RASTU NESTABILNOST I INFLACIJA
Povod za razgovor sa uvaženim mladim profesorom bila je trenutna ekonomska situacija u BiH i Republici Srpskoj, uvezena inflacija, aktuelna ukrajinska kriza, evidentan strah ljudi za egzistencijalnu budućnost, kako svoju, tako i svojih najbližih.
Profesore Miroviću, naši građani se danas svakodnevno preispituju, hoće li biti dovoljno brašna, ulja i šećera u marketima. Ljudi su uplašeni i za svoju, najčešće, skromnu ušteđevinu u bankama, strahuju za budućnost svoje djece. Kako Vi gledate na ovo trenutno stanje u društvu?
-Neminovno je da na početku ovog razgovora napravimo malu retrospektivu ranijih dešavanja kod nas i u svijetu. Dobro je podsjetiti se šta je prethodilo ovakvom stanju u svijetu i aktuelnom ratnom sukobu u Ukrajini. Moram naglasiti da je svojevrsna prekretnica bio pad Berlinskog zida 1989. godine i slom „gvozdene zavjese“. Zapadne zemlje su, s velikom euforijom, dočekale taj trenutak, a taj datum se u ekonomiji naziva i „prvobitna godina tranzicije“. S druge strane, to je bio drugi ekonomski i socijalni eksperiment u 20. vijeku u postsocijalističkim državama na području Srednje, Istočne Evrope i Zapadnog Balkana, dok je prvi socijalni eksperiment bila Oktobarska revolucija u Rusiji koja je prije stotinu godina projektovala put u komunizam. Postosocijalističke zemlje, među kojima je i BiH, morale su ubrzano da pređu iz jednog sistema cijena, centralizovanog i planskog, u drugi, neoliberalni tržišni sistem. Pred njih je postavljen zadatak da stvore slobodna tržišta i institucionalnu infrastrukturu, te da „pošteno“ i promptno privatizuju državnu, odnosno društvenu svojinu. Međutim, tranzicija je u većini postsocijalističkih zemalja bila teorijski nedovoljno osmišljen koncept, insistiralo se na brzoj i neupitnoj prvatizaciji.
Ubrzo su uočeni i veliki promašaji tako vođenog postupka tranzicije i privatizacije, gubljenje radnih mjesta i gašenje nekada uspješnih preduzeća?
-Vrlo brzo se pokazalo da koncepti privatizacije nisu programi privrednog rasta i oporavka, već osmišljeni paketi rasprodaje državne imovine i kapitala. Cilj tranzicije je da se uspostavi kapitalističko vlasništvo, slobodno tržište, privredna društva kao tržišni subjekti i njima politički komplementaran i konzistentan višepartijski sistem i građanska demokratija. U pogledu na brzinu promjena, formulisana su dva pristupa, promjene promptno, odjednom, (šok terapija) što su zagovarali ekonomisti poput Džefrija Saksa, i postizanje promjena postepeno, promišljeno i na duži rok, uz zadržavanje nekih elemenata iz ranijeg sistema (gradualisti). Tridesetak godina kasnije gradualistički pristup se potvrdio kao praktičniji, jer su „kornjače pretekle zečeve“.
Profesore, svih ovih godina zapljuskuje nas i pojam globalizacije?
