Branko Babalj, fitnes trener: Treba biti dio rješenja, a ne dio problema
Moguće je da ste se tokom vanrednog stanja usjedili, ukočili, ulijenili i da ste jedva dočekali povratak redovnom treningu. Ali, po svemu sudeći, sport i rekreacija danas će se malo razlikovati u odnosu na to kako su se praktikovali prije pandemije koronavirusa.
Koliko je i na koji način koronavirus uticao na fizičku aktivnost populacije, kako se vratiti u trenažni proces nakon virusa i koliko je online sistem treniranja efikasan, samo su neka od pitanja na koja je za portal Semberija info odgovorio profesor fizičke kulture i fitnes trener u fitnes centru „Olp“, Branko Babalj.
Pandemija koronavirusa je već duži vremenski period u jeku i ima veliki uticaj na život ljudi širom svijeta. Koliko je i na koji način koronavirus uticao na fizičku aktivnost populacije?
Ukoliko pričamo o prvom talasu koji nas nje zadesio, to je šokiralo sve ljude, a naročito populaciju koja je aktivno trenirala. Kada odjednom te ljude zatvorite onda se na mentalnom nivou stvaraju kontraefekti. Ljudima koji godinama aktivno treniraju sve to mnogo teže pada i teže im je da se izvuku iz cijele situacije. Međutim, vježbači su veoma dovitljivi i uvijek pronađu način kako bi mogli da treniraju, pa makar to bilo i u kućnim uslovima. Kada govorim o fitnes centru u kojem ja radim, primijetio sam da je strah kod ljudi manje prisutan poslednjih par mjeseci u odnosu na raniji period. Ljudi su sve više svjesni da je fizička aktivnost nešto što je veoma bitno kako bismo izgradili i unapredili cjelokupni imunitet.
S obzirom da mnogo ljudi koji redovno treniraju, ukoliko su spriječeni zbog virusa, jedva čekaju da se vrate na trening, da li nam možete reći kako početi sa treninzima nakon što preležimo virus?
Istraživanja pokazuju da se ljudi koji su fizički bili redovno aktivni prije bilo koje bolesti, nevezano za koronavirus, relativno brže oporavljaju za razliku od onih koji nisu bili fizički aktivni. Kada govorimo o mojim klijentima, bilo je pojedinaca koji su bili zaraženi, ali nakon perioda izolacije oni su se brzo vraćali u formu. Brzo se vraćaju svojim aktivnostima i manje se zamaraju za razliku od osoba koje su van aktivnosti. Svakako je preporučljivo jačanje imuniteta i da upražnjavaju fizičku aktivnost, jer će na taj način mnogo lakše izgraditi imunitet i mnogo lakše će se vratiti treninzima nakon bolesti.
Ono što je u poslednje vrijeme mnogo aktuelno jeste online treniranje. Na društvenim mrežama možemo vidjeti i mnogo Vaših video snimaka koji nam mogu pomoći pri vježbanju. Na koji način je moguće vježbati kod kuće i da li ste možda razmišljali o vidu online treninga ukoliko bi to bilo neophodno?
Ukoliko govorim iz ličnog iskustva, imam dosta klijenata širom Zapadne Evrope, pa čak i u Australiji, gdje su epidemiološke mjere rigoroznije nego kod nas i ako govorimo o unapređenju zdravlja svakako treba tražiti rješenje. Treba biti dio rješenja, a ne dio problema. Ja svakodnevno radim na unapređenju sistema online treninga. Dakle, uz minimum ulaganja u opremu i ukoliko imate podršku trenera koji će pratiti cjelokupni proces treniranja, sigurno je da će rezultati doći do izražaja. Online treniranje trenutno jeste popularno. Istina je da se razlikuje od treninga koje odrađujete uživo sa trenerom, ali sigurno je da može donijeti dobre rezultate.
Preventivne mjere su uticale na rad mnogih. Da li su jednako uticale i na rad fitnes centara?
