KAKO SE ZAPOSLITI U ŠVAJCARSKOJ?
Teško do posla
Od 1986. godine, od kada su bili pooštreni kriterijumi za dobijanje radnih viza za strance, Švajcarska je privreda danas u najvećoj oskudici za radnom snagom. Prvenstveno to se odnosi na hotelijerstvo, građevinu, poljoprivredu i bolnice.
Pod pritiskom poslodavaca konačno je Bundesrat ovog puta popustio kada su u pitanju strani radnici. Od iduće godine (1990) odobreno je oko 7.000 godišnjih radnih viza za Kantone i 3.000 za Bund.
Sezonskih viza za Kantone je odobreno 146.725 i 10.000 za Bund.
Broj takozvanih specijalnih viza (privremenih) samo je uvećan za još 2.000 za Kantone i 1.000 za Bund, s tim što bi od iduće godine trajao boravak 18 mjeseci (do sada 12)...
Kako doći do željene radne vize u Švajcarskoj?
- I pored svega navedenog, veoma teško. Konkurencija je velika i prednost ispred naših građana još uvijek imaju Španjolci, Portugalci, Austrijanci, pogotovo Francuzi i Nijemci.
U Švajcarskoj je teško doći i kao turista, vraćaju sve s granice, ako nemaš povratne karte i najmanje 300 - 400 franaka u novčaniku. Ipak, poneki se probijaju i uspiju, isključivo preko rodbine ili poznanika, dobiti radnu vizu.
Uslov dobijanja radne vize u Švajcarskoj je poznavanje jednog stranog jezika (njemačkog, francuskog ili talijanskog). Posjedovanje diplome: građevinara, ugostitelja ili medicinskog smjera. Minimalna starosna dob je 18 godina. Za dobijanje specijalne vize maksimalna starost je 26 godina, za ostale je i do 50 godina.
Specijalna viza: one se isključivo dobijaju u restoranima. Obavezno je poznavanje jednog od navedenih jezika i posjedovanje diplome. Vrijeme trajanja vize je ograničeno, po novom 18 mjeseci i poslije se mora napustiti Švajcarska. Ista osoba nema pravo na takvu vizu, ali može dalje tražiti sezonsku ili godišnju.
Sezonska viza: takozvana A-viza, koja važi devet mjesci. Ako se radnik u toku sezone pokaže dobrim, poslodavac mu produžava radnu vizu i za sljedeću godinu . I poslije 36 mjeseci sezonskog rada automatski se stiče pravo na B-vizu.
Godišnja viza: takozvana B-viza s neograničenim vremenom boravka. Radnik je obavezan prve godine kod poslodavca, koji je obezbijedio pomenutu vizu, ostati najmanje godinu dana, ako drugačije nije ugovorom regulisano.
Slavko Tasovac, Semberske novine, 1989. godine
Od 1986. godine, od kada su bili pooštreni kriterijumi za dobijanje radnih viza za strance, Švajcarska je privreda danas u najvećoj oskudici za radnom snagom. Prvenstveno to se odnosi na hotelijerstvo, građevinu, poljoprivredu i bolnice.
Pod pritiskom poslodavaca konačno je Bundesrat ovog puta popustio kada su u pitanju strani radnici. Od iduće godine (1990) odobreno je oko 7.000 godišnjih radnih viza za Kantone i 3.000 za Bund.
Sezonskih viza za Kantone je odobreno 146.725 i 10.000 za Bund.
Broj takozvanih specijalnih viza (privremenih) samo je uvećan za još 2.000 za Kantone i 1.000 za Bund, s tim što bi od iduće godine trajao boravak 18 mjeseci (do sada 12)...
Kako doći do željene radne vize u Švajcarskoj?
- I pored svega navedenog, veoma teško. Konkurencija je velika i prednost ispred naših građana još uvijek imaju Španjolci, Portugalci, Austrijanci, pogotovo Francuzi i Nijemci.
U Švajcarskoj je teško doći i kao turista, vraćaju sve s granice, ako nemaš povratne karte i najmanje 300 - 400 franaka u novčaniku. Ipak, poneki se probijaju i uspiju, isključivo preko rodbine ili poznanika, dobiti radnu vizu.
Uslov dobijanja radne vize u Švajcarskoj je poznavanje jednog stranog jezika (njemačkog, francuskog ili talijanskog). Posjedovanje diplome: građevinara, ugostitelja ili medicinskog smjera. Minimalna starosna dob je 18 godina. Za dobijanje specijalne vize maksimalna starost je 26 godina, za ostale je i do 50 godina.
Specijalna viza: one se isključivo dobijaju u restoranima. Obavezno je poznavanje jednog od navedenih jezika i posjedovanje diplome. Vrijeme trajanja vize je ograničeno, po novom 18 mjeseci i poslije se mora napustiti Švajcarska. Ista osoba nema pravo na takvu vizu, ali može dalje tražiti sezonsku ili godišnju.
Sezonska viza: takozvana A-viza, koja važi devet mjesci. Ako se radnik u toku sezone pokaže dobrim, poslodavac mu produžava radnu vizu i za sljedeću godinu . I poslije 36 mjeseci sezonskog rada automatski se stiče pravo na B-vizu.
Godišnja viza: takozvana B-viza s neograničenim vremenom boravka. Radnik je obavezan prve godine kod poslodavca, koji je obezbijedio pomenutu vizu, ostati najmanje godinu dana, ako drugačije nije ugovorom regulisano.
Slavko Tasovac, Semberske novine, 1989. godine