Kapelanova knjiga o drevnoj igri :: Semberija INFO ::

 

Kapelanova knjiga o drevnoj igri


Šest decenija aktivnim bavljenjem šahom i poluvjekovni pedagoški rad u oblasti drevne igre, vršački FIDE majstor i entuzijasta Milorad Kapelan je krunisao knjigom „Programirana nastava šaha”, koju je namijenio nastavnicima i mladim talentovanim šahistima.

‒ Djecu su u šahu oduvek oduševljavali lijepi matovi i patovi, zanimljive završnice i efektne kombinacije. Želja mi je da čitaoci dožive zadovoljstvo i ljepotu koju pruža drevna igra, da osjete pobjedu duha nad materijom. Poznate su mnoge vaspitne i obrazovne vrijednosti, na koje šah utiče u toku formiranja mlade ličnosti: doprinosi razvoju logičkog razmišljanja, smisla za kombinaciju, razbuktava maštu, usađuje osjećaj za realnost i ljepotu, pospješuje razvoj strpljenja, discipline, pažnje, istrajnosti,  kaže Kapelan, poznat posebno po tome što je 1988. godine u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić” u Vršcu, dok je bio direktor, uveo šah kao obaveznu vannastavnu aktivnost, po čemu je ova škola bila prva u Jugoslaviji, a Vršac postao grad u kome je svaka porodica imala bar jednu šahovsku garnituru.

Osnovna škola „Vuk Stefanović Karadžić”, čiji je đak bio i prvi srpski velemajstor, Bora Kostić, u to vrijeme bila je i jedina u Evropi koja je imala šah kao obaveznu vannastavnu aktivnost, za koju je Kapelan najprije obučio dvadesetak nastavnika da bi oni stečena znanja prenosili đacima. Kasnije su primjer Vršca slijedile Španija, pa Republika Kalmikija (južni dio Ruske Federacije), a u svijetu je Narodna Republika Kina već bila poznata po tome što je šah bio obavezan nastavni predmet. Drevnu umnu igru naučilo je oko 600 đaka, od kojih se tridesetak izdvojilo i nastavilo da se aktivno bavi šahom. U to vrijeme bilo je zabilježeno da su roditelji upisivali djecu u ovu školu baš zbog šaha.

‒ Malo je nedostajalo da nam i zvanični državni prosvetni organi odobre uvođenje šaha u redovnu nastavu, i to ne samo u našoj školi. Istraživanje je, naime, potvrdilo da šah izgrađuje pomenute osobine u toku razvoja ličnosti djeteta, te ima i snažnu vezu sa školskim predmetima, posebno, matematikom. Kasnijim praćenjem naših nekadašnjih učenika-šahista, došli smo do zaključka da je drevna igra doprinijela i njihovom daljem školovanju i ugledu u društvu, iznosi Milorad Kapelan.

U toku osnovnog školovanja izdvojili su se Slobodan Munižaba, Boško Đonin, Snežana i Petar Stajić, Zoran Verovski, Nikola Maksimović, Ljubiša Petrović, Ivana Ćosić. Elizabeta Foljan, Marija i Jelena Stojanović, Ljubomir Ilkić, Manfred Veber... Prije prelaska u pomenutu vršačku osnovnu školu, Kapelan je radio u susjednom Pavlišu, u Osnovnoj školi „Đura Jakšić”, pa i tamo ostavio dubok „šahovski trag”.

Poznate su njegove „zlatne djevojčice” iz ovog sela, koje su to malo mjesto proslavile: internacionalni majstor Dušica Čejić, FIDE majstor Staka Cvetković, majstor Jadranka Grek, majstorski kandidati Olgica Grek, Vesna Veljić, Vera Stefanov, Božanka Bućkoš, Ljiljana Božić, Dobrinka Cvetković... Za taj dio Kapelanovog staža i njegov značaj, poznati šahovski publicista i novinar Dušan Bućan je konstatovao: „Djevojčice Pavliša odigrale su fundamentalnu ulogu u razvoju ženskog šaha u Jugoslaviji”.

Svoj pisani prvenac na 330 stranica ovaj ugledni Vrščanin posvećuje najmlađim sugrađanima i poslije odlaska u penziju uvodi ih u tajne ove drevne igre, a među petnaestak polaznika vidi i buduće velemajstore. U knjizi je, inače, 1.440 zadataka raspoređeno u 80 lekcija. Svaka lekcija ima 12 zadataka predstavljenih dijagramima i problemima za vježbu. Autor budućim šahistima nudi i rješenja, a ukoliko postoji više mogućnosti, ponuđen je i prostor da do njih sami dođu.
 
Izvor: Politika