NjEMICA HELGA KTITOR IKONOSTASA NA CRKVI U GORNjOJ JOŠANICI :: Semberija INFO ::

 

NjEMICA HELGA KTITOR IKONOSTASA NA CRKVI U GORNjOJ JOŠANICI


Dušan Stevanović (65), naš sugrađanin, samouki skulptor, majstor za izradu gusala, ikona i ikonostasa, pjesnik, slobodouman i pravdoljubiv čovjek, bez dlake na jeziku, ovih dana završava izradu ikonostasa za crkvu u Gornjoj Jošanici kod Foče. Crkva će čuvati uspomenu, kaže Dušan za portal Semberija info, na pedeset i šestoro ubijenih u proteklom ratu, među njima je dvadeset i jedna žena i troje djece.

Izradu ikonostasa, to treba dobro upamtiti, finansira  jedna Njemica, Helga Fusch, udata za Srbina.

- Helga Fusch piše knjigu o stradanju Srba u BiH u proteklom ratu. Pretprošle godine je boravila u Bijeljini. Tada sam joj ponudio obimnu građu o stradanju Srba u centralnoj BiH. Zanimljivo je i to da je svoga budućeg, odnosno sadašnjeg muža upoznala u Foči, dok je istraživala podatke o srpskim stradanjima u istočnoj BiH. Helga se družila sa Srpkinjom koja je bila udata za Nijemca i tako je zavoljela Srbe. Vodio sam je u neka sela oko Tuzle, u Požarnicu, u Jeginov Lug. S obzirom na to da sam radio ikonostas za crkvu u Jeginovom Lugu, odveo sam je tamo. Tako se kod nje i rodila ideja da bude ktitor crkve u Gornjoj Jošanici kod Foče“.

Dušan Stevanović je izradio do sada četrnaest ikonostasa, uglavnom na crkvama na području Zvorničko – tuzlanske eparhije i Dabro – bosanske eparhije. U okolini Foče, u pravcu Tjentišta, izradio sam ikonostas za crkvicu koju je, po legendi, izgradio jedan janjičar, u selu Luće. To je jedna interesantna priča. Ktitor je bio Rade Radović i njegov brat. Oni su rođeni u tom selu. Prema legendi, kada se janjičar vratio u svoje selo i pitao majku, šta da uradi za nju, ona mu je rekla da izgradi crkvu. Fočanski beg mu je odobrio izgradnju crkve, pod uslovom da bude nerpimjetna sa veće razdaljine.
 

- Crkva je ozidana kamenom, sa kamenim podom. Ima drveni krov, koji podsjeća na neka davna vremena. Od te crkve vidi se dobro Volujak i Zelengora. Crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice. Nekada su ljudi sa svih strana dolazili na hodočašće u tu crkvicu. Kada sam radio ikonostas, pronašao sam šaku srebrnog novca koji sam ostavio na prozor crkve. U Miladićima, na lokaciji Crkvište, izgradio sam crkvu brvnaru od drveta. Za mene je to bio veliki izazov. Puno je ljudi iz tog kraja u Švajcarskoj. Oni su i pomogli njenu izgradnju“.

Na crkvi u Mačkovcu, pokrivenoj šindrom, Stevanović je izradio zahtjevan ikonostas sa dva lomljenja.

Stevanovićevih ruku djelo su i ikonostasi u Peljavama, u crkvi u Potraši, u Pučilama, Ostojićevu, Donjem Crnjelovu, u crkvici između Pilice i Branjeva. Izradio je Dušan i ikonostas u crkvi koja je izgrađena na seoskom groblju u Batkoviću. Izrađivao je crkvena vrata u Donjem Crnjelovu, na crkvi Svetog Georgija u Bijeljini, na crkvama u Ostojićevu, Ljeskovcu, Batkoviću, Čengiću, Amajlijama i Suvom Polju.

Stevanović je široj javnosti poznat i po izradi minijatura i ikona, ali i po izradi gusala koje su postale vlasništvo crkvenih velikodostojnika širom Evrope i svijeta.

Dušan je gusle izrađivao za ruskog patrijarha Alekseja Prvog,  za grčkog arhiepiskopa Ristodula i za predsjednika Kipra, ikonu za patrijara ukrajinskog Vladimira,  rakijsku plosku za Vojislava Koštunicu, bivšeg predsjednika srbijanske vlade. Svojevremeno je izradio i gusle za Ginisa.

Stevanović radi i neobične skulpture od korijenja pronađenog u riječnim koritima. Do sada je objavio dvije zbirke poezije, a pripremio je za štampanje i treću zbirku „Vrijeme nespokoja“, odu zavičaju, Modrinju kod Kaknja, u kome se rodio i ponikao.

portal Semberija (Lj.Ljubojević)