VUKOVIĆ: DOK VEĆINA KRPI KRAJ SA KRAJEM, BOGATAŠI SE BAHATE
Socijalna raslojenost u Republici Srpskoj mnogo je veća, nego što se misli i dok skromni ljudi kriju svoje siromaštvo, bogataši, bez potrebe, pokazuju svoje bogatstvo i status, kaže Drago Vuković, profesor Univerziteta Istočno Sarajevo.
Sve češće u javnosti se može čuti ocjena da je jedna od podjela koja postaje sve uočljivija u Republici Srpskoj socio-ekonomskog karaktera. Nije mali broj onih koji tvrde da je socijalna raslojenost na ovim prostorima sve veća, tako da pojedini sebi mogu da priušte sve, dok ostali jedva krpe kraj sa krajem. Ni zvanični podaci nisu ohrabrujući.
Sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj za januar 2021. godine iznosila je 1.947, 23 KM, podaci su Saveza sindikata RS. Najviše novca u januaru porodice u Srpskoj izdvajale su za nabavku prehrane 731,20 KM, troškove stanovanja i komunalnih usluga 591,20 KM, prevoz 200,23, odjeću i obuću 145,00 KM, tekuće održavanje domaćinstva 105,75, higijenu i njegu zdravlja 91,20 KM, te obrazovanje i kulturu 82,65 KM.
Sa druge strane, prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u istom periodu, januar 2021, iznosila je 962 KM. Prosječna bruto plata isplaćena u januaru iznosila je 1.492 KM, navode iz Republičkog zavoda za statistiku. Posmatrano po područjima, u januaru najviša prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.452 KM, a najniža prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, 676 KM. Sa ovim, ali i najnižim primanjima, kojih je značajan broj, normalan život, bez mnogo odricanja, nije moguć. Krediti, pomoć iz inostranstva, pozajmice, neki su od načina kojima se koriste građani kako bi preživjeli. Veliki je broj i onih koji su prinuđeni da koriste usluge narodnih kuhinja.
Da situacija nije sjajna upozoravaju i ekonomisti, kao i sociolozi. Profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Drago Vuković kaže da je društvo u Republici Srpskoj, koje je nastalo na ruševinama jednog ideološkog sistema i rata, trebalo da bude društvo jednakih šansi i socijalne pravde, ali da u tom pravcu, poslije rata, gotovo ništa nije urađeno.
-Živimo u nekoj vrsti postkomunizma, društvu koje je nastalo na ruševinama jednog ideološkog sistema, kao i na ruševinama rata. Bili smo u obavezi da izgrađujemo potpuno novo društvo, u skladu sa vremenom. Takva duštvena zajednica treba da bude dobro uređena, demokratska, zajednica jednakih šansi i socijalne pravde. To su osnovni elementi modernog društva. Šta mi danas imamo od toga? Prvo, mi smo veoma siromašno društvo, a zatim i veoma neuređeno. Nažalost, ništa nismo uradili da imamo društvenu zajednicu koja počiva na slobodama ljudi, jednakim šansama i socijalnoj pravdi“, ističe Vuković.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema u Srpskoj je odsustvo stvarne namjere da se nešto uradi na polju pokretanja privrede i ekonomskog razvoja Republike Srpske.
-Stanje u Republici Srpskoj je veoma loše u pogledu ekonomske razvijenosti. Nažalost, ništa ozbiljno nije urađeno kada je riječ o pokretanju privrede, društvenom i ekonomskom razvoju. Društva se poslije rata uglavnom obnavljaju, a kod nas je poslije posljednjeg rata situacija bila drugačija. Postavlja se pitanje da li smo osnovali neke velike proizvodne kompanije, koliko smo uradili autoputeva, koliko smo razvijali privatni biznis. Dolazimo do odgovora da smo malo toga uradili. Umjesto toga političke elite su se izvještile da kroz demagogiju i strahove dugo opstaju na vlasti, bez rješavanja gorućih, socijalnih i ekonomskih pitanja koja se odnose na život građana“, kaže Vuković, koji kao ogromne probleme sa kojima se Srpska suočava danas navodi i ogromnu nezaposlenost, veliki broj penzionera sa veoma malim penzijama, kao i činjenicu da su mnoga preduzeća pod stečajem.
