ZADOVOLjSTVO JE KAD SVOJE ZNANjE PRENOSITE MLADIM LjUDIMA
Ugradnju prvog pejsmejkera u Bolnici „Sveti vračevi“, u maju 2021. godine, obavio je subspecijalista kardiologije profesor dr Lazar Angelkov, uz podršku kolega iz Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje i UKC Republike Srpske. Od tada pa do danas svi pacijenti sa područja regije Bijeljina zbrinjavaju se u bijeljinskoj Bolnici, a sve više je pacijenata iz drugih krajeva Srpske. Prošle godine su ugradili 28 pejsmejkera, a u toku je nabavka još 70 pejsmejkera i defibrilatora.
Ko je profesor dr Lazar Angelkov?
Prof. dr Angelkov, eminentni je stručnjak u oblasti kardiologije, a posebno se specijalizovao u oblasti poremećaja srčanog ritma i njihovog liječenja. Prvi pejsmejker centar osnovao je u Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje, gdje je radio 35 godina. U tom centru je ugradio prvi multisajt pejsmejker koji omogućava da se poboljša srčana funkcija, a riječ je o prvom pejsmejkeru u Srbiji i ovom dijelu Evrope, tačnije, četiri godine prije nego što je ugrađen u Francuskoj. Uradio je i prvu transeptalnu punkciju i td., potom je osnovao pejsmejker centre u Podgorici, Skoplju, Sofiji, jedan ogranak u Ohridu, Zrenjaninu i Subotici, a 2021. godine i u Bijeljini. Odnedavno je zaposlen u Bolnici „Sveti Vračevi“ i kako naglašava, „zadovoljstvo je kad čovjek svoje znanje može da prenese mladim ljudima, jer spoj iskustva i mladosti, idealan je za uspjeh“.
Otkud profesor dr Angelkov u Bijeljini?
-Već duži period imam dobru saradnju sa kolegama iz bijeljinske Bolnice, kao i sa profesorom dr Zlatkom Maksimovićem. Prlikom jednog u nizu susreta sa profesorom Maksimovićem i razgovoru u opuštenoj atmosferi, izgovorio je jednu ključnu rečenicu: „Profesore, ja ću Vam, ako dođete u Bijeljinu, obezbijediti uslove kao što imate na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje“. Na ovakvu izjavu, smatrao sam da nemam pravo da ga odbijem, a moram da istaknem, da je sve što je rekao, ispoštovao! Sad sam tu, sa kolegama spašavamo ljudske živote i u bolničke knjige pišemo zlatnim slovima. Prošle godine smo ugradili 28 pejsmejkera, u toku je tender za još 70 pejsmejkera i aparata koji mogu da uspore srčani rad, a to su interni defibrilatori, koji spašavaju život bolesniku. Oduševljen sam Bijeljinom, kako narodom, tako i prijemom kolega, od kojih sam sa nekim od njih sarađivao duže od 30 godina. Entuzijazam koji sam vidio u očima, već prvog dana kad sam došao, potvrdio mi je da sam napravio pravi potez i samim tim sam dobio još veći elan da pomognem Bijeljini, Republici Srpskoj i svim pacijentima bez obzira iz kog su područja. Svi mi polažemo Hipokratovu zakletvu, a to znači da treba da pomognemo svim ljudima, bez obzira na vjeru, boju kože ili političko ubjeđenje. Još jednom, zahvalan sam kolegama koji su me divno prihvatili, koji žele i da mi pokažu Bijeljinu, o kojoj sam malo znao. Fascinira me je da mi „dobar dan“, kažu ljudi koje ne poznajem i koji me ne poznaju, a to zaista godi. To za mene znači da smo se ponovo vratili sebi i ljudskosti.
Vaše ime posebno se izdvaja u jednom segmentu kardiologije, liječenju aritmija. Kako se otkrivaju i kako se liječe?
-Aritmija, kao i svaka bolest, upozorava čovjeka da nešto nije u redu. Kad osjetite da nešto nije u redu sa ritmom, bilo kad mjerite krvni pritisak, kad hodate i osjetite da „nešto preskače“, treba se javiti porodičnom doktoru, koji, ukoliko pegledom utvrdi da je potreban pregled kardiologa, upućuje pacijenta na dalje ispitivanje, a kardiolog potom, ukoliko je potrebno, pacijenta dalje upućuje doktoru koji se bavi aritmijama, odnosno, elektrofiziologu. Elektrostimulacija i elektrofiziologija su jedan segment kardiologije, a sveobuhvatni naziv za obje grane je aritmija. Aritmije mogu da budu rezultat veoma usporenog rada srca, a u takvim situacijama pacijentima možemo pomoći ugradnjom pejsmejkera, kao i pejsmejkerima za srčanu slabost. Ukoliko je riječ o veoma ubrzanom radu srca, tad na scenu stupa elektrofiziologija, odnosno, sa određenim kateterima, tačno se u srcu nađe mjesto, izvor tahikardije i taj dio se spali. Bitno je naglasiti da to ne znači veliko oštećenje, jer se radi u radijusu od dva milimetra i dubini od oko milimetar. Ova vrsta intervencije se, u zavisnosti o kakvom tipu aritimije je riječ, radi preko vena nogu i arterije, a u rijetkim slučajevima i preko arterije ruku.
