INTERVJU: SINIŠA KAJMAKOVIĆ, RUKOVODILAC FILIJALE ZAVODA ZA ZAPOŠLjAVANjE RS U BIJELjINI
Nezaposlenost je problem o kom se priča duži niz godina, a o tome da li ima značajnog pomaka u smanjenju broja nezaposlenih, te kako i šta radi Biro za zapošljavanje Bijeljina, razgovarali smo sa Sinišom Kajmakovićem, koji se na mjestu rukovodioca bijeljinske filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nalazi 13 mjeseci.
Koliko je osoba na evidenciji Biroa u Bijeljini? Gledajući strukturu nezaposlenih, recite nam za koja zanimanja se najduže čeka na posao, te koja zanimanja su deficitarna?
-Na evidenciji Biroa Bijeljina, koji je jedna od organizacionih jedinica Filijale Bijeljina Zavoda za zapošljavanje RS, nalazi se 10.229 nezaposlenih lica koja aktivno traže posao, te 9.651 nezaposleno lice koje je prijavljeno radi ostvarenja drugih prava, u prvom redu prava na zdravstveno osiguranje. Kada je riječ o strukturi nezaposlenih, na posao čeka 1.710 visokoobrazovanih, od toga pola ih je sa diplomom ekonomista i pravnika. Na drugoj strani tržište rada vapi za pekarima, staklorescima, kamenorescima, vozačima autobusa, rukovaocima građevinskih mašina, medicinskim tehničarima, njegovateljicama, profesorima njemačkog jezika, matematike, fizike, te inženjerima različitih struka. To sve govori da se mora više pažnje posvetiti usklađivanju obrazovanja sa potrebama tržišta rada, te, između ostalog, moramo se više posvetiti prekvalifikaciji i dokvalifikaciji onih koji su u potrazi za zaposlenjem.
Kako vidite aktuelno stanje tržišta rada u Bijeljini?
-Posmatrajući stanje sa pozicije na kojoj sam godinu i mjesec dana, mogu reći da nije sjajno, ali ipak ide na bolje. Istina, pomaci su skromni, ali bilježi se povećanje privredne aktivnosti i smatram da je važno istaći da u Bijeljini imamo konstantno smanjenje broja nezaposlenih. Ovom prilikom bih, kao primjer povećanja privredne aktivnosti, izdvojio otvaranje proizvodnog pogona italijanske firme Beneton u Bijeljini koji će, uz naše posredovanje, za početak rada, koji je planiran koncem februara, početkom marta, zaposliti 20 radnika, a do kraja godine taj broj će biti oko 200.
Zavod za zapošljavanje ima više nadležnosti, a jedna od njih je posredovanje u zapošljavanju. Na koji način se trenutno obavlja posredovanje i da li se uloga Zavoda za zapošljavanje u tom pogledu može poboljšati?
-Imamo stručnog saradnika za posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih lica. Kada poslodavac ima potrebu za novim radnicima i objavi konkurs, naš referent, tj. stručni saradnik objavi konkurs u medijima sa kojima Zavod za zapošljavanje ima ugovor o oglašavanju, te objavi konkurs i na našoj veb stranici. Pored toga poziva na razgovor nezaposlena lica tražene struke i koordiniše komunikaciju između njih i poslodavca. Istina, u praksi se ovaj posljednji dio vrlo često zaobiđe, jer poslodavac koristi pravo da sam bira radnike koje će zaposliti. U svakom slučaju, ključ uspjeha je dobra komunikacija između nezaposlenih i poslodavaca, a posredovanje se može poboljšati i na tome treba što više raditi.
Koje najznačajnije aktivnosti bijeljinske filijale Zavoda za zapošljavanje možete istaći u prošloj godini?
