DR MARINKO SAVIĆ: BIJELjINA MORA VIŠE URADITI ZA MLADE NARAŠTAJE :: Semberija INFO ::

 

DR MARINKO SAVIĆ: BIJELjINA MORA VIŠE URADITI ZA MLADE NARAŠTAJE


Republički pedagoški zavod je u 2018. godini, u saradnji sa Centrom za demografska ispitivanja, pokrenuo aktivnosti koje bi trebalo da doprinesu smanjenju negativnog trenda i stvaranju bolje demografske slike u Republici Srpskoj, koristeći  vaspitno - obrazovne resurse, kaže na početku razgovora za ,,Semberske novine” Dr Marinko Savić, inspektor - prosvjetni savjetnik u Republičkom pedagoškom zavodu, član Ekspertskog tima za izradu dokumenta ,,Pronatalitetna populaciona politika i prijedlog mjera” na nivou grada Bijeljina.
 
-U Bijeljini se nalazi Područna kancelarija Republičkog pedagoškog zavoda i moja obaveza, kao člana tog Ekspertskog tima, jeste da sagledam demografsku sliku u gradu iz pozicije obrazovanja i kako se sve to odražava na škole. Podaci koje smo dobili od Centra za demografska ispitivanja su, u najmanju ruku, zabrinjavajući. Oni pokazuju da se iz godine u godinu nastavlja negativan trend, odnosno sve manje stanovnika imamo, pa samim tim i učenika u našim školama. Primjera radi, u 2000. godini imali smo 14.500 rođenih beba u Republici Srpskoj, dok u 2018. godini imamo 9.568 rođenih beba. Od 2000. godine naš prirodni priraštaj  je stalno u negativnom znaku. Kada to posmatramo kroz stanje u školama, što je oblast rada Republičkog pedagoškog zavoda, onda vidimo da smo u školskoj 1996/97. godini u našim školama imali 127.426 učenika, dok smo u 2018/19. godini imali 89.645 učenika, što je smanjenje za jednu trećinu. Drugim riječima, svakih 5,5 godina gubi se jedna generacija”, kaže Savić, podsjetivši da je od školske 2003/04. godine, kada je u školu uvedena još jedna generacija, djeca sa šest godina, do 2018/19. godine u Republici Srpskoj zatvoreno  više od 80 škola, jer je nestalo oko 900 odjeljenja.

-Koliko je alarmantno stanje, možemo pratititi i po upisu učenika. Tako smo u školskoj 2001/02. godini u RS imali upisanih 15.286 učenika, dok smo u školskoj 2018/19. godini imali samo 9.599 učenika, što je za 5.687 učenika manje.Posljedice takvog stanja su evidentne, zatvaranje škola, ukidanje odjeljenja, suficit nastavnog kadra, smanjenje upisa u osnovne i srednje škole, smanjenje upisa na fakultete, smanjenje radnog kontingenta, dodatni teret na fondove, smanjenje reproduktivnog kontinenta, intenziviranje procesa starenja, povećanje ukupne depopulacije. Kao član Ekspertskog tima u Bijeljini dobio sam zadatak da istražim stanje u školama na ovom području za protekli period, kada je u pitanju demografska slika školske populacije, te da predložim mjere koje bi mogle da doprinesu poboljšanju stanja. Podaci koje sam koristio pokazuju da je demografska slika u Bijeljini slična onoj na republičkom nivou. Na području Bijeljine ima trenutno 12 osnovnih škola i jedna muzička škola koja okuplja učenike iz osnovnih škola. Od 2009/10. školske godine broj učenika u osnovnim školama u Bijeljini se smanjio sa 9.891 učenika na 8.280 učenika u školskoj 2020/21. godini. Dakle, evidentan je stalni trend smanjenja broja učenika. Neke škole već ne ispunjavaju zakonske uslove za samostalno funkcionisanje i opstaju samo zahvaljujući posebnoj saglasnosti resornog ministarstva. Ni broj područnih škola se ne mijenja, iako u većem broju područnih škola nije upisan nijedan prvačić, tako da se očekuje gašenje nekih škola, a jedini razlog za to je što neće biti učenika”, kaže Savić, ističući da je iz jedne generacije osnovaca  koju je analizirao na kraju izašlo za 138 učenika koji su se s roditeljima odselili u druge zemlje.

-Tako se ispostavlja da problem ne predstavlja samo smanjenje broja novorođene djece, već i odseljavanje mladih porodica s djecom školskog uzrasta”.

Savić kaže da iz svih navedenih podataka nije teško pretpostaviti šta nam slijedi i kakvu budućnost možemo očekivati.

-Iako podržavam pristup koji je pokrenuo gard Bijeljina, u kome se traga za mogućim rješenjima i načinima unapređenja opšte demografske slike u gradu, lično smatram da nijedan dokument ne može ozbiljno riješiti ovaj problem, koliko to može stvarna opredijeljenost i posvećenost Gradske uprave. Pod tim mislim na stvaranje klime koja će mladima pružiti nadu da žive u gradu u koji imaju povjerenje, u kojem vlada pravda i pravo, da ravnopravnost i opšti interesi nadvladavaju lične interese. To se ne može postići deklarativnim izjavama, već praktičnim aktivnostima. Odnos lokalne zajednice prema mladima može se lako utvrditi najjednostavnijom analizom o tome koliko se lokalna zajednica  zalaže za sadržaje namijenjene mladima, koliko ulaže u infrastrukturu i podsticaje za mlade. U Bijeljini puno toga ne prepoznajemo. Svjedoci smo da se siječe dragocjeno drveće da bi se izgradila još jedna zgrada pored trotoara i bez parkinga. Zgrade nam se naslanjaju na školske objekte i trajno uništavaju gradski prostorni potencijal za izgradnju dragocjene infrastrukture za mlade. Sve to ne odslikava ambijent brige o društvu, već o pojedincima, te mlade usmjerava prema onim gradovima i mjestima  koja im nude izvjesniju i bolju budućnost. To su razlozi zbog kojih ću insistirati da se u sadržaj dokumenta, koji ćemo kreirati mi kao tim, uđe i inicijativa za veće ulaganje lokalne vlasti u sadržaje za mlade, kako bi Bijeljina bila prepoznata kao grad mladih i za mlade, odnosno kao ambijent koji će mladima pružiti vjeru u sigurno odrastanje i bezbrižan život”, kaže na kraju ovog razgovora Dr Marinko Savić.

Semberija info