Siromaštvo je mnogo veće, nego što se misli
Neodgovornost političkih elita i odsustvo stvarne volje da se izgradi društvo na zdravim osnovama, kao i savremeni procesi globalizacije za posljedicu imaju i siromaštvo, koje je u Srpskoj, tvrdi Vuković, mnogo veće nego što se zapravo misli.
-Suštinski, ono što mi sociolozi analiziramo pokazuje da su razlike u društvu mnogo veće nego što mi mislimo. Siromaštvo u Srpskoj je mnogo veće. Siromaštvo ljudi kriju. Bogataši bez potrebe pokazuju bogatstvo, status, džipove, zlatne satove, nekretnine. To je ono što je loše. Treba da omogućimo da siromaštvo bude vidljivo, da bude indikator odnosa ljudi prema vlasti, a ne da ga zatvaramo“, smatra Vuković, koji ima kritički odnos prema samom procesu globalizacije, koji, prema njegovom mišljenju, nudi lažnu sliku jednakih šansi za sve, dok je u stvarnosti siromaštvo veće nego ranije.
-Ono što je značajno iz ugla sociološke analize je da kažem da smo mi jako podijeljeno društvo, ali to nije izraženo samo kod nas. Mi, zapravo, imamo samo privid dobrog društva. Ono prividno jeste dobro, postavljeno je na neke zdrave osnove demokratije i ljudskih prava. ali imamo tu i globalizaciju kao novu ideologiju koja kaže da svi imamo jednake šanse da možemo nešto da uradimo, dok u osnovi, kada se to prevede u realno stanje, nemamo skoro ništa od toga. Imamo ogroman jaz između bogatih i siromašnih. Mali broj bogatih ljudi drži ogroman kapital. Zapravo, globalizacija je nama ponudila lažnu sliku jednakih šansi“, ističe Vuković.
Prema njegovim riječima, jaz između bogatih i siromašnih će postati još izraženiji usljed pojave korona virusa, mada, smatra Vuković, odnosi u Srpskoj išli bi u tom pravcu i da ne postoji problem virusa korona.
-Korona je pojava koja je znatno iznad zdravstvenog pitanja. Ona će ostaviti posljedice ne samo na zdravlje ljudi. Riječ je o jednom društvenom fenomenu, pojavi koja već dugo traje. Na koronu i njen uticaj na ekonomiju gledam i iz ugla ljudi koji imaju probleme sa poslom. Tu se vrše određene redukcije i ljudi ostaju bez posla, što je jako loše i teško. Mislim da su poslodavci jedva čekali ovakvu situaciju da otpuste ljude, jer su imali problema sa poslovanjem, pa im je korona zapravo izgovor da otpuste ljude. Moralno, kao i iz ugla ukupne društvene odgovornosti, mislim da u periodu korone niko ne bi trebalo da ostane bez posla“, naglašava Vuković.
Društvo koje u tišini podnosi sve
Problemi sa kojima se građani suočavaju u Srpskoj nisu doveli do bunta i nemira. Prema mišljenju profesora Drage Vukovića, pasivnost građana nije očekivana i uobičajena u ovakvim situacijama ali, kako kaže, ona odslikava umjetnost političkih aktera da građane drže pod kontrolom.
-Nevjerovatno je da imamo socijalni mir. Nemamo nemire, a imamo dosta problema. To je umjetnost politike, da drže građane pod nekom vrstom kontrole ili nekih lažnih nada. Vjerovatno se i narod umorio od svega. U narodu ne postoji više taj vid energije koji bi ga pokrenuo na nemire i revolucije. Ta vremena su definitivno iza nas. Inače, nisam pobornik crno-bijele slike kada je riječ o medijima i nije tačno ni to što pojedini tvrde da je sve dobro, ali ni da je sve loše. Ono što je neophodno je da prepoznamo suštinske problme društva“, ističe Vuković, koji izlaz iz postojeće situacije vidi u novim projektima, novim programskim i političkim idejama, kao i novim liderima.
-Promjene koje bi dovele do socijalne jednakosti mogle bi da se dese kada bi se osmislili novi projekti, kada bi se pojavile neke nove programske i političke ideje, kao i novi, mladi lideri koji bi motivisali i one koji su pasivni. Tu vidim jedinu šansu da nešto popravimo. Lako je govoriti o problemima ali još ne vidim da postoje ozbiljni napori da se oni riješe“, kaže profesor Drago Vuković.
