Zbog čega je pčela savršenstvo prirode?
Bratislav Lukić iz Bijeljine, po zanimanju doktor veterinarske medicine, zaposlen kao republički veterinarski inspektor, uspješan je pčelarski stručnjak koji je spojio teoriju i praksu u pčelarstvu. Nakon završetka osnovnih i postdiplomskih specijalističkih studija na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu, pored profesionalnih obaveza kao republički veterinarski inspektor, u slobodno vrijeme bavi se pčelarstvom.
-Tokom studiranja, a kasnije i tokom rada u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na poslovima višeg stručnog saradnika za epidemiologiju, shvatio sam koliki je značaj adekvatnog i kvalitetnog preventivnog postupanja kad su u pitanju bolesti životinja, tako da sam se oduvijek vodio tim principima, pa i kada je riječ o bolesti pčela. S obzirom na to da se čovječanstvo udaljilo od prirode, te grubo narušilo njene principe i ravnotežu, svjedoci smo pojave novih bolesti kako kod ljudi, tako i kod biljaka i životinja, koje su izazvane degenerativnim poremećajima, a sve kao posljedica neprirodnog načina življenja. Stoga se i povećava broj pristalica ekologije, odnosno ljudi koji se bore za očuvanje zdravlja uz pomoć prirodnijeg življenja i ishrane, a pčelinje proizvode svrstavaju među posebne darove koje priroda nudi čovjeku kao zdravu hranu’’, pojašnjava Lukić i ističe da se oduvijek divio organizovanošću pčelinjeg društva.
-Ljubav prema pčelama i pčelarstvu osjetio sam još kao dječak, dok sam gledao kako moj deda 80-ih godina pčelari, u to vrijeme sa nekih 20-30 košnica tipa DB, da bi prve ozbiljnije korake u pčelarstvu napravio kao srednjoškolac, kada je otac mene i brata upoznao sa osnovama pčelarstva. Danas moj brat i ja pčelarimo na LR košnicama. S obzirom na to da se radi o porodičnom pčelinjaku koji je oduvijek njegovan, po završetku studija odlučio sam unijeti određene novine. Danas pčelarsko domaćinstvo Lukić ima oko 180 košnica LR tipa i riječ je o selećem pčelinjaku. Da bi se nešto ozbiljno postiglo u pčelarstvu, neophodno je dobro poznavati biologiju pčele, tehnologiju rada, prepoznati prve simptome bolesti i blagovremeno reagovati’’.
Rani pregledi
- Februar, kao vjesnik proljeća, kada su dani znatno duži i nešto topliji, utiče na maticu da počne sa polaganjem jaja, ukoliko to već nije uradila i krajem januara. Iako nam na prvi pogled lijepo vrijeme i blaga zima daju optimizam za uspješno prezimljavanje i brzi razvoj društva, za pčele i pčelare bolje je da februar bude hladan, kako ne bi došlo do pretjeranog razvoja legla. Ukoliko se nisu iskoristili lijepi dani tokom januara za dodavanje pogača i za utopljavanje košnica, vrijeme je da se izvrši brzi pregled košnica, uz minimalno korištenje dimilice, s ciljem utvrđivanja zaliha hrane, te dodavanje pogača ili dodavanje iz rezerve zatvorenih ramova sa medom koji se postavljaju horizontalno preko satonoša’’, precizira Lukić i podsjeća da početak proljećnog razvoja pčelinjih društava zavisi od više faktora.
