zaključke, kada je u pitanju pčelarstvo i aktuelna epidemija virusa korona, ali, ističe, da pčelinji proizvodi itekako osnažuju imunološki sistem kod čovjeka.
„To se zna odavno i to su potvrdila naučna istraživanja, bilo da je u pitanju matična mliječ ili propolis. Za propolis je naučno dokazano da ubija virus SARS koji je bio svojevremeno aktuelan i koji je u srodstvu sa virusom korona. Propolis djeluje antivirusno kod herpes simpleksa i pokazao se kao idealan lijek. On osnažuje čovjekov imunitet, jer posjeduje flavanoide i djeluje biostimulativno. Matična mliječ posjeduje esencijalne aminokiseline bez kojih ljudski organizam ne bi mogao funkcionisati. L-arginin, koga ima puno i u polenu, izuzetno povoljno djeluje na imuni sistem, kako kod čovjeka, tako i kod pčele“, kaže Bojan Nešković, ističući na kraju da se pčelari nadaju jednoj dobroj godini u pčelarstvu.
APEL VOĆARIMA
Voće nemojte prskati dok je u cvijetu, pogotovo ne u ranim jutarnjim i popodnevnim satima, već taj posao ostavite za prve večernje sate, kada pčele nisu aktivne, ističe Nešković, upućujući konkretan apel poljoprivrednicima i voćarima koji ovih dana vrše prskanje u svojim voćnjacima da bi ih zaštitili od štetočina.
Semberija info