-Najznačajnije i najefikasnije aktivnosti svakako su aktivnosti koje se tiču aktivnih mjera zapošljavanja. Kao što znate, imamo jedan važan sektor u okviru Zavoda, koji se zove Sektor aktivnih mjera zapošljavanja, koji se brine o posredovanju između države, Vlade, resornog ministarstva, te privrednih društava, pravnih lica i subjekata koji iskazuju potrebu za novim zapošljavanjem, kao i lica koja žele da se samozaposle. Inače, Zavod svake godine plasira određeni iznos sredstava, pravi programe zapošljavanja, a prošle godine bilo ih je šest. Redovno, svake godine, imamo program zapošljavanja pripravnika, zatim, program zapošljavanja Roma, program zapošljavanja djece poginulih boraca, program zapošljavanja ratnih vojnih invalida, program za teško zaposlive kategorije (prošle godine bio je to program zapošljavanja žena iz ruralnih sredina), a treba znati da svaki od tih programa ima varijantu zapošljavanja i samozapošljavanja.
Koje potencijalne programe nezaposleni mogu očekivati u narednom periodu?
-Na nama je da i blagovremeno informišemo nezaposlena lica o programima, a što se tiče ove godine, Zavod za zapošljavanje RS je obezbijedio oko 15 miliona maraka za nova zapošljavanja. Smatram da će biti dosta prostora za one koji žele da se zaposle ili samozaposle. Trebaju pratiti veb stranicu Zavoda za zapošljavanje RS, jer mi redovno objavljujemo kada ima sredstava. Pored toga dostupni smo i direktno za potrebe nezaposlenih i poslodavaca.
Šta Vi kao rukovodilac filijale Zavoda za zapošljavanje RS poručujete nezaposlenim licima, ali i poslodavcima?
-Naš zadatak je da što bolje koordinišemo, razmjenjujemo ideje i informacije koje imamo, da uvažavamo potrebe poslodavaca. Sve ovo što mi radimo pada u vodu ako poslodavac nije stekao uslove da može normalno da funkcioniše i zaposli nove radnike. Poslodavci treba da se uvažavaju, jer oni su ti koji zapošljavaju radnike. Njihovi stavovi, mišljenje, prijedlozi i ideje trebaju da budu nama kao posrednicima obaveza i zato mladi ljudi treba da znaju da danas na tržište rada moraju da izađu spremniji, posjedujući stručne vještine i znanja koja poslodavac očekuje.
SEMBERSKE NOVINE
Koliko je osoba na evidenciji Biroa u Bijeljini? Gledajući strukturu nezaposlenih, recite nam za koja zanimanja se najduže čeka na posao, te koja zanimanja su deficitarna?
-Na evidenciji Biroa Bijeljina, koji je jedna od organizacionih jedinica Filijale Bijeljina Zavoda za zapošljavanje RS, nalazi se 10.229 nezaposlenih lica koja aktivno traže posao, te 9.651 nezaposleno lice koje je prijavljeno radi ostvarenja drugih prava, u prvom redu prava na zdravstveno osiguranje. Kada je riječ o strukturi nezaposlenih, na posao čeka 1.710 visokoobrazovanih, od toga pola ih je sa diplomom ekonomista i pravnika. Na drugoj strani tržište rada vapi za pekarima, staklorescima, kamenorescima, vozačima autobusa, rukovaocima građevinskih mašina, medicinskim tehničarima, njegovateljicama, profesorima njemačkog jezika, matematike, fizike, te inženjerima različitih struka. To sve govori da se mora više pažnje posvetiti usklađivanju obrazovanja sa potrebama tržišta rada, te, između ostalog, moramo se više posvetiti prekvalifikaciji i dokvalifikaciji onih koji su u potrazi za zaposlenjem.
Kako vidite aktuelno stanje tržišta rada u Bijeljini?
-Posmatrajući stanje sa pozicije na kojoj sam godinu i mjesec dana, mogu reći da nije sjajno, ali ipak ide na bolje. Istina, pomaci su skromni, ali bilježi se povećanje privredne aktivnosti i smatram da je važno istaći da u Bijeljini imamo konstantno smanjenje broja nezaposlenih. Ovom prilikom bih, kao primjer povećanja privredne aktivnosti, izdvojio otvaranje proizvodnog pogona italijanske firme Beneton u Bijeljini koji će, uz naše posredovanje, za početak rada, koji je planiran koncem februara, početkom marta, zaposliti 20 radnika, a do kraja godine taj broj će biti oko 200.