Osim vremenskih prilika, razvoj zavisi i od starosti matice, odnosno brojčane jačine samog društva. Poznato je da je savremena pčelarska praksa odbacila podsticajni razvoj ranog legla kao mjeru uspješne pripreme pčelinjih društava za bagremovu pašu jer rano leglo iscrpi naročito slabija i srednje razvijena društva. S pravom kažemo da pčelarska sezona počinje krajem jula i u avgustu, jer ako smo tada izvršili zamjenu matice, pravovremenu zimsku prihranu pčela i time poštedili zimske pčele u preradi sirupa, odnosno očuvali bjelančevinasto masnu materiju zimske pčele u ovom periodu, za koji smatramo da je kritičan period, nećemo imati problema u uspješnosti smjene zimske pčele i efikasnosti razvoja mladih proljetnih pčela. Takođe, na početak razvoja ima uticaj i količina hrane, imajući u vidu da je potrošnja udvostručena kada je posebno izražena potreba za pergom koja je neophodna u razvoju larvi. Kako je razvoj krajem februara i u prvoj dekadi marta sve intenzivniji i kako je potrošnja hrane i perge povećana za razvoj legla, istovremeno treba da obezbijedimo i adekvatan izvor svježe pitke vode, po mogućnosti da pojilo stavljamo na osunčana mjesta, kako bi se voda zagrijala. Treba naglasiti da je februar mjesec u kojem treba da odradimo što više poslova u vezi sa nabavkom opreme, pribora, košnica...
Od zaleženih jaja u martu najveći broj izleženih pčela postaju izletnice za vrijeme cvjetanja bagrema, što će uticati na medne prinose. Lijepe dane početkom marta, bez vjetra i sa temperaturom iznad 15°C treba iskoristiti za prvi detaljni pregled, za čišćenje podnjača od uginulih pčela, čime ćemo imati detaljan uvid u stanje košnice, te uginula društva skloniti iz pčelinjaka. Prilikom proljetnog pregleda uvijek treba težiti da ramove koji su pokupili vlagu, ramove sa starijim i lošijim saćem, promijenimo i pretopimo. Posebno treba obratiti pažnju da perga ne bude buđava, jer je to jedan od faktora koji može izazvati majsku bolest pčela. Kako je mart, a pogotovo druga polovina ključna za razvoj zajednice za bagremovu i ostale paše, u slučaju lošeg vremena neophodno je vršiti stimulativno prihranjivanje šećernim sirupom, vodeći računa da noćna temperatura ne bude ispod 10°C. Obično se sirup sprema u promjeru 1:1, te je preporuka da se sipa u hranilicu do 300 ml svako drugo veče, čime ćemo doprinijeti nesmetanom razvoju zajednice’’.
Preparati
Lukić upozorava i na korištenje registrovanih preparata u pčelinjaku.
- Doskora na području BiH nismo imali registrovane lijekove koji se primjenjuju u pčelarstvu. Danas postoje preparati protiv varoe na bazi timola, koji su registrovani u nadležnim ministarstvima i nalaze se u prodaji. Savjet za sve pčelare je da svakako koriste registrovane lijekove i po uputstvima proizvođača, kako se ne bi izazvala neželjena dejstva ili se dobio slab efekat korištenih preparata.
Kad je riječ o američkoj kugi pčelinjeg legla, kao bakterijskom zaraznom oboljenju, a koje se na veliku žalost pojavljuje na pčelinjacima širom BiH, želim istaći da nikako ne treba pokušavati liječenje raznim antibioticima ili slično, jer će efekat biti nepovoljan, a doći će samo do širenja bolesti na cijelom pčelinjaku. Stoga, čim se i prvi simptomi primijete, neophodno je uzeti uzorak, odnosno isjeći komad saća sa leglom i poslati u veterinarske laboratorije na dijagnostičko ispitivanje. Kada se bolest potvrdi, neophodno je obavijestiti veterinarskog inspektora ili nadležnog veterinara i dalja procedura se provodi po propisanom uputstvu. Želim naglasiti da u ovakvim slučajevima nadležna ministarstva poljoprivrede snose troškove koji će nastati spaljivanjem košnica zaraženih društava i opreme koja je bila u kontaktu sa tim društvima’’, zaključuje Bratislav Lukić.
Priznanja i nagrade
Kao rezultat zdrave prirode u Semberiji i na Majevici, kao i za uspješan rad i trud u pčelinjaku, za Bratislava Lukića i pčelarsko domaćinstvo Lukić, stigle su i vrijedne nagrade. Pored priznanja za najkvalitetniji bagremov med, za koji je osvojio zlatne medalje na međunarodnim takmičenjima u Tuzli i međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Gradačcu 2018, Lukić je nagrađen i zlatnim priznanjem za med od lipe i livade na Drugom međunarodnom organoleptičkom ocjenjivanju kvaliteta meda u organizaciji Udruženja pčelara Brčko. Lukići posebno ističu zlatnu medalju za šumski med sa 12. Međunarodnog sajma pčelarstva ,,Medena Tuzla 2017’’.