Što se tiče fitnes centara mnogo veći priliv ljudi imaju na primjer tržni centri, koji su možda iz tog razloga više pogođeni trenutnom situacijom. Ukoliko pričamo o dezinfekciji, fitnes centri su o tome vodili računa i prije cijele priče o nastalom virusu. Kada je u pitanju zatvoren prostor, mnogo je teže vježbati sa maskama, jer tada vježbači imaju ubrzano disanje i maska može samo negativno uticati na njih. Shodno tome, mnogo je lakše primjenjivati epidemiološke mjere, kao što sam već rekao, u većim objektima kao što su tržni centri. Ono što želim da naglasim jeste da u svakom trenutku treba da imamo određen vid predostrožnosti.
Na trening kao jedan od bitnih faktora nadovezuje se i adekvatna ishrana. Približava nam se i sezona praznika kada svi manje vodimo računa o ishrani, pa se kasnije oslanjamo na djete. Vječito pitanje koje se postavlja jeste koja djeta je najbolje i da li su djete uopšte preporučljive?
Prije svega treba da razgraničimo šta riječ „djeta“ znači. Djeta potiče od američke riječi diet što znači način ishrane, a ne kako to definišu kod nas kao restriktivno rezanje kalorija. Bitno je takođe naglasiti da tu postoje određene individualne razlike. Na internetu možemo pronaći veliki broj raznih načina ishrane kao što su paleo djeta, keto djeta i mnoge druge, ali ono što je važno jeste da se način ishrane prilagodi vježbaču u zavisnosti od cilja koji želi da postigne. Takođe, veoma bitna stvar jeste da ona bude dugoročna, jer ako osobi A odgovara određen vid ishrane, ne mora značiti da će se kod osobe B pokazati na isti način.
Ljudi obično smišljaju veliki broj izgovora kako ne bi počeli sa treninzima ili se odluče za treniranje kada im je to zaista neophodno ili preporučeno od strane ljekara. Koje je pravo vrijeme za početak treniranja i za prave rezultate?
Pravo vrijeme za početak treniranja u stvari ne postoji. Kod nas je umreženo mišljenje da treba čekati famozni ponedeljak ili određen mjesec kada će napraviti prvi korak ka poboljšanju svog zdravlja. U svemu tome najbitnija stvar je da se pokrenemo. Naravno, moramo biti obazrivi kada je u pitanju odabir određenih aktivnosti. Tu ključnu ulogu ima trener koji će objektivno procjeniti koji tip fizičke aktivnosti bi bio najbolji za vježbača, u skladu sa njegovim ciljevima. Ne smijemo zaboraviti da ukoliko odaberemo pogrešnu fizičku aktivnost može doći do narušavanja zdravlja, pa čak i do povrede, kao i do pada motivacije.
Da li postoji određena starosna granica kada je u pitanju treniranje?
Starosna granica u suštini ne postoji. Sve više ima vježbača koji pripadaju starijim generacijama. Neka ciljna granica kod mene je otprilike od 35 do 60 godina. Ako uporedimo period od prije nekoliko godina i sada, svijest o fizičkoj aktivnosti promijenila se na bolje. Naravno, sve to još uvijek nije kako bi trebalo da bude, ali postoje vidni pomaci i u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazimo mislim da mi treneri treba da igramo ključnu ulogu. Treba da pomognemo ljudima da se pokrenu, da im na neki način budemo svjetlo na kraju tunela i da samim tim poboljšaju svoje zdravlje.
U današnje vrijeme zastupljen je užurban, a samim tim i nezdrav način života. Kako biste Vi podstakli ljude da počnu da treniraju?
Prije svega treba da postavimo ciljeve. Potrebno je prvo obaviti razgovor sa vježbačem kako bi vidjeli šta je to što on želi da postigne kroz trening. Na osnovu toga treneru će biti mnogo lakše da predoči plan i program treninga. U zavisnosti od toga ciljevi mogu biti različiti – smanjenje bola u leđima, smanjenje viška kilograma, poboljšanje držanja tijela, smanjenje stresa, oblikovanje mišića, itd. Dakle, ciljevi su raznovrsni i na osnovu povratnih informacija klijenta trener će znati da odredi šta bi bilo najbolje za vježbača kako ne bi ugrozio svoje zdravlje. Na neki način trener je doktor za trening, kao što doktor ima ulogu da propiše određenu terapiju.
