Na aukciji prodate najstarije Levis farmerke :: Semberija INFO ::

 

Na aukciji prodate najstarije Levis farmerke


Фото - Инстаграм
Levis farmerke sa originalnim sloganom brenda na poleđini prodate su na na aukciji za više od 76.000 dolara. Ove farmerke se smatraju jednim od najstarijih Levis farmerki ikada prodatih!…

Iako dobro nošene, (teksas) farmerke iz 1880-ih su na listi opisane kao u dobrom i nosivom stanju kao i da su još uvek dovoljno dobre da se nose i danas.

Vlasnik farmerki Levi’s iz 1880 godine je sada 23-godišnji Kajl Haupert koji je pobijedio na aukciji Durango Vintage Festivus u Novom Meksiku, u SAD, 1. oktobra. Kajl se udružio sa Zipom Stivensonom – vlasnikom vintage prodavnice u LA – da bi kupio na aukciji farmerke. Zip mu je pomogao sa posljednjih 10 odsto od ponude od 76.000 dolara.

Predmet je pozdravljen kao “sveti gral sakupljanja vintage teksasa“ Kajl, koji je sakupljao starinsku odjeću, kupio ju je kao investicioni komad.

Prodate, odnosno kupljene Levis farmerke su bile isprskane voskom svijeće. Na listi antiknih farmerki piše da su one „jedne od najstarijih poznatih Levi’s farmerki iz ere rudarstva odnosno zlatne groznice“.
U njemu se navodi da su one ”sveti gral sakupljanja starih teksasa“ i da su prethodno bili u privatnoj kolekciji od kada su otkriveni u napuštenom oknu rudnika.
Ovo je bio prvi put da su bili na javnoj prodaji i “najverovatnije najstarije Levi’s farmerke koji je ikada prodate na aukciji uživo“.
Farmerke iz 1880 godine koje su prodate imale su veličinu struk od 38 inča (96.52cm) i farmerke duge 32 inča (81.23cm) označene isprskane kako smo rekli voskom od svijeće.

Inače farmerke koje se smatraju da potiču od tragača (kopača) za zlatom koji su kopali u uskim tunelima, a na sebi uvek imaju dugmad (nitne) i originalnu etiketu na zadnjoj strani farmerki piše ladbible.
Oznaka, koja opisuje godinu proizvodnje, govori o poreklu farmerki, veličini i mestu proizvodnje. Međutim, unutra je i slogan “The only kind made by White Labor”.

Brend je koristio ovu formulaciju u vreme pojačanih tenzija između kineskih imigranata i američkih državljana. Ističe diskriminaciju radnika migranata. Logo je korišćen nakon Kineskog zakona o isključenju iz 1882. godine, koji je zabranio Kinezima da rade u SAD deceniju.


Nezavisne novine