SEMBERSKE NOVINE
-Tokom studiranja, a kasnije i tokom rada u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na poslovima višeg stručnog saradnika za epidemiologiju, shvatio sam koliki je značaj adekvatnog i kvalitetnog preventivnog postupanja kad su u pitanju bolesti životinja, tako da sam se oduvijek vodio tim principima, pa i kada je riječ o bolesti pčela. S obzirom na to da se čovječanstvo udaljilo od prirode, te grubo narušilo njene principe i ravnotežu, svjedoci smo pojave novih bolesti kako kod ljudi, tako i kod biljaka i životinja, koje su izazvane degenerativnim poremećajima, a sve kao posljedica neprirodnog načina življenja. Stoga se i povećava broj pristalica ekologije, odnosno ljudi koji se bore za očuvanje zdravlja uz pomoć prirodnijeg življenja i ishrane, a pčelinje proizvode svrstavaju među posebne darove koje priroda nudi čovjeku kao zdravu hranu’’, pojašnjava Lukić i ističe da se oduvijek divio organizovanošću pčelinjeg društva.
-Ljubav prema pčelama i pčelarstvu osjetio sam još kao dječak, dok sam gledao kako moj deda 80-ih godina pčelari, u to vrijeme sa nekih 20-30 košnica tipa DB, da bi prve ozbiljnije korake u pčelarstvu napravio kao srednjoškolac, kada je otac mene i brata upoznao sa osnovama pčelarstva. Danas moj brat i ja pčelarimo na LR košnicama. S obzirom na to da se radi o porodičnom pčelinjaku koji je oduvijek njegovan, po završetku studija odlučio sam unijeti određene novine. Danas pčelarsko domaćinstvo Lukić ima oko 180 košnica LR tipa i riječ je o selećem pčelinjaku. Da bi se nešto ozbiljno postiglo u pčelarstvu, neophodno je dobro poznavati biologiju pčele, tehnologiju rada, prepoznati prve simptome bolesti i blagovremeno reagovati’’.
Rani pregledi
- Februar, kao vjesnik proljeća, kada su dani znatno duži i nešto topliji, utiče na maticu da počne sa polaganjem jaja, ukoliko to već nije uradila i krajem januara. Iako nam na prvi pogled lijepo vrijeme i blaga zima daju optimizam za uspješno prezimljavanje i brzi razvoj društva, za pčele i pčelare bolje je da februar bude hladan, kako ne bi došlo do pretjeranog razvoja legla. Ukoliko se nisu iskoristili lijepi dani tokom januara za dodavanje pogača i za utopljavanje košnica, vrijeme je da se izvrši brzi pregled košnica, uz minimalno korištenje dimilice, s ciljem utvrđivanja zaliha hrane, te dodavanje pogača ili dodavanje iz rezerve zatvorenih ramova sa medom koji se postavljaju horizontalno preko satonoša’’, precizira Lukić i podsjeća da početak proljećnog razvoja pčelinjih društava zavisi od više faktora.
Osim vremenskih prilika, razvoj zavisi i od starosti matice, odnosno brojčane jačine samog društva. Poznato je da je savremena pčelarska praksa odbacila podsticajni razvoj ranog legla kao mjeru uspješne pripreme pčelinjih društava za bagremovu pašu jer rano leglo iscrpi naročito slabija i srednje razvijena društva. S pravom kažemo da pčelarska sezona počinje krajem jula i u avgustu, jer ako smo tada izvršili zamjenu matice, pravovremenu zimsku prihranu pčela i time poštedili zimske pčele u preradi sirupa, odnosno očuvali bjelančevinasto masnu materiju zimske pčele u ovom periodu, za koji smatramo da je kritičan period, nećemo imati problema u uspješnosti smjene zimske pčele i efikasnosti razvoja mladih proljetnih pčela. Takođe, na početak razvoja ima uticaj i količina hrane, imajući u vidu da je potrošnja udvostručena kada je posebno izražena potreba za pergom koja je neophodna u razvoju larvi. Kako je razvoj krajem februara i u prvoj dekadi marta sve intenzivniji i kako je potrošnja hrane i perge povećana za razvoj legla, istovremeno treba da obezbijedimo i adekvatan izvor svježe pitke vode, po mogućnosti da pojilo stavljamo na osunčana mjesta, kako bi se voda zagrijala. Treba naglasiti da je februar mjesec u kojem treba da odradimo što više poslova u vezi sa nabavkom opreme, pribora, košnica...