Kardiovaskularna oboljenja vodeći su uzročnik smrtnosti u svijetu, ali uvođenjem novih procedura, na visoke procente smrtnosti se može uticati. Bijeljinska Bolnica, svakako je jedna od ustanova u kojoj se mnogo ulaže u kardiologiju, a u Angio sali se spašavaju životi od akutnog infarkta miokarda.
-Akutni infarkt miokarda je bolest koja se dešava svugdje u svijetu. Prije 12 godina, počela je jedna veoma dobra akcija, „Stent za život“! Zahvaljujući toj akciji, otvoren je veliki broj interventnih centara, a jedan takav je i u Bijeljini, gdje su samo tokom prošle godine spasili stotinu života. Na čelu tog centra je dr Aleksandar Janjičić, koji nastoji da uvede što veći broj novih procedura, baš kod bolesnika koji su akutno ugroženi. Podsjetiću da je smrtnost od infarkta, prije 30 godina bila preko 40 posto! Otvorile su se i intenzivne njege i taj procenat se smanjio, a zahvaljujući pokretanju akcije Stent za život!“, produžen je životni vijek. Ukoliko pacijent dođe u roku od 30 minuta i brze ruke dr Ace Janjičića ga urade, takav bolesnik može da se vrati normalnom životu. Naravno, tu su i dr Mile Trifković, dr Milica Lovrić, dr Vladimir Đurić i td.
Već dvije godine živimo sa virusom korona. Koliko se ova pandemija odrazila na kardiovaskularna oboljenja?
-O koroni smo veoma malo znali u početku i smatrali smo da su pluća jedinstveni organ koji zahvata. Međutim, ispostavilo se da je situacija sasvim drugačija i mnogo češće, srce i pluća su zajednički organ. Nažalost, u 30 odsto, direktno je srce napadnuto, bilo upalnim procesom, bilo indirektno i dolazi do neželjenih aritmija koje mogu da završe i smrtnim ishodom. Kompletan pregled bolesnika sa kovidom zahtijeva i kardiološki pregled, odnosno, ultrazvučni pregled. Kovid je autoimuna bolest koja zahvata pluća, mozak, srce i jetru. Zašto je ovako selektivno, još se pouzdano ne zna, jer se ne rade dovoljno obdukcije. Na osnovu urađene obdukcije 279 bolesnika, jasno je utvrđeno da zahvaćenost pluća, srca, mozga i jetre, vode iznad drugih organa. Dakle, ovo je multisistemska bolest u kojoj treba da učestvuju svi specijalisti pobrojanih organa, odnosno, kardiolog, gastroenterolog, hepatolog i neurolog. Takođe, u postkovid sindromu, dominiraju psihijatrijski problemi i zato moram naglasiti da je neophodno vakcinisati se, kako bi se spriječile posljedice.
Vaš stav o iznenadnoj srčanoj smrti sportista na terenu?
-Smatram da se olako prelazi preko sistematskih pregleda. Sistematski pregled je jedno sito, koje treba da nam ukaže, koji od sportista, možda, treba da napravi opsežnje ispitivanje. Bio sam u različitim komisijama, uradi se EKG, test opterećenja i to je to. Međutim, svjedoci smo da, nažalost, često vidimo da dođe do neželjenog zdravstvenog stanja sportiste, a nažalost, događaju se i smrtni ishodi. Postoji grupa oboljenja koja su nasljedna i o kojima malo tragamo, a to su tzv. kanulopatije. To su bolesti kanalića koji se nalaze u srčanoj ćeliji i koji i kod mladih ljudi, dovode do naprasne, iznenadne srčane smrti. Kako naš narod kaže: „legao je potpuno zdrav, a nije se probudio“. Smatram da nivou Republike Srpske treba da se formira komisija, koja će svakog sportistu, profesionanog ili amaterskog, detaljno kardiološki pregledati i procijeniti da li može podnositi sportske napore.
Koji način je najbolji da „imamo zdravo srce“?
