KOD NAS JE SVE VEZANO ZA PŠENICU I KUKURUZ
Prošla godina je za proizvođače povrća bila dobra, u poređenju sa onim što nas čeka u ovoj godini, imajući u vidu drastično poskupljenje repromaterijala, kaže za ,,Semberija info’’ Mladen Mitrović (53), proizvođač žitarica i povrća iz Donjeg Crnjelova.
Mladen pšenicu sije na površini od trideset, a kukuruz na površini od dvadeset hektara. Ostatak zemljišta, nekih petnaestak hektara, rezervisao je za proizvodnju povrća. Proizvodi kupus, paradajz, lubenicu i dinju na otvorenom, a ima i nekoliko plastenika.
-Mi smo vještačko đubrivo ,,kan 440” u prošloj godini plaćali po 44 KM za stotinu kilograma. Sada je cijena tog đubriva 160 KM. Poskupjelo je đubrivo ,,tri petnaestice”, kao u ,,urea”. Vjerovatno je to problem s kojim se suočava kompletno okruženje, pa i Evropa. U prošloj godini cijene sjemenskog materijala, đubriva, plastičnih crijeva za navodnjavanje, plastične folije, sve je bilo u skladu sa mogućnostima proizvođača. Mi smo i u razgovorima sa predstavnicima resornog ministarstva ovih dana naznačili taj problem. Naravno, za sve nas je prioritet hljebno žito i kukuruz. Ukoliko toga bude dovoljno u ovoj godini, mi ćemo se nekako snalaziti, što se tiče proizvodnje povrća”, kaže Mladen Mitrović, ističući da se u plastenicima proizvodi još uvijek nedovoljno povrća za domaće potrebe, za razliku od kupusa i lubenice koji se proizvode na otvorenim površinama.
-Što se tiče proizvodnje paprike, u tome smo izgubili korak, jer nema dovoljno radne snage za taj posao. Moram istaći, da je prošla godina bila solidna za proizvođače povrća, jer je i otkupna cijena bila prihvatljiva. To je moja lična ocjena, a kako će drugi to procjenjivati, vidjećemo. Nama je sada prioritet prihrana pšenice, ali je đubrivo izuzetno skupo. Možda neko ima zalihe od prošle godine, pa će i to iskoristiti. Kod nas je sve vezano za pšenicu i kukuruz. Ukoliko tih žitarica bude dovoljno, onda ćemo imati dovoljno mlijeka i mesa”.
Mladen kaže da je odavno u sistemu PDV-a, te da proizvodi između 500 do 700 tona žitarica i povrća godišnje.
-Preduslov za podsticaje je prijava parcela u APIF-u. Ukoliko parcela nije prijavljena, nema ni podsticaja. Podsticaji resornog ministarstva puno znače nama proizvođačima. Resorno ministarstvo uglavnom poštuje rokove oko isplate podsticaja, kao i ono što se dogovori. Nezadovoljstva ima zbog činjenice da je isti podsticaj za kupus, papriku i krompir, jer nije identičan uloženi rad i repromaterijal za svako povrće. To su neke sitne zamjerke oko kojih se dogovaramo”.
Mladen podsjeća da je od malih nogu bio upućen na poljoprivrednu proizvodnju.
-Supruga i ja radimo na imanju. Angažujemo i sezonske radnike. S nama žive moj otac i majka. Dvije kćerke su udate. Sin pohađa Tehničku školu ,,Mihajlo Pupin” i obrazuje se za programera. Moj sin se neće baviti ovim poslom kojim se ja bavim. Na selu imamo izražen problem sa natalitetom. U prošloj godini smo imali 52 sahrane, a nisam siguran da je rođeno petoro djece. Djevojke, koje se udaju za momke sa sela, ne žele da žive na selu. Još nekoliko generacija će se baviti poljoprivredom, a nakon toga imaćemo samo velike traktore i mašine na njivama i sve manje onih koji će obrađivati zemlju”, kaže Mladen Mitrović, uspješni proizvođač hrane iz Donjeg Crnjelova.
Semberija info
Mladen pšenicu sije na površini od trideset, a kukuruz na površini od dvadeset hektara. Ostatak zemljišta, nekih petnaestak hektara, rezervisao je za proizvodnju povrća. Proizvodi kupus, paradajz, lubenicu i dinju na otvorenom, a ima i nekoliko plastenika.
-Mi smo vještačko đubrivo ,,kan 440” u prošloj godini plaćali po 44 KM za stotinu kilograma. Sada je cijena tog đubriva 160 KM. Poskupjelo je đubrivo ,,tri petnaestice”, kao u ,,urea”. Vjerovatno je to problem s kojim se suočava kompletno okruženje, pa i Evropa. U prošloj godini cijene sjemenskog materijala, đubriva, plastičnih crijeva za navodnjavanje, plastične folije, sve je bilo u skladu sa mogućnostima proizvođača. Mi smo i u razgovorima sa predstavnicima resornog ministarstva ovih dana naznačili taj problem. Naravno, za sve nas je prioritet hljebno žito i kukuruz. Ukoliko toga bude dovoljno u ovoj godini, mi ćemo se nekako snalaziti, što se tiče proizvodnje povrća”, kaže Mladen Mitrović, ističući da se u plastenicima proizvodi još uvijek nedovoljno povrća za domaće potrebe, za razliku od kupusa i lubenice koji se proizvode na otvorenim površinama.
-Što se tiče proizvodnje paprike, u tome smo izgubili korak, jer nema dovoljno radne snage za taj posao. Moram istaći, da je prošla godina bila solidna za proizvođače povrća, jer je i otkupna cijena bila prihvatljiva. To je moja lična ocjena, a kako će drugi to procjenjivati, vidjećemo. Nama je sada prioritet prihrana pšenice, ali je đubrivo izuzetno skupo. Možda neko ima zalihe od prošle godine, pa će i to iskoristiti. Kod nas je sve vezano za pšenicu i kukuruz. Ukoliko tih žitarica bude dovoljno, onda ćemo imati dovoljno mlijeka i mesa”.
Mladen kaže da je odavno u sistemu PDV-a, te da proizvodi između 500 do 700 tona žitarica i povrća godišnje.
-Preduslov za podsticaje je prijava parcela u APIF-u. Ukoliko parcela nije prijavljena, nema ni podsticaja. Podsticaji resornog ministarstva puno znače nama proizvođačima. Resorno ministarstvo uglavnom poštuje rokove oko isplate podsticaja, kao i ono što se dogovori. Nezadovoljstva ima zbog činjenice da je isti podsticaj za kupus, papriku i krompir, jer nije identičan uloženi rad i repromaterijal za svako povrće. To su neke sitne zamjerke oko kojih se dogovaramo”.
Mladen podsjeća da je od malih nogu bio upućen na poljoprivrednu proizvodnju.
-Supruga i ja radimo na imanju. Angažujemo i sezonske radnike. S nama žive moj otac i majka. Dvije kćerke su udate. Sin pohađa Tehničku školu ,,Mihajlo Pupin” i obrazuje se za programera. Moj sin se neće baviti ovim poslom kojim se ja bavim. Na selu imamo izražen problem sa natalitetom. U prošloj godini smo imali 52 sahrane, a nisam siguran da je rođeno petoro djece. Djevojke, koje se udaju za momke sa sela, ne žele da žive na selu. Još nekoliko generacija će se baviti poljoprivredom, a nakon toga imaćemo samo velike traktore i mašine na njivama i sve manje onih koji će obrađivati zemlju”, kaže Mladen Mitrović, uspješni proizvođač hrane iz Donjeg Crnjelova.
Semberija info
