ULAZIMO U GODINU PUNU NEIZVJESNOSTI
Godina, koja je već iza nas, ostaće upamćena po velikoj suši, jer kiša nije pala u vremenskom periodu od 150 dana. Bila je to jedna teška godina, kaže na početku razgovora za ,,Semberija info” Mladen Lazić iz Golog Brda, uspješan proizvođač povrća i vlasnik fabrike za preradu povrća.
-Sve poljoprivredne kulture koje smo proizvodili na otvorenim površinama, kao što je krtolasto povrće, pretrpjele su veliki gubitak. U plastenicima se obavlja kontrolisana proizvodnja, tako da smo bili u prilici i da zalijevamo biljke. U plastenicima smo imali rekordne prinose. Velike suše pogoduju plasteničkoj proizvodnji, jer tada nema biljnih bolesti i štetočina. Zašto sam rekao da je protekla godina bila teška? Prije svega, jer je u posljednjem kvartalu te godine zabilježeno i drastično poskupljenje repromaterijala. Poskupjelo je vještačko đubrivo i do 300 odsto, folije su poskupjele i do 150 odsto, u odnosu na raniju cijenu. Gorivo je poskupjelo oko 30 odsto, tako da u ovu godinu ulazimo sa velikom neizvjesnošću. Niko od nas još nije nabavio repromaterijal, niti planira da to uradi u narednih mjesec dana, sve dok ne vidi šta će se dalje dešavati”, ističe Lazić, napominjući da su male količine vještačkih đubriva u prodaji koje, uz sve to, ima izuzetno velike prodajne cijene.
Imajući u vidu trenutne cijene đubriva, kao i trenutne cijene poljoprivrednih proizvoda, Lazić kaže da se, jednostavno, ne isplati ulaziti u proizvodnju povrća.
-Kada ste u startu na gubitku, onda nema motiva za ulazak u proizvodnju. Vidjećemo da li će doći do smanjenja cijene đubriva, jer, ukoliko ne dođe do smanjenja njihove cijene, većina nas će biljke prihranjivati sa trideset do četrdeset odsto propisanih količina đubriva. Finansijski ćemo ostati na istom. Iščekivaćemo kišu, a ukoliko se ponovi prošlogodišnja suša, neminovno će doći do smanjenja prinosa. Mi smo na našem imanju proizvodili široku lepezu povrća, jer imamo vlastitu preradu, a snabdijevamo i lance marketa, odnosno pijace. Najviše smo, već godinama, orjentisani na proizvodnju paradajza, paprike, krastavca. U narednih petnaestak dana ulazimo u nabavku sjemena i osnovnog repromaterijala. Što se tiče vještačkog đubriva, nećemo nabavljati količine za cijelu godinu, kao što je to bilo do sada, već ćemo kupovati po potrebi i na kašičicu”, kaže Mladen Lazić koji povrće i žitarice proizvodi na površini od 30 hektara, od čega je pet hektara pod plastenicima.
-Prateći plodored, zasijali smo pšenicu na površinama koje su ranije bile pod povrćem. Zbog toga pšenicu nećemo prihranjivati. Prilagođavaćemo se i ove godine potrebama tržišta. Sve ono što se traži i što je deficitarno na bosanskohercegovačkom tržištu, nastojaćemo da proizvedemo. U pitanju je mrkva, bijeli luk, rotkva i drugo povrće. Sve radimo u skladu sa ugovorima koje potpisujemo sa tržnim centrima. Sezona počinje sa ranim krastavcem, paprikom, bijelim i crnim lukom, nakon čega sijemo cveklu, rotkvu, kupus, sve ono što je neophodno za našu fabriku i za markete. Repromaterijal je poskupio i u zemljama okruženja, tako da će konkurencija biti manje izražena. Naš narod je vrijedan i većina nas će se snalaziti, kada je u pitanju nabavka repromaterijala. Uz podršku resornog ministarstva i Gradske uprave, vjerujem da ćemo uspješno obaviti proljećnu sjetvu i zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta dovoljnim količinama svježeg povrća”.
Lazić za ,,Semberija info’’ kaže da je u proizvodnju povrća uključena kompletna porodica, supruga, dvojica sinova i kćerka. Njegova djeca su odlučila da ostanu u Republici Srpskoj i da ovdje grade svoju budućnost. Nadaju se, kako kaže Mladen Lazić, da će u narednom periodu proizvodnja hrane biti cijenjena i unosna djelatnost.