Semberija info
Sve češće u javnosti se može čuti ocjena da je jedna od podjela koja postaje sve uočljivija u Republici Srpskoj socio-ekonomskog karaktera. Nije mali broj onih koji tvrde da je socijalna raslojenost na ovim prostorima sve veća, tako da pojedini sebi mogu da priušte sve, dok ostali jedva krpe kraj sa krajem. Ni zvanični podaci nisu ohrabrujući.
Sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj za januar 2021. godine iznosila je 1.947, 23 KM, podaci su Saveza sindikata RS. Najviše novca u januaru porodice u Srpskoj izdvajale su za nabavku prehrane 731,20 KM, troškove stanovanja i komunalnih usluga 591,20 KM, prevoz 200,23, odjeću i obuću 145,00 KM, tekuće održavanje domaćinstva 105,75, higijenu i njegu zdravlja 91,20 KM, te obrazovanje i kulturu 82,65 KM.
Sa druge strane, prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u istom periodu, januar 2021, iznosila je 962 KM. Prosječna bruto plata isplaćena u januaru iznosila je 1.492 KM, navode iz Republičkog zavoda za statistiku. Posmatrano po područjima, u januaru najviša prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.452 KM, a najniža prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, 676 KM. Sa ovim, ali i najnižim primanjima, kojih je značajan broj, normalan život, bez mnogo odricanja, nije moguć. Krediti, pomoć iz inostranstva, pozajmice, neki su od načina kojima se koriste građani kako bi preživjeli. Veliki je broj i onih koji su prinuđeni da koriste usluge narodnih kuhinja.
Da situacija nije sjajna upozoravaju i ekonomisti, kao i sociolozi. Profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Drago Vuković kaže da je društvo u Republici Srpskoj, koje je nastalo na ruševinama jednog ideološkog sistema i rata, trebalo da bude društvo jednakih šansi i socijalne pravde, ali da u tom pravcu, poslije rata, gotovo ništa nije urađeno.
-Živimo u nekoj vrsti postkomunizma, društvu koje je nastalo na ruševinama jednog ideološkog sistema, kao i na ruševinama rata. Bili smo u obavezi da izgrađujemo potpuno novo društvo, u skladu sa vremenom. Takva duštvena zajednica treba da bude dobro uređena, demokratska, zajednica jednakih šansi i socijalne pravde. To su osnovni elementi modernog društva. Šta mi danas imamo od toga? Prvo, mi smo veoma siromašno društvo, a zatim i veoma neuređeno. Nažalost, ništa nismo uradili da imamo društvenu zajednicu koja počiva na slobodama ljudi, jednakim šansama i socijalnoj pravdi“, ističe Vuković.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema u Srpskoj je odsustvo stvarne namjere da se nešto uradi na polju pokretanja privrede i ekonomskog razvoja Republike Srpske.
-Stanje u Republici Srpskoj je veoma loše u pogledu ekonomske razvijenosti. Nažalost, ništa ozbiljno nije urađeno kada je riječ o pokretanju privrede, društvenom i ekonomskom razvoju. Društva se poslije rata uglavnom obnavljaju, a kod nas je poslije posljednjeg rata situacija bila drugačija. Postavlja se pitanje da li smo osnovali neke velike proizvodne kompanije, koliko smo uradili autoputeva, koliko smo razvijali privatni biznis. Dolazimo do odgovora da smo malo toga uradili. Umjesto toga političke elite su se izvještile da kroz demagogiju i strahove dugo opstaju na vlasti, bez rješavanja gorućih, socijalnih i ekonomskih pitanja koja se odnose na život građana“, kaže Vuković, koji kao ogromne probleme sa kojima se Srpska suočava danas navodi i ogromnu nezaposlenost, veliki broj penzionera sa veoma malim penzijama, kao i činjenicu da su mnoga preduzeća pod stečajem.
Siromaštvo je mnogo veće, nego što se misli
Neodgovornost političkih elita i odsustvo stvarne volje da se izgradi društvo na zdravim osnovama, kao i savremeni procesi globalizacije za posljedicu imaju i siromaštvo, koje je u Srpskoj, tvrdi Vuković, mnogo veće nego što se zapravo misli.