-Globalizacija je višesmislen i kontroverzan pojam i ne može se odvojeno posmatrati od procesa tranzicije. Ekonomski aspekt globalizacije je proces širenja tržišne ekonomije i neoliberalizma na različite regione svijeta, pa i na Zapadni Balkan i tranzicione zemlje, poput BiH. Globalizacija je ekspanzija slobodne trgovine i neregulisanih slobodnih tržišta koja u rezultatu nisu dala optimalne stope privrednog rasta, nego su proizvela ekonomsku nestabilnost, visoke stope nezaposlenosti, nesigurnost radnih mjesta i gubitak socijalne sigurnosti. Slobodna tržišta nisu pokrenula trgovinu u talasima, a ova široku ekonomsku plimu privrednog rasta, još manje demokratskog razvoja. Naprotiv, globalni sistem se našao u finansijskoj, a zatim i u ekonomskoj krizi. Kada govorimo o krizi, treba napomenuti da su svjetskoj globalnoj krizi iz 2008. godine (krah hipotekarnog tržišta u SAD) prethodile i brojne regionalne krize, kao i svjetska kriza iz 1929. godine. Efekti pucanja balona hipotekarnog tržišta u SAD bili su dramatično veliki i globalni. Kulminacija krize je bila kada je najstarija kultna investiciona banka, Lehman Brothers, bankrotirala. U cilju izlaska iz krize vlade i centralne banke su preduzele mjere (neo) kenzijanskog tipa. FED je bio skloniji preuzimanju potraživanja banaka, a evropske centralne banke djelimičnoj nacionalizaciji banaka. Kongres SAD je usvojio TARP program pomoći, vrijedan USD 700 mlrd, a EU sličan program, vrijedan 1.700 mlrd evra“.
Nakon ove krize dolazi nam pandemija virusa kovid 19?
-Pandemija kovid 19 pokazala je potrebu i povezanost zemalja i ljudi širom svijeta, gdje se bez zajedničke strategije rješenja ne mogu naći. Države, poput Kine, Rusije i jednog broja manjih zemalja, uključujući i Srbiju, pokazale su relativno dobru organizaciju u borbi protiv virusa kovid 19. Države sa državnim zdravstvenim sistemima, pa i bivše socijalističke zemlje, imale su nešto više uspjeha u borbi protiv pandemije. Interesantno je da su visoku cijenu u broju smrtnih slučajeva platile SAD, Indija, Brazil i neke latinoameričke države. Mogli bismo zaključiti da se ekonomska i društvena kriza mogu izazvati i neekonomskim fenomenima, proizvodeći šire implikacije po ekonomiju, politički i socijalni život“.
Nakon pandemije virusa korona, koja još zvanično nije završena, stiže nam rat u Ukrajini?
-Iako su mnogi smatrali da je to nemoguće, prizori ulaska ruskih tenkova i vojske u Ukrajinu šokirali su svijet. Sankcije koje su SAD i Evropa uveli Rusiji izazvale su ozbiljne ekonomske poremećaje. Dolazi do povećanja cijena energije, sirovina, potrošačkih artikala. I dok je svjetska ekonomska kriza iz 2008. godine i pandemija virusa korona izazivala poremećaje u sferi potražnje, nova kriza u Ukrajini i sankcije prema Rusiji stvaraju šokove na strani ponude. Dolazi do poremećaja u lancima snabdijevanja, gase se pojedina preduzeća zbog visokih cijena energije (čeličana Leh – Štalverke u Bavarskoj), što sve vodi ka većoj inflaciji.
Kada govorimo o inflaciji, mnogi smatraju da je trenutni nivo inflacije privremen, odnosno prolazan?
-Pitanje je da li je to tako. U BiH je trenutna stopa inflacije 7%, u Srbiji 8,8%, u Hrvatskoj 5,7%, Sloveniji 6,9%, u SAD je indeks potrošačkih cijena dostigao 7,9%, u Rusiji 9,17%, u Turskoj 54,44%, u Argentini 52,3%. Inflacija raste zbog toga što su gorivo i energija osnovni troškovi koji moraju da se pokriju u proizvodnji i transportu. Mnogi američki ekonomisti smatraju da bi ovakva situacija mogla da dovede do stagflacije. Stagflacija je situacija kada se privreda jedne zemlje istovremeno suoči sa rastom cijena i ekonomskom stagnacijom. Jedno je sasvim jasno, što duže bude trajao oružani sukob, biće veće i ekonomske posljedice koje se reflektuju na sve aspekte života. Rusija se suočava s propadanjem rublje, raznim deviznim ograničenjima, kao i mogućom nestašicom robe. Ni Evropa neće biti imuna na sve ovo, jer je izložena rastućim cijenama gasa i povećanim potrebama u snabdijevanju. Treba podsjetiti da su Rusija i Ukrajina veliki proizvođači hrane. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokretovog ulja, a Rusija je na drugom mjestu. Zajedno čine 60 % svjetske proizvodnje. Ove dvije zemlje čine i oko 29% svjetskog izvoza pšenice. Rusija je i treći najveći proizvođač nafte na svijetu, poslije SAD i Saudijske Arabije. Pitanje je kako će i SAD proći u čitavoj ovoj priči. Opasnost od nuklearnog rata nikad nije bila veća“.
