KOLEKTIVNI RAD, ODGOVORNOST I BORBA ZA BOLjE I LjEPŠE SUTRA :: Semberija INFO ::

 

KOLEKTIVNI RAD, ODGOVORNOST I BORBA ZA BOLjE I LjEPŠE SUTRA


Foto: arhiva Semberskih novina
Na početku 1981. godine odštampan je drugi broj „Semberskih novina“ u kome su dominantne teme bile kolektivni rad i odgovornost, pregala štvo,  borba za bolje sutra, pripreme za Treći kongres samoupravljača Jugoslavije, ekonomska i društvena stabilizacija.

U 1981. godini sedam bijeljinskih industrijskih preduzeća i jedna poljoprivredna organizacija planirali su da izvezu 610,7 miliona dinara vrijedne proizvode i izvoz tih preduzeća bio je duplo veći od uvoza repromaterijala i druge robe. Među izvoznicima izdvajala se Fabrika obuće „Zenit“, a pratile su je RMK Tvornica za preradu žice, UNIS-ova Fabrika savitljivih cijevi i vratila „Mladost“, Konfekcija „Kurjak“, PI „Sava“, Fabrika čačkalica, Fabrika namještaja „Stolar“ i PD „Semberija“.

Te 1981. godine Skupština opštine Bijeljina najavljuje poreske olakšice za zanatlije, ugostitelje i autoprevoznike, dok Privredna banka Sarajevo nudi mogućnost dobijanja kredita za jedan dan.

Zanimljivu priču  iz sela Popovi, o Đoki i Bogdanki Trifunović, vrijednim poljoprivrednicima, donosi reporter Halid Rifatbegović. Sam naslov reportaže: „Zemlja hoće radnika, neće gospodara“, dovoljno govori o položaju ljudi na selu.

Iz „Semberskih novina“ ćete saznati i to da je bijeljinski „Stolar“ u decembru 1980. godine izvezao 700 garnitura spavaćih soba u zemlje Bliskog istoka, na tržište Iraka, Jordana, Libije i drugih zemalja, te da je ukupno u toj godini izvezao 1.500 garnitura spavaćih soba vrijednih oko 20 miliona dinara. U Fabrici „Sava“ predviđaju te godine da će do 1985. godine zapošljavati oko 800 radnika, za devet odsto više nego u 1980. godini. Tih godina piše se o usitnjenosti poljoprivrednih posjeda u Semberiji i o komasaciji kao velikoj šansi Semberije. Na drugoj strani, u Janji, plahovita i hirovita Drina odnosi poljoprivredno zemljište i, kako piše novinar Milovan Blagojević, rađa bezemljaše. Tek pokrenuta bijeljinska šećerana nudi stimulativnu otkupnu cijenu šećerne repe.
Iz „Semberskih novina“ saznajemo da Bijeljina ima svoj Književni klub, te da Biblioteka „Filip Višnjić“ priprema obilježavanje vrijednog jubileja – 50 godina postojanja i rada u 1982. godini. Uslijedile su i prve pohvale, riječi podrške i primjedbe čitalaca na prve brojeve „Semberskih novina“.

Bijeljinski „Radnik“ te godine nastupa u Jedinstvenoj fudbalskoj ligi BiH, dok se „Podrinje“ iz Janje takmiči u Regionalnoj ligi BiH. Rukometaši RMK Bijeljina osvajaju titulu  jesenjeg prvaka u Republičkoj ligi – Grupa sjever, košarkaši i košarkašice „Rad – Radnika“ takmiče se u Drugoj republičkoj regionalnoj ligi BiH, dok se u Brčanskoj međuopštinskoj fudbalskoj ligi takmiče „Kolektiv“ iz Međaša, „Proleter“ iz Dvorova, „Semberija“ iz Popova i „Jedinstvo“ iz Brodca.
 
Saobraćaj:

U 1981. godini  bijeljinska opština raspolaže sa 140 kilometara asfaltnih puteva, što bijeljinsku komunu svrstava u sam republički vrh. Evidentirano je 14.290 vozača, 6.664 putnička i 633 teretna vozila. Brižni statističari zabilježili su da na području opštine ima 2.116 motocikla, 1.616 bicikla sa motorom, 2.372 traktora, oko 10.000 zaprega i čak 40.000 bicikla.
 
Vremeplov:

U januaru 1981. godine izabrani su najbolji sportisti opštine Bijeljina za 1980. godinu.  Titula najbolje sportistkinje pripala je rukometašici  bijeljinskog republičkog ligaša „Radnika“ Admiri Gurdić.

U Tvornici za preradu žice „Bijeljina“ otvorena je Ambulanta medicine rada, namijenjena zaposlenim radnicima na pružanju osnovne, odnosno jedinstvene zdravstvene zaštite. Zanimljivo je to da će ambulanta raditi pet dana u sedmici, te da će preventivnu zaštitu moći koristiti i članovi porodica zaposlenih radnika.

Lokalni list „Semberske novine“ bilježi na početku te 1981. godine da više od mjesec dana kasni izgradnja magistralnog toplovoda od kotlarnice „Stolara“ do stambenog bloka u sadašnjoj Ulici Gavrila Principa, tadašnjem potezu Šabić – Dizdarević. Useljenje stanara u 140 stanova u novim soliterima, kako piše novinar Todor Nikolić, uslovljeno je priključenjem na toplovod.  U centru grada tada je bilo desetak kotlovnica na mazut, velikih zagađivača. Ništa bolja situacija nije ni danas, četrdesetak godina kasnije.

Karavan, četrnaestog po redu, takmičenja seoske omladine „Znanjem, pjesmom i igrom kroz Semberiju“, krenuo je početkom februara 1981. godine kroz semberska sela. U razigranom i raspjevanom karavanu mladosti bilo je rekordnih 48 omladinskih organizacija.

Narodna biblioteka „Filip Višnjić“, sa fondom od skoro 100.000 knjiga, ima i svoje pokretne biblioteke u tridesetak semberskih sela. Jedan od vrijednih knjigonoša, zabilježeno je, bio je Pero Novaković iz Velike Obarske. Prema njegovom kazivanju, ljudi sa sela vole da čitaju stručnu poljoprivrednu literaturu, djela Ive Andrića i Branka Ćopića, istorijske romane i narodne pjesme.

portal Semberija info (Lj.Ljubojević)