-Suštinski, ono što mi sociolozi analiziramo pokazuje da su razlike u društvu mnogo veće nego što mi mislimo. Siromaštvo u Srpskoj je mnogo veće. Siromaštvo ljudi kriju. Bogataši bez potrebe pokazuju bogatstvo, status, džipove, zlatne satove, nekretnine. To je ono što je loše. Treba da omogućimo da siromaštvo bude vidljivo, da bude indikator odnosa ljudi prema vlasti, a ne da ga zatvaramo“, smatra Vuković, koji ima kritički odnos prema samom procesu globalizacije, koji, prema njegovom mišljenju, nudi lažnu sliku jednakih šansi za sve, dok je u stvarnosti siromaštvo veće nego ranije.
-Ono što je značajno iz ugla sociološke analize je da kažem da smo mi jako podijeljeno društvo, ali to nije izraženo samo kod nas. Mi, zapravo, imamo samo privid dobrog društva. Ono prividno jeste dobro, postavljeno je na neke zdrave osnove demokratije i ljudskih prava. ali imamo tu i globalizaciju kao novu ideologiju koja kaže da svi imamo jednake šanse da možemo nešto da uradimo, dok u osnovi, kada se to prevede u realno stanje, nemamo skoro ništa od toga. Imamo ogroman jaz između bogatih i siromašnih. Mali broj bogatih ljudi drži ogroman kapital. Zapravo, globalizacija je nama ponudila lažnu sliku jednakih šansi“, ističe Vuković.
Prema njegovim riječima, jaz između bogatih i siromašnih će postati još izraženiji usljed pojave korona virusa, mada, smatra Vuković, odnosi u Srpskoj išli bi u tom pravcu i da ne postoji problem virusa korona.
-Korona je pojava koja je znatno iznad zdravstvenog pitanja. Ona će ostaviti posljedice ne samo na zdravlje ljudi. Riječ je o jednom društvenom fenomenu, pojavi koja već dugo traje. Na koronu i njen uticaj na ekonomiju gledam i iz ugla ljudi koji imaju probleme sa poslom. Tu se vrše određene redukcije i ljudi ostaju bez posla, što je jako loše i teško. Mislim da su poslodavci jedva čekali ovakvu situaciju da otpuste ljude, jer su imali problema sa poslovanjem, pa im je korona zapravo izgovor da otpuste ljude. Moralno, kao i iz ugla ukupne društvene odgovornosti, mislim da u periodu korone niko ne bi trebalo da ostane bez posla“, naglašava Vuković.
Društvo koje u tišini podnosi sve
Problemi sa kojima se građani suočavaju u Srpskoj nisu doveli do bunta i nemira. Prema mišljenju profesora Drage Vukovića, pasivnost građana nije očekivana i uobičajena u ovakvim situacijama ali, kako kaže, ona odslikava umjetnost političkih aktera da građane drže pod kontrolom.
-Nevjerovatno je da imamo socijalni mir. Nemamo nemire, a imamo dosta problema. To je umjetnost politike, da drže građane pod nekom vrstom kontrole ili nekih lažnih nada. Vjerovatno se i narod umorio od svega. U narodu ne postoji više taj vid energije koji bi ga pokrenuo na nemire i revolucije. Ta vremena su definitivno iza nas. Inače, nisam pobornik crno-bijele slike kada je riječ o medijima i nije tačno ni to što pojedini tvrde da je sve dobro, ali ni da je sve loše. Ono što je neophodno je da prepoznamo suštinske problme društva“, ističe Vuković, koji izlaz iz postojeće situacije vidi u novim projektima, novim programskim i političkim idejama, kao i novim liderima.
-Promjene koje bi dovele do socijalne jednakosti mogle bi da se dese kada bi se osmislili novi projekti, kada bi se pojavile neke nove programske i političke ideje, kao i novi, mladi lideri koji bi motivisali i one koji su pasivni. Tu vidim jedinu šansu da nešto popravimo. Lako je govoriti o problemima ali još ne vidim da postoje ozbiljni napori da se oni riješe“, kaže profesor Drago Vuković.
Semberija info