Semberija info - Lj. Božić
Koliko je i na koji način koronavirus uticao na fizičku aktivnost populacije, kako se vratiti u trenažni proces nakon virusa i koliko je online sistem treniranja efikasan, samo su neka od pitanja na koja je za portal Semberija info odgovorio profesor fizičke kulture i fitnes trener u fitnes centru „Olp“, Branko Babalj.
Pandemija koronavirusa je već duži vremenski period u jeku i ima veliki uticaj na život ljudi širom svijeta. Koliko je i na koji način koronavirus uticao na fizičku aktivnost populacije?
Ukoliko pričamo o prvom talasu koji nas nje zadesio, to je šokiralo sve ljude, a naročito populaciju koja je aktivno trenirala. Kada odjednom te ljude zatvorite onda se na mentalnom nivou stvaraju kontraefekti. Ljudima koji godinama aktivno treniraju sve to mnogo teže pada i teže im je da se izvuku iz cijele situacije. Međutim, vježbači su veoma dovitljivi i uvijek pronađu način kako bi mogli da treniraju, pa makar to bilo i u kućnim uslovima. Kada govorim o fitnes centru u kojem ja radim, primijetio sam da je strah kod ljudi manje prisutan poslednjih par mjeseci u odnosu na raniji period. Ljudi su sve više svjesni da je fizička aktivnost nešto što je veoma bitno kako bismo izgradili i unapredili cjelokupni imunitet.
S obzirom da mnogo ljudi koji redovno treniraju, ukoliko su spriječeni zbog virusa, jedva čekaju da se vrate na trening, da li nam možete reći kako početi sa treninzima nakon što preležimo virus?
Istraživanja pokazuju da se ljudi koji su fizički bili redovno aktivni prije bilo koje bolesti, nevezano za koronavirus, relativno brže oporavljaju za razliku od onih koji nisu bili fizički aktivni. Kada govorimo o mojim klijentima, bilo je pojedinaca koji su bili zaraženi, ali nakon perioda izolacije oni su se brzo vraćali u formu. Brzo se vraćaju svojim aktivnostima i manje se zamaraju za razliku od osoba koje su van aktivnosti. Svakako je preporučljivo jačanje imuniteta i da upražnjavaju fizičku aktivnost, jer će na taj način mnogo lakše izgraditi imunitet i mnogo lakše će se vratiti treninzima nakon bolesti.
Ono što je u poslednje vrijeme mnogo aktuelno jeste online treniranje. Na društvenim mrežama možemo vidjeti i mnogo Vaših video snimaka koji nam mogu pomoći pri vježbanju. Na koji način je moguće vježbati kod kuće i da li ste možda razmišljali o vidu online treninga ukoliko bi to bilo neophodno?
Ukoliko govorim iz ličnog iskustva, imam dosta klijenata širom Zapadne Evrope, pa čak i u Australiji, gdje su epidemiološke mjere rigoroznije nego kod nas i ako govorimo o unapređenju zdravlja svakako treba tražiti rješenje. Treba biti dio rješenja, a ne dio problema. Ja svakodnevno radim na unapređenju sistema online treninga. Dakle, uz minimum ulaganja u opremu i ukoliko imate podršku trenera koji će pratiti cjelokupni proces treniranja, sigurno je da će rezultati doći do izražaja. Online treniranje trenutno jeste popularno. Istina je da se razlikuje od treninga koje odrađujete uživo sa trenerom, ali sigurno je da može donijeti dobre rezultate.
Preventivne mjere su uticale na rad mnogih. Da li su jednako uticale i na rad fitnes centara?