Semberija info
-Sve poljoprivredne kulture koje smo proizvodili na otvorenim površinama, kao što je krtolasto povrće, pretrpjele su veliki gubitak. U plastenicima se obavlja kontrolisana proizvodnja, tako da smo bili u prilici i da zalijevamo biljke. U plastenicima smo imali rekordne prinose. Velike suše pogoduju plasteničkoj proizvodnji, jer tada nema biljnih bolesti i štetočina. Zašto sam rekao da je protekla godina bila teška? Prije svega, jer je u posljednjem kvartalu te godine zabilježeno i drastično poskupljenje repromaterijala. Poskupjelo je vještačko đubrivo i do 300 odsto, folije su poskupjele i do 150 odsto, u odnosu na raniju cijenu. Gorivo je poskupjelo oko 30 odsto, tako da u ovu godinu ulazimo sa velikom neizvjesnošću. Niko od nas još nije nabavio repromaterijal, niti planira da to uradi u narednih mjesec dana, sve dok ne vidi šta će se dalje dešavati”, ističe Lazić, napominjući da su male količine vještačkih đubriva u prodaji koje, uz sve to, ima izuzetno velike prodajne cijene.
Imajući u vidu trenutne cijene đubriva, kao i trenutne cijene poljoprivrednih proizvoda, Lazić kaže da se, jednostavno, ne isplati ulaziti u proizvodnju povrća.
-Kada ste u startu na gubitku, onda nema motiva za ulazak u proizvodnju. Vidjećemo da li će doći do smanjenja cijene đubriva, jer, ukoliko ne dođe do smanjenja njihove cijene, većina nas će biljke prihranjivati sa trideset do četrdeset odsto propisanih količina đubriva. Finansijski ćemo ostati na istom. Iščekivaćemo kišu, a ukoliko se ponovi prošlogodišnja suša, neminovno će doći do smanjenja prinosa. Mi smo na našem imanju proizvodili široku lepezu povrća, jer imamo vlastitu preradu, a snabdijevamo i lance marketa, odnosno pijace. Najviše smo, već godinama, orjentisani na proizvodnju paradajza, paprike, krastavca. U narednih petnaestak dana ulazimo u nabavku sjemena i osnovnog repromaterijala. Što se tiče vještačkog đubriva, nećemo nabavljati količine za cijelu godinu, kao što je to bilo do sada, već ćemo kupovati po potrebi i na kašičicu”, kaže Mladen Lazić koji povrće i žitarice proizvodi na površini od 30 hektara, od čega je pet hektara pod plastenicima.
-Prateći plodored, zasijali smo pšenicu na površinama koje su ranije bile pod povrćem. Zbog toga pšenicu nećemo prihranjivati. Prilagođavaćemo se i ove godine potrebama tržišta. Sve ono što se traži i što je deficitarno na bosanskohercegovačkom tržištu, nastojaćemo da proizvedemo. U pitanju je mrkva, bijeli luk, rotkva i drugo povrće. Sve radimo u skladu sa ugovorima koje potpisujemo sa tržnim centrima. Sezona počinje sa ranim krastavcem, paprikom, bijelim i crnim lukom, nakon čega sijemo cveklu, rotkvu, kupus, sve ono što je neophodno za našu fabriku i za markete. Repromaterijal je poskupio i u zemljama okruženja, tako da će konkurencija biti manje izražena. Naš narod je vrijedan i većina nas će se snalaziti, kada je u pitanju nabavka repromaterijala. Uz podršku resornog ministarstva i Gradske uprave, vjerujem da ćemo uspješno obaviti proljećnu sjetvu i zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta dovoljnim količinama svježeg povrća”.
Lazić za ,,Semberija info’’ kaže da je u proizvodnju povrća uključena kompletna porodica, supruga, dvojica sinova i kćerka. Njegova djeca su odlučila da ostanu u Republici Srpskoj i da ovdje grade svoju budućnost. Nadaju se, kako kaže Mladen Lazić, da će u narednom periodu proizvodnja hrane biti cijenjena i unosna djelatnost.
Semberija info