Globalizacija je promijenila sve finansijske institucije, aktuelizovala revoluciju u bankarstvu i promjenu prirode tradicionalnih banaka kao finansijskih posrednika, komisionara i zastupnika interesa njhovih klijenata?
-Geografska ekspanzija, globalno pozicioniranje i konsolidacija banaka, njihovo širenje preko nacionalnih granica na cijeli svijet postalo je realnost. U transformaciji bankarskog sistema BiH veliku ulogu igraju strane banke koje dominiraju u procesu privatizacije ranijih državnih banaka i uvođenju novih bankarskih proizvoda i usluga. Naravno, treba naglasiti da dolazak stranih banaka na ove prostore nije iz altruističkih pobuda, logika banke je profit i zarada. Bankarski sektor je stabilan i adekvatno kapitalizovan. Kada govorimo o našem finansijskom tržištu, možemo reći da je plitko, usko, nije dovoljno u funkciji privrednog razvoja. Finansijski sektor je potpuno „bankocentričan“, što znači da je na djelu potpuna dominacija banaka nauštrb ostalih finansijskih posrednika. U BiH trenutno posluju 23 komercijalne banke, sa približno 10.000 zaposlenih radnika. Samo jedna banka je u većinskom državnom vlasništvu, dok strane banke posjeduju više od 80% bankarskog kapitala u BiH. Kada govorimo o konkretnom slučaju Zberbanke, ili bilo koje druge banke koja je u problemu, za njihov nadzor i regulativu zadužena je Centralna banka. Međutim, Centralna banka BiH nema ingerencije u pomenutom slučaju, jer ona funkcioniše po modelu „currency board“. Monetarni odbor (currency board) je specifična forma monetarnog aranžmana motivisanog, prije svega, političkim razlozima, kojim se monetarnim vlastima oduzimaju uobičajene ingerencije, održava čvrsta disciplina, poštuju zakoni i definisana pravila o stabilnosti cijena. Valutni odbor se zasniva na fiksnom deviznom kursu i nema mogućnost monetizacije fiskalnog deficita, niti kreditiranja privrednih subjekata, te ne može rješavati probleme likvidnosti poslovnih banaka. Nova banka je promptno reagovala i kupila akcije Zberbank. Oglasila se i Agencija za bankarstvo RS saopštenjem: „Detalji transakcije su dio poslovne tajne. Zaštitili smo kapital, deponente, fizička i pravna lica, ali i 400 zaposlenih“. U literaturi se pominju i sljedeći motivi naglog i ubrzanog procesa spajanja banaka, kao što su interesi akcionara i uprave da povećaju vrijednost po akciji banke, da smanje izloženost riziku, dok zaposleni očekuju veću sigurnost i veće zarade“.
S razvojem Četvrte industrijske revolucije, koja je poznata i kao digitalna smart revolucija, došlo je do velikih tehnoloških promjena i u sferi finansija i bankarstva? Uveliko se govori i o primjeni kriptovaluta, kao što je bitkoin?