Što se tiče fitnes centara mnogo veći priliv ljudi imaju na primjer tržni centri, koji su možda iz tog razloga više pogođeni trenutnom situacijom. Ukoliko pričamo o dezinfekciji, fitnes centri su o tome vodili računa i prije cijele priče o nastalom virusu. Kada je u pitanju zatvoren prostor, mnogo je teže vježbati sa maskama, jer tada vježbači imaju ubrzano disanje i maska može samo negativno uticati na njih. Shodno tome, mnogo je lakše primjenjivati epidemiološke mjere, kao što sam već rekao, u većim objektima kao što su tržni centri. Ono što želim da naglasim jeste da u svakom trenutku treba da imamo određen vid predostrožnosti.
Na trening kao jedan od bitnih faktora nadovezuje se i adekvatna ishrana. Približava nam se i sezona praznika kada svi manje vodimo računa o ishrani, pa se kasnije oslanjamo na djete. Vječito pitanje koje se postavlja jeste koja djeta je najbolje i da li su djete uopšte preporučljive?
Prije svega treba da razgraničimo šta riječ „djeta“ znači. Djeta potiče od američke riječi diet što znači način ishrane, a ne kako to definišu kod nas kao restriktivno rezanje kalorija. Bitno je takođe naglasiti da tu postoje određene individualne razlike. Na internetu možemo pronaći veliki broj raznih načina ishrane kao što su paleo djeta, keto djeta i mnoge druge, ali ono što je važno jeste da se način ishrane prilagodi vježbaču u zavisnosti od cilja koji želi da postigne. Takođe, veoma bitna stvar jeste da ona bude dugoročna, jer ako osobi A odgovara određen vid ishrane, ne mora značiti da će se kod osobe B pokazati na isti način.
Ljudi obično smišljaju veliki broj izgovora kako ne bi počeli sa treninzima ili se odluče za treniranje kada im je to zaista neophodno ili preporučeno od strane ljekara. Koje je pravo vrijeme za početak treniranja i za prave rezultate?
Pravo vrijeme za početak treniranja u stvari ne postoji. Kod nas je umreženo mišljenje da treba čekati famozni ponedeljak ili određen mjesec kada će napraviti prvi korak ka poboljšanju svog zdravlja. U svemu tome najbitnija stvar je da se pokrenemo. Naravno, moramo biti obazrivi kada je u pitanju odabir određenih aktivnosti. Tu ključnu ulogu ima trener koji će objektivno procjeniti koji tip fizičke aktivnosti bi bio najbolji za vježbača, u skladu sa njegovim ciljevima. Ne smijemo zaboraviti da ukoliko odaberemo pogrešnu fizičku aktivnost može doći do narušavanja zdravlja, pa čak i do povrede, kao i do pada motivacije.
Da li postoji određena starosna granica kada je u pitanju treniranje?
Starosna granica u suštini ne postoji. Sve više ima vježbača koji pripadaju starijim generacijama. Neka ciljna granica kod mene je otprilike od 35 do 60 godina. Ako uporedimo period od prije nekoliko godina i sada, svijest o fizičkoj aktivnosti promijenila se na bolje. Naravno, sve to još uvijek nije kako bi trebalo da bude, ali postoje vidni pomaci i u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazimo mislim da mi treneri treba da igramo ključnu ulogu. Treba da pomognemo ljudima da se pokrenu, da im na neki način budemo svjetlo na kraju tunela i da samim tim poboljšaju svoje zdravlje.
U današnje vrijeme zastupljen je užurban, a samim tim i nezdrav način života. Kako biste Vi podstakli ljude da počnu da treniraju?
Prije svega treba da postavimo ciljeve. Potrebno je prvo obaviti razgovor sa vježbačem kako bi vidjeli šta je to što on želi da postigne kroz trening. Na osnovu toga treneru će biti mnogo lakše da predoči plan i program treninga. U zavisnosti od toga ciljevi mogu biti različiti – smanjenje bola u leđima, smanjenje viška kilograma, poboljšanje držanja tijela, smanjenje stresa, oblikovanje mišića, itd. Dakle, ciljevi su raznovrsni i na osnovu povratnih informacija klijenta trener će znati da odredi šta bi bilo najbolje za vježbača kako ne bi ugrozio svoje zdravlje. Na neki način trener je doktor za trening, kao što doktor ima ulogu da propiše određenu terapiju.
Semberija info - Lj. Božić