Od zaleženih jaja u martu najveći broj izleženih pčela postaju izletnice za vrijeme cvjetanja bagrema, što će uticati na medne prinose. Lijepe dane početkom marta, bez vjetra i sa temperaturom iznad 15°C treba iskoristiti za prvi detaljni pregled, za čišćenje podnjača od uginulih pčela, čime ćemo imati detaljan uvid u stanje košnice, te uginula društva skloniti iz pčelinjaka. Prilikom proljetnog pregleda uvijek treba težiti da ramove koji su pokupili vlagu, ramove sa starijim i lošijim saćem, promijenimo i pretopimo. Posebno treba obratiti pažnju da perga ne bude buđava, jer je to jedan od faktora koji može izazvati majsku bolest pčela. Kako je mart, a pogotovo druga polovina ključna za razvoj zajednice za bagremovu i ostale paše, u slučaju lošeg vremena neophodno je vršiti stimulativno prihranjivanje šećernim sirupom, vodeći računa da noćna temperatura ne bude ispod 10°C. Obično se sirup sprema u promjeru 1:1, te je preporuka da se sipa u hranilicu do 300 ml svako drugo veče, čime ćemo doprinijeti nesmetanom razvoju zajednice’’.
Preparati
Lukić upozorava i na korištenje registrovanih preparata u pčelinjaku.
- Doskora na području BiH nismo imali registrovane lijekove koji se primjenjuju u pčelarstvu. Danas postoje preparati protiv varoe na bazi timola, koji su registrovani u nadležnim ministarstvima i nalaze se u prodaji. Savjet za sve pčelare je da svakako koriste registrovane lijekove i po uputstvima proizvođača, kako se ne bi izazvala neželjena dejstva ili se dobio slab efekat korištenih preparata.
Kad je riječ o američkoj kugi pčelinjeg legla, kao bakterijskom zaraznom oboljenju, a koje se na veliku žalost pojavljuje na pčelinjacima širom BiH, želim istaći da nikako ne treba pokušavati liječenje raznim antibioticima ili slično, jer će efekat biti nepovoljan, a doći će samo do širenja bolesti na cijelom pčelinjaku. Stoga, čim se i prvi simptomi primijete, neophodno je uzeti uzorak, odnosno isjeći komad saća sa leglom i poslati u veterinarske laboratorije na dijagnostičko ispitivanje. Kada se bolest potvrdi, neophodno je obavijestiti veterinarskog inspektora ili nadležnog veterinara i dalja procedura se provodi po propisanom uputstvu. Želim naglasiti da u ovakvim slučajevima nadležna ministarstva poljoprivrede snose troškove koji će nastati spaljivanjem košnica zaraženih društava i opreme koja je bila u kontaktu sa tim društvima’’, zaključuje Bratislav Lukić.
Priznanja i nagrade
Kao rezultat zdrave prirode u Semberiji i na Majevici, kao i za uspješan rad i trud u pčelinjaku, za Bratislava Lukića i pčelarsko domaćinstvo Lukić, stigle su i vrijedne nagrade. Pored priznanja za najkvalitetniji bagremov med, za koji je osvojio zlatne medalje na međunarodnim takmičenjima u Tuzli i međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Gradačcu 2018, Lukić je nagrađen i zlatnim priznanjem za med od lipe i livade na Drugom međunarodnom organoleptičkom ocjenjivanju kvaliteta meda u organizaciji Udruženja pčelara Brčko. Lukići posebno ističu zlatnu medalju za šumski med sa 12. Međunarodnog sajma pčelarstva ,,Medena Tuzla 2017’’.
SEMBERSKE NOVINE