-Velike tehnološke promjene očituju se kao: ekspanzija interneta, smart uređaja, društvenih mreža, vještačke inteligencije, neurotehnologije, 3D štampača. Sa ekonomskog aspekta javlja se „mrežna digitalna ekonomija“, novi virtuelni proizvodi, informacija kao ključni ekonomski resurs i izvor rasta, ekonomija platformi i besplatnih stvari. Danas se svakodnevna plaćanja obavljaju putem fiat novca i raznovrsnih platnih kartica, ali jedan od najpopularnijih načina plaćanja je i putem bitkoina. Bitkoin je riješio problem sigurnog prenosa novca između klijenata na Internetu, ne oslanjajući se na posrednike, poput banaka. U suštini, to je decentralizovana valuta, bez centralne banke ili nekog administratora, koja se može slati od korisnika do korisnika preko peer –to – peer mreže, bez potrebe za posrednicima. Za razvoj i funkciju bitkoina zaslužna je i blockchain tehnologija. Za vrijeme pandemije virusa korona i u vrijeme trenutne situacije u Ukrajini raste potražnja za kripto valutama, kao alternativnim sredstvima plaćanja. Prije nekoliko dana je odjeknula vijest da SAD i EU žele spriječiti Rusiju u kupovini kripto valuta. Razlog za to je zaobilaženje zapadnih sankcija, pad rublje i zainteresovanost velikog broja Rusa da kupe kripto valute. Nedavno je i američki predsjednik Džo Bajden potpisao odluku kojom nalaže Ministarstvu finansija i drugim saveznim agencijama da prouče uticaj kriptovaluta na finansijsku i nacionalnu bezbjednost. Prema nekim podacima, tržište kripto valuta dostiglo je vrijednost od 3.000 milijardi dolara. Jedna od mjera odnosi se i na mogućnost uvođenja američke „digitalne valute centralne banke“ , odnosno elektronske verzije dolarskih novčanica. Za razliku od klasičnih kriptovaluta, poput bitkoina, državne virtuelne valute zamišljene su kao centralizovane valute pod kontrolom centralne banke, te su usko povezane s normalnim fiat valutama“. Prema podacima Atlantskog vijeća, devet zemalja u svijetu do sada je uvelo digitalne valute centralne banke, a šesnaest drugih, uključujući i Kinu, rade na tome, ističe za ,,Semberija info’’ profesor Mirović.
Semberija info
Profesore Miroviću, naši građani se danas svakodnevno preispituju, hoće li biti dovoljno brašna, ulja i šećera u marketima. Ljudi su uplašeni i za svoju, najčešće, skromnu ušteđevinu u bankama, strahuju za budućnost svoje djece. Kako Vi gledate na ovo trenutno stanje u društvu?
-Neminovno je da na početku ovog razgovora napravimo malu retrospektivu ranijih dešavanja kod nas i u svijetu. Dobro je podsjetiti se šta je prethodilo ovakvom stanju u svijetu i aktuelnom ratnom sukobu u Ukrajini. Moram naglasiti da je svojevrsna prekretnica bio pad Berlinskog zida 1989. godine i slom „gvozdene zavjese“. Zapadne zemlje su, s velikom euforijom, dočekale taj trenutak, a taj datum se u ekonomiji naziva i „prvobitna godina tranzicije“. S druge strane, to je bio drugi ekonomski i socijalni eksperiment u 20. vijeku u postsocijalističkim državama na području Srednje, Istočne Evrope i Zapadnog Balkana, dok je prvi socijalni eksperiment bila Oktobarska revolucija u Rusiji koja je prije stotinu godina projektovala put u komunizam. Postosocijalističke zemlje, među kojima je i BiH, morale su ubrzano da pređu iz jednog sistema cijena, centralizovanog i planskog, u drugi, neoliberalni tržišni sistem. Pred njih je postavljen zadatak da stvore slobodna tržišta i institucionalnu infrastrukturu, te da „pošteno“ i promptno privatizuju državnu, odnosno društvenu svojinu. Međutim, tranzicija je u većini postsocijalističkih zemalja bila teorijski nedovoljno osmišljen koncept, insistiralo se na brzoj i neupitnoj prvatizaciji.
Ubrzo su uočeni i veliki promašaji tako vođenog postupka tranzicije i privatizacije, gubljenje radnih mjesta i gašenje nekada uspješnih preduzeća?