Zavod za zapošljavanje ima više nadležnosti, a jedna od njih je posredovanje u zapošljavanju. Na koji način se trenutno obavlja posredovanje i da li se uloga Zavoda za zapošljavanje u tom pogledu može poboljšati?
-Imamo stručnog saradnika za posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih lica. Kada poslodavac ima potrebu za novim radnicima i objavi konkurs, naš referent, tj. stručni saradnik objavi konkurs u medijima sa kojima Zavod za zapošljavanje ima ugovor o oglašavanju, te objavi konkurs i na našoj veb stranici. Pored toga poziva na razgovor nezaposlena lica tražene struke i koordiniše komunikaciju između njih i poslodavca. Istina, u praksi se ovaj posljednji dio vrlo često zaobiđe, jer poslodavac koristi pravo da sam bira radnike koje će zaposliti. U svakom slučaju, ključ uspjeha je dobra komunikacija između nezaposlenih i poslodavaca, a posredovanje se može poboljšati i na tome treba što više raditi.
Koje najznačajnije aktivnosti bijeljinske filijale Zavoda za zapošljavanje možete istaći u prošloj godini?
-Najznačajnije i najefikasnije aktivnosti svakako su aktivnosti koje se tiču aktivnih mjera zapošljavanja. Kao što znate, imamo jedan važan sektor u okviru Zavoda, koji se zove Sektor aktivnih mjera zapošljavanja, koji se brine o posredovanju između države, Vlade, resornog ministarstva, te privrednih društava, pravnih lica i subjekata koji iskazuju potrebu za novim zapošljavanjem, kao i lica koja žele da se samozaposle. Inače, Zavod svake godine plasira određeni iznos sredstava, pravi programe zapošljavanja, a prošle godine bilo ih je šest. Redovno, svake godine, imamo program zapošljavanja pripravnika, zatim, program zapošljavanja Roma, program zapošljavanja djece poginulih boraca, program zapošljavanja ratnih vojnih invalida, program za teško zaposlive kategorije (prošle godine bio je to program zapošljavanja žena iz ruralnih sredina), a treba znati da svaki od tih programa ima varijantu zapošljavanja i samozapošljavanja.
Koje potencijalne programe nezaposleni mogu očekivati u narednom periodu?
-Na nama je da i blagovremeno informišemo nezaposlena lica o programima, a što se tiče ove godine, Zavod za zapošljavanje RS je obezbijedio oko 15 miliona maraka za nova zapošljavanja. Smatram da će biti dosta prostora za one koji žele da se zaposle ili samozaposle. Trebaju pratiti veb stranicu Zavoda za zapošljavanje RS, jer mi redovno objavljujemo kada ima sredstava. Pored toga dostupni smo i direktno za potrebe nezaposlenih i poslodavaca.
Šta Vi kao rukovodilac filijale Zavoda za zapošljavanje RS poručujete nezaposlenim licima, ali i poslodavcima?
-Naš zadatak je da što bolje koordinišemo, razmjenjujemo ideje i informacije koje imamo, da uvažavamo potrebe poslodavaca. Sve ovo što mi radimo pada u vodu ako poslodavac nije stekao uslove da može normalno da funkcioniše i zaposli nove radnike. Poslodavci treba da se uvažavaju, jer oni su ti koji zapošljavaju radnike. Njihovi stavovi, mišljenje, prijedlozi i ideje trebaju da budu nama kao posrednicima obaveza i zato mladi ljudi treba da znaju da danas na tržište rada moraju da izađu spremniji, posjedujući stručne vještine i znanja koja poslodavac očekuje.
SEMBERSKE NOVINE
