INTERVJU: ĐORĐE SLAVINjAK, VLASNIK I DIREKTOR „SPEKTAR DRINKA“, PREDSJEDNIK SAVJETA PRIVREDNIKA GRADA BIJELjINA :: Semberija INFO ::

 

INTERVJU: ĐORĐE SLAVINjAK, VLASNIK I DIREKTOR „SPEKTAR DRINKA“, PREDSJEDNIK SAVJETA PRIVREDNIKA GRADA BIJELjINA


Privredni savjet ima potencijal, a kako će funkcionisati, zavisi od nas privrednika. Zbog deficita radne snage i cijena rada će se povećavati. Bijeljina ide provjerenim koracima naprijed’’, kaže za  portal Semberija info Đorđe Slavinjak.

Četiri godine ste proveli na funkciji predsjednika Savjeta privrednika grada Bijeljina. Ostajete li na toj funkciji i kakva su iskustva iz četvorogodišnjeg rada?

-Uskoro ćemo organizovati izbor novog predsjednika Savjeta privrednika grada Bijeljina. Izrazio sam želju da više ne obavljam tu funkciju, jer ne želim da neko pogrešno shvati kako imam poseban interes da se zadržim na čelu Savjeta privrednika grada. Ostao bih i dalje aktivan član i dao bih puni doprinos radu i aktivnostima Privrednog savjeta, kao što sam aktivan i u Privrednoj komori  RS. S druge strane, ostavljam izvjesnu rezervu u ovoj izjavi, jer bi bilo šteta da se povlačenjem značajnog broja članova Privrednog savjeta u proteklom periodu obezvrijedi Privredni savjet grada Bijeljina. Privredni savjet je jedna dobra priča, nešto što ima potencijal, a kako će on funkcionisati, to, prije svega, zavisi od nas privrednika. Malo je, međutim, mojih kolega koji osjećaju da uz pomoć Privrednog savjeta, kao jednog savjetodavnog tijela, u službi gradonačelnika i Grada Bijeljina, mogu uticati na promjenu nekih stvari u praksi. Malo je njih koji žele da se angažuju u Privrednom savjetu. Rado bih prepustio ovu funkciju nekom drugom, ali, ukoliko se ne pojavi neko ko ima provjerene kvalitete za obavljanje ove funkcije, prihvatiću još jedan mandat, sve u želji da mijenjamo stvari na bolje, kao što smo to radili i u protekle četiri godine.

Kakva je pozicija grada Bijeljina, ocjenjujući taj privredni ambijent, u odnosu na druge lokalne zajednice i regije. Jesu li stvoreni uslovi za jedan kontinuiran privredni razvoj?

-Postoje evidentni rezultati u oblasti privrednog razvoja grada. Poslovne zone su bile dio strategije koju smo usvajali prije četiri do pet godina. To je bio dobar potez Gradske uprave, tako da mi danas imamo veliki broj zainteresovanih privrednika sa područja Semberije, ali i sa strane koji ovdje dolaze i otvaraju firme. U posljednje vrijeme javlja nam se i deficit radne snage na području grada. To znači da će se cijena rada neminovno povećavati. U Bijeljini radnici u realnom sektoru već zarađuju po 700 KM, pa i više, dok je u istočnom dijelu RS plata od 450 KM još uvijek misaona imenica, iako je to minimalac. Bijeljina ide provjerenim koracima naprijed i smatram da imamo velike mogućnosti za napredovanje u narednom periodu“.

Koliko su realni i ostvarivi zahtjevi, gledano iz ugla poslodavaca, za povećanje plata u realnom sektoru?

-Svjesni smo, kao poslodavci, da plate treba da idu naviše. Opredijeljeni smo za tu opciju, ali, moramo biti svjesni činjenice da je to proces koji će trajati duži period. Povećanjem plata  za 100 KM tokom ove godine nećemo zadržati sve one koji žele da odu u zemlje EU. Ipak, stvorićemo bolje radne uslove i bolji efekat rada, u smislu poboljšanja životnih prilika, za one koji ostaju ovdje. Da bismo povećali cijenu rada, mi moramo povećati cijenu proizvoda. To je suština ove priče. Naši kupci neće tako lako prihvatiti tu veću cijenu naših proizvoda. Mi smo, mislim na „Spektar drink“ izvozili značajne količine marmelade u Sloveniju. Izgubili smo jednog značajnog poslovnog partnera koji je odlučio da uvozi marmeladu iz Ukrajine, jer je njihova marmelada jeftinija od naše. Kod nas plate iznose od 700 do 800 KM. Tu su i troškovi električne energije, transporta, koji rastu. Na otvorenom tržištu vodi se bespoštedna utakmica u kojoj ne možete uvijek biti pobjednici. Očekujemo da Vlada RS poveća potrebu za povećanje plata zaposlenima u realnom sektoru i prijedlog Unije poslodavaca RS treba da prođe kroz skupštinsku proceduru. Stav poslodavaca je da se poveća cijena rada, ali da se ne povećava izdvajanje u budžet na taj dodatni neto iznos. Ukoliko bismo povećali platu za 100 KM, 62 KM se mora uplatiti za doprinose. Poslodavac bi u tom slučaju prihvatio obavezu da plati 20 KM, a 40 KM bi išlo na teret Vlade Republike Srpske“.

