KAKVO JE MJESTO PORODICE KAO OSNOVNE ĆELIJE DRUŠTVA I KAKAV JE ODNOS SUPRUŽNIKA U NAŠEM DRUŠTVU? :: Semberija INFO ::

 

KAKVO JE MJESTO PORODICE KAO OSNOVNE ĆELIJE DRUŠTVA I KAKAV JE ODNOS SUPRUŽNIKA U NAŠEM DRUŠTVU?


Korona zamrzla porodične konflikte 

U 2020. godini Centru za socijalni rad Bijeljina podnesena su 92 zahtjeva za pokušaj mirenja supružnika, što je, uprkos problemima izazvanim koronom, manje u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima Centra, u 2019. godini podneseno je, čak, 148 zahtjeva za pokušaj mirenja, što je, inače, obaveza iz Porodičnog zakona za supružnike koji imaju maloljetnu djecu prije obraćanja sudu tužbom za razvod braka.    

Prema riječima psihologa Centra za socijalni rad Bijeljina Cvijanke Rakić, manji broj zahtjeva u godini korone ne čudi, jer su, kako kaže, naši ljudi navikli da u kriznim situacijama reaguju „zbijanjem  redova“. 

- Naši ljudi u krizi reaguju zbijanjem redova. U suštini se prebacujemo na preživljavanje, pa ćemo poslije da vidimo šta i kako. Mislim da se konflikti zamrzavaju. Moje mišljenje je, s obzirom da je pandemija veliki udar na sve aspekte ljudskog života, pa i na porodični, da će oni koji su imali dobre i stabilne brakove imati mogućnost da ih još više ojačaju, a da će parovi koji su, inače, imali probleme biti još više gurnuti u tom pravcu. Kada smo u situaciji da smo anksiozni i da imamo neizvjesnost, što su veoma stresni elementi, normalno je da očekujemo od supružnika razumijevanje i  toplinu, a to su elementi koji postoje u funkcionalnom odnosu“, objašnjava Rakićeva, koja vjeruje da će pravi problemi kada je riječ o mentalnom zdravlju pojedinaca ali i odnosu među partnerima doći do izražaja tek kada se završi  kriza izazvana koronom. 

Ipak, kada je riječ o porodici, ona smatra da se radi o instituciji koja je u našem društvu visokovrednovana, te da je živjeti u zajednici veoma poželjno i nije lako odustati od toga. 

- Kada slušamo partnere koji su se odlučili za razvod vidimo da je to teška odluka i da je riječ o procesu koji je trajao. Ništa se ne dešava preko noći. Uglavnom bračni partneri govore o tome da kriza traje duži vremenski period, te da su imali razne pokušaje da prevaziđu problem i da ga riješe“, kaže Rakićeva, te napominje da je praksa pokazala da su problemi na koje se partneri  žale, kada je riječ o njihovom odnosu, brojni i različiti, te da zavise od slučaja do slučaja.  

- Ako govorimo o najčešćim problemima, uglavnom je riječ o temama iz domena bliskosti, problemima u komunikaciji, nerazumijevanju. Često se navodi i da partner nije dovoljno brižan, te da ne postoji mogućnost pronalaženja zajedničkog jezika oko mnogih životnih pitanja. Tu su i razni problemi koji su u vezi sa životom u proširenim porodičnim zajednicama, a tema su i nasilje, problem kockanja, alkoholizma, ljubomora i brojni drugi“, navodi Cvijanka Rakić. 

Ipak, nije sve tako crno. Pojedini parovi uspijevaju da prevaziđu problem, a broj onih koji nastave zajednički život je u prosjeku oko 10 posto. Najčešće je riječ o partnerima koji nisu imali ozbiljnu namjeru da se razvedu. 

- Praksa je pokazala da problem uspijevaju da prevaziđu oni koji, zapravo, nisu imali ozbiljnu namjeru da se razvedu i gdje je samo pokretanje postupka više komunikacijske prirode, u smislu poruke drugom da je situacija jako ozbiljna. To se jednostavno i vidi, jer je riječ o partnerima koji nisu emotivno toliko distancirani da se ne mogu više povezati. Ti parovi nisu emotivno mrtvi. To su partneri koji se svađaju pred nama, a za nas je svađa uvijek dobar znak. Ono što je značajno je kako se svađamo“, objašnjava Rakićeva, te napominje da među parovima koji se odluče da nastave zajednički život ima onih koji, zaista, naprave značajne iskorake ali i onih sa „kozmetičkim promjenama“. 