-Potrebno je bar jednom godišnje obaviti pregled kod interniste ili kardiologa, kako bi se čuvalo zdravlje, jer kardiološki problemi su kao epidemija. Potrebno je uraditi EKG, kontrolisati holesterol i test opterećenja, bar jednom godišnje, a poslije pedesete godine, obavezno, osim onih koji nemaju problem sa želucem, da uzimaju aspirin. Takođe, veoma je važan i ultrazvuk. Treba da nam pregledi, bar jednom godišnje, postanu kulturološka stvar.
Semberija info
Ko je profesor dr Lazar Angelkov?
Prof. dr Angelkov, eminentni je stručnjak u oblasti kardiologije, a posebno se specijalizovao u oblasti poremećaja srčanog ritma i njihovog liječenja. Prvi pejsmejker centar osnovao je u Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje, gdje je radio 35 godina. U tom centru je ugradio prvi multisajt pejsmejker koji omogućava da se poboljša srčana funkcija, a riječ je o prvom pejsmejkeru u Srbiji i ovom dijelu Evrope, tačnije, četiri godine prije nego što je ugrađen u Francuskoj. Uradio je i prvu transeptalnu punkciju i td., potom je osnovao pejsmejker centre u Podgorici, Skoplju, Sofiji, jedan ogranak u Ohridu, Zrenjaninu i Subotici, a 2021. godine i u Bijeljini. Odnedavno je zaposlen u Bolnici „Sveti Vračevi“ i kako naglašava, „zadovoljstvo je kad čovjek svoje znanje može da prenese mladim ljudima, jer spoj iskustva i mladosti, idealan je za uspjeh“.
Otkud profesor dr Angelkov u Bijeljini?
-Već duži period imam dobru saradnju sa kolegama iz bijeljinske Bolnice, kao i sa profesorom dr Zlatkom Maksimovićem. Prlikom jednog u nizu susreta sa profesorom Maksimovićem i razgovoru u opuštenoj atmosferi, izgovorio je jednu ključnu rečenicu: „Profesore, ja ću Vam, ako dođete u Bijeljinu, obezbijediti uslove kao što imate na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje“. Na ovakvu izjavu, smatrao sam da nemam pravo da ga odbijem, a moram da istaknem, da je sve što je rekao, ispoštovao! Sad sam tu, sa kolegama spašavamo ljudske živote i u bolničke knjige pišemo zlatnim slovima. Prošle godine smo ugradili 28 pejsmejkera, u toku je tender za još 70 pejsmejkera i aparata koji mogu da uspore srčani rad, a to su interni defibrilatori, koji spašavaju život bolesniku. Oduševljen sam Bijeljinom, kako narodom, tako i prijemom kolega, od kojih sam sa nekim od njih sarađivao duže od 30 godina. Entuzijazam koji sam vidio u očima, već prvog dana kad sam došao, potvrdio mi je da sam napravio pravi potez i samim tim sam dobio još veći elan da pomognem Bijeljini, Republici Srpskoj i svim pacijentima bez obzira iz kog su područja. Svi mi polažemo Hipokratovu zakletvu, a to znači da treba da pomognemo svim ljudima, bez obzira na vjeru, boju kože ili političko ubjeđenje. Još jednom, zahvalan sam kolegama koji su me divno prihvatili, koji žele i da mi pokažu Bijeljinu, o kojoj sam malo znao. Fascinira me je da mi „dobar dan“, kažu ljudi koje ne poznajem i koji me ne poznaju, a to zaista godi. To za mene znači da smo se ponovo vratili sebi i ljudskosti.
Vaše ime posebno se izdvaja u jednom segmentu kardiologije, liječenju aritmija. Kako se otkrivaju i kako se liječe?
-Aritmija, kao i svaka bolest, upozorava čovjeka da nešto nije u redu. Kad osjetite da nešto nije u redu sa ritmom, bilo kad mjerite krvni pritisak, kad hodate i osjetite da „nešto preskače“, treba se javiti porodičnom doktoru, koji, ukoliko pegledom utvrdi da je potreban pregled kardiologa, upućuje pacijenta na dalje ispitivanje, a kardiolog potom, ukoliko je potrebno, pacijenta dalje upućuje doktoru koji se bavi aritmijama, odnosno, elektrofiziologu. Elektrostimulacija i elektrofiziologija su jedan segment kardiologije, a sveobuhvatni naziv za obje grane je aritmija. Aritmije mogu da budu rezultat veoma usporenog rada srca, a u takvim situacijama pacijentima možemo pomoći ugradnjom pejsmejkera, kao i pejsmejkerima za srčanu slabost. Ukoliko je riječ o veoma ubrzanom radu srca, tad na scenu stupa elektrofiziologija, odnosno, sa određenim kateterima, tačno se u srcu nađe mjesto, izvor tahikardije i taj dio se spali. Bitno je naglasiti da to ne znači veliko oštećenje, jer se radi u radijusu od dva milimetra i dubini od oko milimetar. Ova vrsta intervencije se, u zavisnosti o kakvom tipu aritimije je riječ, radi preko vena nogu i arterije, a u rijetkim slučajevima i preko arterije ruku.