-Vrlo brzo se pokazalo da koncepti privatizacije nisu programi privrednog rasta i oporavka, već osmišljeni paketi rasprodaje državne imovine i kapitala. Cilj tranzicije je da se uspostavi kapitalističko vlasništvo, slobodno tržište, privredna društva kao tržišni subjekti i njima politički komplementaran i konzistentan višepartijski sistem i građanska demokratija. U pogledu na brzinu promjena, formulisana su dva pristupa, promjene promptno, odjednom, (šok terapija) što su zagovarali ekonomisti poput Džefrija Saksa, i postizanje promjena postepeno, promišljeno i na duži rok, uz zadržavanje nekih elemenata iz ranijeg sistema (gradualisti). Tridesetak godina kasnije gradualistički pristup se potvrdio kao praktičniji, jer su „kornjače pretekle zečeve“.
Profesore, svih ovih godina zapljuskuje nas i pojam globalizacije?
-Globalizacija je višesmislen i kontroverzan pojam i ne može se odvojeno posmatrati od procesa tranzicije. Ekonomski aspekt globalizacije je proces širenja tržišne ekonomije i neoliberalizma na različite regione svijeta, pa i na Zapadni Balkan i tranzicione zemlje, poput BiH. Globalizacija je ekspanzija slobodne trgovine i neregulisanih slobodnih tržišta koja u rezultatu nisu dala optimalne stope privrednog rasta, nego su proizvela ekonomsku nestabilnost, visoke stope nezaposlenosti, nesigurnost radnih mjesta i gubitak socijalne sigurnosti. Slobodna tržišta nisu pokrenula trgovinu u talasima, a ova široku ekonomsku plimu privrednog rasta, još manje demokratskog razvoja. Naprotiv, globalni sistem se našao u finansijskoj, a zatim i u ekonomskoj krizi. Kada govorimo o krizi, treba napomenuti da su svjetskoj globalnoj krizi iz 2008. godine (krah hipotekarnog tržišta u SAD) prethodile i brojne regionalne krize, kao i svjetska kriza iz 1929. godine. Efekti pucanja balona hipotekarnog tržišta u SAD bili su dramatično veliki i globalni. Kulminacija krize je bila kada je najstarija kultna investiciona banka, Lehman Brothers, bankrotirala. U cilju izlaska iz krize vlade i centralne banke su preduzele mjere (neo) kenzijanskog tipa. FED je bio skloniji preuzimanju potraživanja banaka, a evropske centralne banke djelimičnoj nacionalizaciji banaka. Kongres SAD je usvojio TARP program pomoći, vrijedan USD 700 mlrd, a EU sličan program, vrijedan 1.700 mlrd evra“.
Nakon ove krize dolazi nam pandemija virusa kovid 19?
-Pandemija kovid 19 pokazala je potrebu i povezanost zemalja i ljudi širom svijeta, gdje se bez zajedničke strategije rješenja ne mogu naći. Države, poput Kine, Rusije i jednog broja manjih zemalja, uključujući i Srbiju, pokazale su relativno dobru organizaciju u borbi protiv virusa kovid 19. Države sa državnim zdravstvenim sistemima, pa i bivše socijalističke zemlje, imale su nešto više uspjeha u borbi protiv pandemije. Interesantno je da su visoku cijenu u broju smrtnih slučajeva platile SAD, Indija, Brazil i neke latinoameričke države. Mogli bismo zaključiti da se ekonomska i društvena kriza mogu izazvati i neekonomskim fenomenima, proizvodeći šire implikacije po ekonomiju, politički i socijalni život“.
Profesor dr Ivan Mirović vanredni je profesor na predmetu „Monetarna ekonomija“ na drugoj godini Fakulteta poslovne ekonomije u Bijeljini, Univerzitet Istočno Sarajevo. Na osnovnim studijama predaje i predmet „Poslovno komuniciranje i etika“, dok na master studijama, studijski program Finansije, bankarstvo i osiguranje predaje predmet „Korporativno i investiciono bankarstvo“. Na studijskim programima: Međunarodna ekonomija, Digitalna ekonomija, Finansije, bankarstvo i osiguranje predaje predmet „Digitalna ekonomija“. Doktorski rad profesora Mirovića odnosi se na makroekonomske efekte nastupa stranih banaka na prostoru BiH, Srbije i Hrvatske, do se magistarski rad bavi ulogom bankarskog sistema u privrednom razvoju RS. Desetak godina profesor Mirović proveo je u Novoj banci a.d. Banjaluka, obavljajući raznovrsne poslove i tako stekao i praktično empirijsko iskustvo u bankarstvu.