- Pitanje je koliko bračni partneri kroz proces koji prođu kod nas, kada se mi detaljnije pozabavimo raznim aspektima partnerskog funkcionisanja, naprave stvarne promjene. Nekada oni ostvare određene iskorake, a nekada su promjene kozmetičke, pa ih nakon nekog vremena vidimo u istoj proceduri“, kaže Rakićeva, koja naglašava da je za suštinske promjene potreban duži savjetodavni i terapijski rad.  

Razvod je priča o gubitku

Kada nije moguće ići u pravcu izmirenja i ne postoji motivisan supružnik, pristupa se terapiji razvoda, a prema riječima psihologa Cvijanke Rakić, svaki razvod je priča o gubitku. 

- Razvod je priča o gubitku. Sve ono što imamo kao faze kroz koje prolazimo kod bilo kog drugog gubitka imamo i kod razvoda – šok, nevjericu, suočavanje sa činjenicom, te faze depresivnosti,  ali i faze podizanja i uočavanja smisla u životu i mimo partnerske veze. Ipak, ako ne može da se ide u pravcu izmirenja, idemo ka sporazumu“, objašnjava Rakićeva, koja napominje da je dobro to što se najveći broj postupaka završi sporazumom.  

- Kada se postupak završi sporazumom, to znači da su se bivši supružnici dogovorili oko povjere maloljetne djece, izdržavanja i načina održavanja ličnih odnosa djece i roditelja sa kojim djeca ne žive.  U 2019. godini 86 parova je uspjelo da postigne sporazum oko ključnih pitanja, a ti procenti su uglavnom slični kada govorimo o godinama“, ističe psiholog Cvijanka Rakić. 

Ipak, postoje i oni parovi koji su najteži za rad i gdje se postupak završava bez sporazuma. 

- Riječ je o parovima koji nastave sa konfliktima. To su porodice i partneri koji intervencije Centra odbijaju, a bilo šta da pokušamo nije moguće. Riječ je o sistemu koji je otporan na intervencije i te parove viđamo i u fazi kada sud od nas traži izvještaj, jer oni nemaju sporazum oko toga gdje će djeca da žive, koliko će drugi da doprinese izdržavanju i kako će da viđa djecu. To su tri važna pitanja“,  objašnjava Rakićeva.

Ljubav nije kredit za cijeli život

Brak i porodica podrazumijevaju složene procese i odnose, a mnogi ljudi su spremni i na dosta trpljenja prije donošenja odluke o razvodu. Ipak, ono što je neophodno je prepoznati probleme na vrijeme i potražiti pomoć. 

- Brak je odnos koji najdublje provocira ličnost. Sve ono što nekada u nekim životnim fazama nismo završili kako treba, to se jako osjeti u partnerskom odnosu“, kaže Cvijanka Rakić, te ukazuje na značaj da se što ranije potraži pomoć, ukoliko postoje znaci da je odnos u krizi. 

- Naše iskustvo je da su žene te koje prije prepoznaju komunikacijske probleme. Značajno je da postoji spremnost i sa druge strane, te da se vjeruje da je traženje pomoći od stručnjaka dobar put. Neki od pokazatelja da je odnos u krizi je postojanje svakodnevne kritike, kao i činjenica da su partneri nezadovoljni. Zapravo, tu je najbolje otvoriti temu o zajednikim očekivanjima. Takođe, preterani kriticizam uvijek šteti odnosu i nije dobar“, ističe Rakićeva. 

Za dobar i kvalitetan brak, napominje ona, neophodno je da partneri shvate da ljubav nije kredit za čitav život, te da brak podrazumijeva odnos koji treba da se njeguje. 

- Za kvalitetan brak je značajno da postoji spremnost partnera da prihvate i slabosti drugog. Jako je značajno prihvatanje sličnosti i razlika. Konstruktivne svađe su dobre, dok potiskivanje i ćutanje o spornim pitanjima može da bude vrlo štetno. Takođe, značajno je napomenuti da brak ne smije biti grobnica individualnosti, ali nije dobro ni ako se preterano insistira na tom konceptu, odnosno na distanci i ličnom uspjehu, jer to vodi „paralelnim partnerima“, koji zapravo žive jedno pored drugog. Ono što je sigurno je da ljubav nije kredit za čitav život, te da je neophodno da se odnos njeguje“, poručuje psiholog Cvijanka Rakić.

Semberske novine - Semberija info