Kardiovaskularna oboljenja vodeći su uzročnik smrtnosti u svijetu, ali uvođenjem novih procedura, na visoke procente smrtnosti se može uticati. Bijeljinska Bolnica, svakako je jedna od ustanova u kojoj se mnogo ulaže u kardiologiju, a u Angio sali se spašavaju životi od akutnog infarkta miokarda.
-Akutni infarkt miokarda je bolest koja se dešava svugdje u svijetu. Prije 12 godina, počela je jedna veoma dobra akcija, „Stent za život“! Zahvaljujući toj akciji, otvoren je veliki broj interventnih centara, a jedan takav je i u Bijeljini, gdje su samo tokom prošle godine spasili stotinu života. Na čelu tog centra je dr Aleksandar Janjičić, koji nastoji da uvede što veći broj novih procedura, baš kod bolesnika koji su akutno ugroženi. Podsjetiću da je smrtnost od infarkta, prije 30 godina bila preko 40 posto! Otvorile su se i intenzivne njege i taj procenat se smanjio, a zahvaljujući pokretanju akcije Stent za život!“, produžen je životni vijek. Ukoliko pacijent dođe u roku od 30 minuta i brze ruke dr Ace Janjičića ga urade, takav bolesnik može da se vrati normalnom životu. Naravno, tu su i dr Mile Trifković, dr Milica Lovrić, dr Vladimir Đurić i td.
Već dvije godine živimo sa virusom korona. Koliko se ova pandemija odrazila na kardiovaskularna oboljenja?
-O koroni smo veoma malo znali u početku i smatrali smo da su pluća jedinstveni organ koji zahvata. Međutim, ispostavilo se da je situacija sasvim drugačija i mnogo češće, srce i pluća su zajednički organ. Nažalost, u 30 odsto, direktno je srce napadnuto, bilo upalnim procesom, bilo indirektno i dolazi do neželjenih aritmija koje mogu da završe i smrtnim ishodom. Kompletan pregled bolesnika sa kovidom zahtijeva i kardiološki pregled, odnosno, ultrazvučni pregled. Kovid je autoimuna bolest koja zahvata pluća, mozak, srce i jetru. Zašto je ovako selektivno, još se pouzdano ne zna, jer se ne rade dovoljno obdukcije. Na osnovu urađene obdukcije 279 bolesnika, jasno je utvrđeno da zahvaćenost pluća, srca, mozga i jetre, vode iznad drugih organa. Dakle, ovo je multisistemska bolest u kojoj treba da učestvuju svi specijalisti pobrojanih organa, odnosno, kardiolog, gastroenterolog, hepatolog i neurolog. Takođe, u postkovid sindromu, dominiraju psihijatrijski problemi i zato moram naglasiti da je neophodno vakcinisati se, kako bi se spriječile posljedice.
Vaš stav o iznenadnoj srčanoj smrti sportista na terenu?
-Smatram da se olako prelazi preko sistematskih pregleda. Sistematski pregled je jedno sito, koje treba da nam ukaže, koji od sportista, možda, treba da napravi opsežnje ispitivanje. Bio sam u različitim komisijama, uradi se EKG, test opterećenja i to je to. Međutim, svjedoci smo da, nažalost, često vidimo da dođe do neželjenog zdravstvenog stanja sportiste, a nažalost, događaju se i smrtni ishodi. Postoji grupa oboljenja koja su nasljedna i o kojima malo tragamo, a to su tzv. kanulopatije. To su bolesti kanalića koji se nalaze u srčanoj ćeliji i koji i kod mladih ljudi, dovode do naprasne, iznenadne srčane smrti. Kako naš narod kaže: „legao je potpuno zdrav, a nije se probudio“. Smatram da nivou Republike Srpske treba da se formira komisija, koja će svakog sportistu, profesionanog ili amaterskog, detaljno kardiološki pregledati i procijeniti da li može podnositi sportske napore.
Koji način je najbolji da „imamo zdravo srce“?
-Potrebno je bar jednom godišnje obaviti pregled kod interniste ili kardiologa, kako bi se čuvalo zdravlje, jer kardiološki problemi su kao epidemija. Potrebno je uraditi EKG, kontrolisati holesterol i test opterećenja, bar jednom godišnje, a poslije pedesete godine, obavezno, osim onih koji nemaju problem sa želucem, da uzimaju aspirin. Takođe, veoma je važan i ultrazvuk. Treba da nam pregledi, bar jednom godišnje, postanu kulturološka stvar.
Semberija info