Nakon pandemije virusa korona, koja još zvanično nije završena, stiže nam rat u Ukrajini?
-Iako su mnogi smatrali da je to nemoguće, prizori ulaska ruskih tenkova i vojske u Ukrajinu šokirali su svijet. Sankcije koje su SAD i Evropa uveli Rusiji izazvale su ozbiljne ekonomske poremećaje. Dolazi do povećanja cijena energije, sirovina, potrošačkih artikala. I dok je svjetska ekonomska kriza iz 2008. godine i pandemija virusa korona izazivala poremećaje u sferi potražnje, nova kriza u Ukrajini i sankcije prema Rusiji stvaraju šokove na strani ponude. Dolazi do poremećaja u lancima snabdijevanja, gase se pojedina preduzeća zbog visokih cijena energije (čeličana Leh – Štalverke u Bavarskoj), što sve vodi ka većoj inflaciji.
Kada govorimo o inflaciji, mnogi smatraju da je trenutni nivo inflacije privremen, odnosno prolazan?
-Pitanje je da li je to tako. U BiH je trenutna stopa inflacije 7%, u Srbiji 8,8%, u Hrvatskoj 5,7%, Sloveniji 6,9%, u SAD je indeks potrošačkih cijena dostigao 7,9%, u Rusiji 9,17%, u Turskoj 54,44%, u Argentini 52,3%. Inflacija raste zbog toga što su gorivo i energija osnovni troškovi koji moraju da se pokriju u proizvodnji i transportu. Mnogi američki ekonomisti smatraju da bi ovakva situacija mogla da dovede do stagflacije. Stagflacija je situacija kada se privreda jedne zemlje istovremeno suoči sa rastom cijena i ekonomskom stagnacijom. Jedno je sasvim jasno, što duže bude trajao oružani sukob, biće veće i ekonomske posljedice koje se reflektuju na sve aspekte života. Rusija se suočava s propadanjem rublje, raznim deviznim ograničenjima, kao i mogućom nestašicom robe. Ni Evropa neće biti imuna na sve ovo, jer je izložena rastućim cijenama gasa i povećanim potrebama u snabdijevanju. Treba podsjetiti da su Rusija i Ukrajina veliki proizvođači hrane. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokretovog ulja, a Rusija je na drugom mjestu. Zajedno čine 60 % svjetske proizvodnje. Ove dvije zemlje čine i oko 29% svjetskog izvoza pšenice. Rusija je i treći najveći proizvođač nafte na svijetu, poslije SAD i Saudijske Arabije. Pitanje je kako će i SAD proći u čitavoj ovoj priči. Opasnost od nuklearnog rata nikad nije bila veća“.
Globalizacija je promijenila sve finansijske institucije, aktuelizovala revoluciju u bankarstvu i promjenu prirode tradicionalnih banaka kao finansijskih posrednika, komisionara i zastupnika interesa njhovih klijenata?