Kako je vaše preduzeće poslovalo u 2018. godini?

- Mi smo ostvarili prihod koji je približno isti prihodu iz 2017. godine, ali je profit bio značajno manji, jer je povećavana cijena rada, a povećani su i troškovi poslovanja. Imali smo najmanji profit, računajući od 2004. godine naovamo, otkada pratimo poslovne rezultate. Nismo uspjeli cijenu naših proizvoda da povećamo za taj procenat. Očekujemo da u narednom periodu korigujemo cijenu proizvoda sa mogućnostima tržišta, ali da povećavamo i cijenu rada i troškove“.

Koliko radnika imate u svom poslovnom sistemu?

-Trenutno zapošljavamo oko 120 radnika, od čega je u „Spektar drinku“ zaposleno oko 80 radnika. Izdvajanja za plate su značajna, kao i troškovi poslovanja. Da bismo pokrili troškove, moramo povećati i prihode, odnosno razlike u cijeni proizvoda, kako bismo pokrili troškove. Energenti su poskupjeli za oko 10 odsto, te i to treba imati u vidu. Nisam megaloman, ali mi je cilj da se povećaju plate za 50 do 100 KM, te da se poveća i profit u odnosu na prošlu godinu“.

Kontinuirano izlazite na tržište s novim proizvodima, a to su marmelade, voćni sokovi...?

- Imamo desetak programa na kojima radimo. Uspjeli smo se afirmisati na tržištu kao odličan proizvođač semberskog kiselog kupusa. To je već zaštićen brend i najprodavaniji je proizvod te vrste u BiH. Izvozimo značajne količine. U prošloj godini smo otkupili oko 600 tona kupusa za fermentaciju. Potvrdili smo se na tržištu i kao proizvođači voćnih sokova bez šećera, kao zdrave hrane. Uvijek smo korak ispred konkurencije i to je tajna našeg uspjeha. Naš novi proizvod je „đumbir đus“, prirodan sok od narandže, limuna i đumbira. Trudićemo se da pratimo želje proizvođača“.

Dobru saradnju imate sa poljoprivrednim proizvođačima u Semberiji?

- Godinama selektivno biramo koopreante s kojima sarađujemo. Fleksibilni smo i na planu ugovaranja, jer definišemo na vrijeme planske cijene za otkup. Spremni smo da korigujemo cijene i to proizvođači izuzetno cijene. Vlada RS je u prošloj godini, to moram istaći, puno pomogla proizvođačima u smislu isplate podsticaja za voće i povrće. Dobili su sedam feninga po jedinici proizvoda, što je bio stimulativan podsticaj. Očekujem da se i Agrarni fond uključi ozbiljno u ovu priču oko podsticaja, jer od toga zavisi egzistencija ovog društva“.

Ponašate se kao društveno odgovorna firma i to javnost cijeni?

-Ukoliko želimo da bude dobro nama, treba da bude dobro i drugima. Moj cilj je odranije bio da budem bogat pojedinac u bogatom društvu. Nastojimo da kroz humanitarne aktivnosti pomognemo nevladinim organizacijama, da podržimo kulturne i sportske manifestacije. Pokušavamo da nikoga ne odbijemo, bilo da su u pitanju naši proizvodi ili finansijska pomoć“.

Kako vidite Bijeljinu u budućnosti? Šta uraditi da se ostvari razvojni trend?

-Neophodno je da roditelji i mladi shvate da je iluzorno školovati se za menadžere, samo forme radi. Ne treba se stidjeti radničkih zanimanja. Dobar majstor je umjetnik i on je uvijek cijenjen u društvu. Dobri majstori već imaju plate kao i hirurzi. Ljudi se ne smiju plašiti časnog i poštenog rada“.

​Semberija info