Nešto škripi u BH pravosuđu :: Semberija INFO ::

 

Nešto škripi u BH pravosuđu



Dragoslav Perić, poznati bijeljinski advokat, više od 25 godina bavi se advokaturom. Perić je, sticajem okolnosti, od 1993. godine bio na evidenciji u Advokatskoj komori Vojvodine, jer je živio i radio u Zrenjaninu, da bi u 1996. godini, kako kaže, definitivno preselio advokatsku kancelariju u Bijeljinu. 

Kroz dugogodišnju advokatsku praksu Perić je puno radio u oblasti parničnih  i krivičnih postupaka, iako je svjestan, kako kaže, da se neminovno ide ka specijalizaciji u ovoj profesiji.

-U glavi to još uvijek ne mogu da prelomim, iako mi je interesantna i „parnica“ i „krivica“. Osjećao bih se nekako nedorečenim, ukoliko bih se bavio samo „parnicom“ ili isključivo „krivicom“.  Ubijeđen sam da advokat može biti istovremeno uspješan i kao parničar i kao krivičar. Ipak, vremena se mijenjaju, tako da će mlađe generacije neminovno morati ići na specijalizaciju oblasti kojom će se baviti. Trenutno zastupam klijente i u izuzetno komplikovanim i složenim predmetima, kao što je slučaj Bobar banke na Sudu BiH, ali i predmete u kojima su moji klijenti optuženi za ratne zločine. Sve to podrazumijeva ogromnu odgovornost i obimnu pripremu za rad na takvim predmetima. Ozbiljna priprema za pretres, prikupljanje i obrada materijalnih dokaza, priprema za ispitivanje svjedoka, sve je to izuzetno odgovoran i rizičan posao. Kada vam neko, praktično, povjeri svoj život,  odnosno kada u svojim rukama, da se tako izrazim, držiš nečiji život, to nije nimalo bezazleno. Ukoliko želite da budete temeljiti u svom radu, onda morate potrošiti ogromnu količinu energije da biste sve pripremili onako kako se to od vas i očekuje“.

Komentarišući uzrečicu, da je pravda spora, ali dostižna, Perić se osvrnuo i na trenutno stanje u domaćem pravosuđu koje je kroz reformske procese usvojilo i prihvatilo i model anglosaksonskog prava.

- Mi smo pokušali primijeniti neke elemente anglosaksonskog prava i oni se formalno – pravno i primjenjuju u krivičnim postupcima. Ipak, mi sada, dvadesetak godina kasnije, vidimo i slabosti tog nametnutog ili određenog reformskog pravca ili puta koji nam je propisan ili nametnut početkom ovog vijeka. Vidimo da su učestale prozivke sudija, komentari o nemoralnosti pojedinih sudija, kao da se stvorio nekakav odium u javnosti protiv sudija. Loše ponašanje nekih sudija potkrepljuje se primjerom sudije iz Zenice, sa drugostepenog suda, koji je čak bio osuđen za silovanje. U žiži javnosti je i VSTS BiH i ponašanje pojedinih članova. To nije dobra referenca, kada je u pitanju pravosuđe. Kada to čita i stručna i nestručna javnost, ostaje gorak ukus u ustima. Najavljuju nam i novu reformu u pravosuđu, ali, mislim da nijedna reforma ne može uspjeti bez dobrih kadrova. Kvalitetni kadrovi moraju biti nosioci pravosudnih funkcija, pravnički pismeni. Oni moraju striktno realizovati ono što piše u zakonu. Nikada ne mogu obje strane biti zadovoljne odlukama, ali mislim da VSTS BiH sada kuša kašu koju je sam zakuvao, jer su imali slobodu u odlučivanju i ponašanju. Izbor drugostepenih sudija mora se promijeniti i na ta mjesta treba da dođu sudije koji su imali najmanje preinačenih prvostepenih presuda. To je rješenje problema. Ne mogu se drugostepene sudije imenovati iz nekih javnih firmi i institucija, iz elektro - distribucija i poreskih uprava. Drugostepene sudije moraju imati ogromno radno iskustvo i praksu, konstantan rad u parnici ili krivici. Trenutno imamo katastrofalne izbore sudija, čak i izbor sudija na neodređeno vrijeme. Ukoliko je izbor loš, onda to nije dobro. Postavlja se i pitanje, zašto se prilikom ponavljanja grešaka ne razrješavaju takve sudije”.

Advokat Perić ističe da VSTS BiH najčešće odbija sve primjedbe i žalbe na račun sudija, ističući kako sudija ima diskreciono pravo, iako se ne pridržava odredbi ZKP –a ili Krivičnog zakona, što bi moralo biti sankcionisano.

- Imamo takvu stvarnost u pravosuđu, da možemo slobodno reći, kako nešto škripi u pravosuđu i kako u svemu tome nešto nije dobro. Politika je dominantna i u pravosuđu, jer danas ne možemo ni na pijacu otići, a da nismo usmjereni na to kod koga ćemo kupiti neku voćku i za koga je neko glasao. Toliko je politika u svemu prisutna, da je za nas sve postalo politika. Ali, za sve politike moralo bi biti zajedničko dobro pravosuđe. Dobro pravosuđe je nezavisno pravosuđe. Imamo mi u praksi tu nezavisnost sudija, da ih ne možeš razriješiti i nisu postavljeni na određen rok. S druge strane, moramo se suočiti sa činjenicom, da ima sudija koji nisu dorasli svom zadatku. To se vidi kroz formalno-pravne greške koje prave sudije. Ne može se desiti da, nakon uložene žalbe, sudija poništi punomoć advokata. To su kardinalne greške zbog kojih VSTS mora reagovati. Ukoliko odbrani jednog takvog sudiju, stotinu njih će biti još jači i agresivniji u svom neznanju”.

Advokat Perić kaže da su mnoge stvari lako rješive, jer u tom slučaju ne bismo govorili o korupciji i drugim devijacijama u pravosuđu. Advokati su u svemu tome u poziciji ,,između čekića i nakovnja”. 

- Zadatak advokata je da stekne povjerenje  kod klijenta, kod svoje stranke. Volim raditi sa strankama, upoznati ih sa činjenicama, upoznati ih sa dokazima onako kako ja to vidim, a ne kako to vidi sudija. Klijentu nudim više pravaca u postupku i nudim im da izaberu kojim putem ćemo ići. Bilo je u proteklih 25 godina i specifičnih i teških i onih manje teških ili lakih predmeta. Svi su predmeti specifični, jer se tiču odnosa koji gradiš prema stranci, sudijama, sudskim instancama. Sve je to specifikum koji advokata određuje i determiniše u tom koordinatnom sistemu pravosuđa. Nema veće pohvale nego kada ti bivša stranka pošalje neku novu stranku. To je najveće priznanje za rad i najveća reklama. Tako se advokati treba da predstavljaju u ovom poslu.

Komentarišući intencije za uvođenje fiskalnih kasa u advokatske kancelarije, Perić kaže da su zarade advokata transparentne, jer postoji advokatska tarifa, akt koji je država donijela, i tačno se može utvrditi koliko koji advokat tokom mjeseca dobije novca za zastupanje stranaka na sudovima. Poreska uprava to može provjeriti jednim klikom na računaru, kaže advokat Perić.
                                                 
Semberske novine/Semberija INFO/Lj.Ljubojević
Foto: B.Milošević