-Geografska ekspanzija, globalno pozicioniranje i konsolidacija banaka, njihovo širenje preko nacionalnih granica na cijeli svijet postalo je realnost. U transformaciji bankarskog sistema BiH veliku ulogu igraju strane banke koje dominiraju u procesu privatizacije ranijih državnih banaka i uvođenju novih bankarskih proizvoda i usluga. Naravno, treba naglasiti da dolazak stranih banaka na ove prostore nije iz altruističkih pobuda, logika banke je profit i zarada. Bankarski sektor je stabilan i adekvatno kapitalizovan. Kada govorimo o našem finansijskom tržištu, možemo reći da je plitko, usko, nije dovoljno u funkciji privrednog razvoja. Finansijski sektor je potpuno „bankocentričan“, što znači da je na djelu potpuna dominacija banaka nauštrb ostalih finansijskih posrednika. U BiH trenutno posluju 23 komercijalne banke, sa približno 10.000 zaposlenih radnika. Samo jedna banka je u većinskom državnom vlasništvu, dok strane banke posjeduju više od 80% bankarskog kapitala u BiH. Kada govorimo o konkretnom slučaju Zberbanke, ili bilo koje druge banke koja je u problemu, za njihov nadzor i regulativu zadužena je Centralna banka. Međutim, Centralna banka BiH nema ingerencije u pomenutom slučaju, jer ona funkcioniše po modelu „currency board“. Monetarni odbor (currency board) je specifična forma monetarnog aranžmana motivisanog, prije svega, političkim razlozima, kojim se monetarnim vlastima oduzimaju uobičajene ingerencije, održava čvrsta disciplina, poštuju zakoni i definisana pravila o stabilnosti cijena. Valutni odbor se zasniva na fiksnom deviznom kursu i nema mogućnost monetizacije fiskalnog deficita, niti kreditiranja privrednih subjekata, te ne može rješavati probleme likvidnosti poslovnih banaka. Nova banka je promptno reagovala i kupila akcije Zberbank. Oglasila se i Agencija za bankarstvo RS saopštenjem: „Detalji transakcije su dio poslovne tajne. Zaštitili smo kapital, deponente, fizička i pravna lica, ali i 400 zaposlenih“. U literaturi se pominju i sljedeći motivi naglog i ubrzanog procesa spajanja banaka, kao što su interesi akcionara i uprave da povećaju vrijednost po akciji banke, da smanje izloženost riziku, dok zaposleni očekuju veću sigurnost i veće zarade“.
S razvojem Četvrte industrijske revolucije, koja je poznata i kao digitalna smart revolucija, došlo je do velikih tehnoloških promjena i u sferi finansija i bankarstva? Uveliko se govori i o primjeni kriptovaluta, kao što je bitkoin?
-Velike tehnološke promjene očituju se kao: ekspanzija interneta, smart uređaja, društvenih mreža, vještačke inteligencije, neurotehnologije, 3D štampača. Sa ekonomskog aspekta javlja se „mrežna digitalna ekonomija“, novi virtuelni proizvodi, informacija kao ključni ekonomski resurs i izvor rasta, ekonomija platformi i besplatnih stvari. Danas se svakodnevna plaćanja obavljaju putem fiat novca i raznovrsnih platnih kartica, ali jedan od najpopularnijih načina plaćanja je i putem bitkoina. Bitkoin je riješio problem sigurnog prenosa novca između klijenata na Internetu, ne oslanjajući se na posrednike, poput banaka. U suštini, to je decentralizovana valuta, bez centralne banke ili nekog administratora, koja se može slati od korisnika do korisnika preko peer –to – peer mreže, bez potrebe za posrednicima. Za razvoj i funkciju bitkoina zaslužna je i blockchain tehnologija. Za vrijeme pandemije virusa korona i u vrijeme trenutne situacije u Ukrajini raste potražnja za kripto valutama, kao alternativnim sredstvima plaćanja. Prije nekoliko dana je odjeknula vijest da SAD i EU žele spriječiti Rusiju u kupovini kripto valuta. Razlog za to je zaobilaženje zapadnih sankcija, pad rublje i zainteresovanost velikog broja Rusa da kupe kripto valute. Nedavno je i američki predsjednik Džo Bajden potpisao odluku kojom nalaže Ministarstvu finansija i drugim saveznim agencijama da prouče uticaj kriptovaluta na finansijsku i nacionalnu bezbjednost. Prema nekim podacima, tržište kripto valuta dostiglo je vrijednost od 3.000 milijardi dolara. Jedna od mjera odnosi se i na mogućnost uvođenja američke „digitalne valute centralne banke“ , odnosno elektronske verzije dolarskih novčanica. Za razliku od klasičnih kriptovaluta, poput bitkoina, državne virtuelne valute zamišljene su kao centralizovane valute pod kontrolom centralne banke, te su usko povezane s normalnim fiat valutama“. Prema podacima Atlantskog vijeća, devet zemalja u svijetu do sada je uvelo digitalne valute centralne banke, a šesnaest drugih, uključujući i Kinu, rade na tome, ističe za ,,Semberija info’’ profesor Mirović.
Semberija info
