JE LI PROIZVODNjA ŠIPKA ISPLATIVA?
Velika prednost u ovom poslu je što berba može dugo da traje, nije vremenski ograničena, rod je solidan, a kvalitet plodova odličan
Šipak, šipurak, divlja ruža (Rosa canina) u našim krajevima raste kao samonikla, žbunasta biljka, možemo je naći gotovo svuda, po sunčanim ivicama šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde, međe i puteve, po pašnjacima nizijskog i brdskog područja. Dobro uspijeva i opstaje i na kamenitoj podlozi, ali su plodovi znatno manji.
Žbun može da izraste od dva do tri metra visine, koji samo u prvoj godini ima uspravne izbojke, a u narednim godinama se razgranava u mnogobrojne povijene i viseće grane. Čitav žbun je obrastao oštrim i nadole savijenim bodljama. Cvjetovi su blijedoružičaste ili gotovo bijele boje i prijatnog su mirisa, a plodovi su jajastog oblika, kiselkasto-slatkastog ukusa, svjetlocrvene boje i sadrže veliki broj tvrdih sjemenki.
Šipak uvijek asocira na vitamin C
Plodovi se beru najčešće tokom septembra i oktobra, kada kao tvrdi dostižu najveći stepen zrelosti. Ova biljka sadrži veliku koncentraciju vitamina C ali i drugih brojnih vitamina i minerala, pa je od davnina poznat kao prirodan lijek za brojne zdravstvene probleme, a veoma je cijenjen u alternativnoj medicini.
Kako napraviti pekmez od šipka?
Najčešće se koristi za pravljenje džema, vina, likera, ulja od koštica, a uvijek nas asocira i na ukusan i ljekovit čaj koji se priprema od ploda sušenog na temperaturi do 50 stepeni Celzijusa, jer će samo tako zadržati prirodnu svjetlocrvenu boju kao i ljekovita svojstva.
Iako je samonikla biljka, posljednjih godina radi se na kultivisanju i podizanju zasada šipka. Stručnjaci kažu da je za to neophodna dobra priprema zemljišta, oranje, tanjiranje, đubrenje. Sadi se tokom jeseni (preporučljivo je izbjegavati proljetni sadnju zbog slabijeg prijema i porasta), na rastojanju tri puta 1,5 m, odnosno oko 2.200 biljaka po hektaru. Treća godina se smatra početkom pune rodnosti šipurka, a koliki će prinosi biti zavisi od toga kakva je bila njega u prethodne dvije godine.
Sa jednog žbuna - pet kilograma ploda
Vladislava Milanović iz Višnjićeva kod Šida u Srbiji, ovih dana uveliko bere šipak, ima oko 900 žbunova, a najveći dio posadila je tokom zime 2019. godine.
Vrijeme je za berbu šipka
"Prezadovoljna sam kvalitetom i rodom, sa jednog žbuna mogu da uberem oko pet kilograma zrelih plodova", kaže naša sagovornica i napominje da šipak nije tretiran nikakvom hemijom, a nije ni prihranjivan. U berbi učestvuje samo njena porodica jer, kako kaže Milanovićeva, ne isplati se plaćati radnike s obzirom da je to specifičan, prije svega spor posao i ne ubere se tolika količina da bi angažovanje radnika bilo isplativo.
"Mi beremo polako, uredno, a tako i pravimo takozvanu čorbu. Danas mi dolazi kupac za 200 litara", rekla nam je naša sagovornica objašnjavajući da kod kuće kada prebira, čisti, pere i kuha šipurak angažuje dvije žene, a s obzirom da su u pitanju veće količine, a posao je odgovoran i zahtjevan.
Uzgoj ima brojne prednosti
Milanovićeva kaže da je velika prednost u ovom poslu što berba dugo traje, nije vremenski ograničena, rod je solidan, a kvalitet plodova odličan te napominje da je razmišljala i o podizanju zasada lješnika, ali da se sada uvjerila da nije pogriješila kada je odlučila da zasadi šipak. Prošle godine imala je 2.500 litara ispasiranog šipka, a nada se da će ove sezone biti i više. Potražnja je solidna a ni cijena nije zanemarljiva.
Ekološki uzgoj šipka
Dalje napominje kako uvijek savjetuje kupce da prilikom kuhanja džema na jedan litar "čorbe" treba dodati od 250 do 300 grama šećera kako bi se osjetio ukus šipka i da ga treba kuhati minimum tri sata. Ona plodove suši za čaj, a priprema i vino i liker, a kako kaže mogućnosti su velike.
(Agroklub)
Šipak, šipurak, divlja ruža (Rosa canina) u našim krajevima raste kao samonikla, žbunasta biljka, možemo je naći gotovo svuda, po sunčanim ivicama šuma, na krčevinama, po živicama, među grmljem, uz ograde, međe i puteve, po pašnjacima nizijskog i brdskog područja. Dobro uspijeva i opstaje i na kamenitoj podlozi, ali su plodovi znatno manji.
Žbun može da izraste od dva do tri metra visine, koji samo u prvoj godini ima uspravne izbojke, a u narednim godinama se razgranava u mnogobrojne povijene i viseće grane. Čitav žbun je obrastao oštrim i nadole savijenim bodljama. Cvjetovi su blijedoružičaste ili gotovo bijele boje i prijatnog su mirisa, a plodovi su jajastog oblika, kiselkasto-slatkastog ukusa, svjetlocrvene boje i sadrže veliki broj tvrdih sjemenki.
Šipak uvijek asocira na vitamin C
Plodovi se beru najčešće tokom septembra i oktobra, kada kao tvrdi dostižu najveći stepen zrelosti. Ova biljka sadrži veliku koncentraciju vitamina C ali i drugih brojnih vitamina i minerala, pa je od davnina poznat kao prirodan lijek za brojne zdravstvene probleme, a veoma je cijenjen u alternativnoj medicini.
Kako napraviti pekmez od šipka?
Najčešće se koristi za pravljenje džema, vina, likera, ulja od koštica, a uvijek nas asocira i na ukusan i ljekovit čaj koji se priprema od ploda sušenog na temperaturi do 50 stepeni Celzijusa, jer će samo tako zadržati prirodnu svjetlocrvenu boju kao i ljekovita svojstva.
Sadrži veliku koncentraciju vitamina C
Iako je samonikla biljka, posljednjih godina radi se na kultivisanju i podizanju zasada šipka. Stručnjaci kažu da je za to neophodna dobra priprema zemljišta, oranje, tanjiranje, đubrenje. Sadi se tokom jeseni (preporučljivo je izbjegavati proljetni sadnju zbog slabijeg prijema i porasta), na rastojanju tri puta 1,5 m, odnosno oko 2.200 biljaka po hektaru. Treća godina se smatra početkom pune rodnosti šipurka, a koliki će prinosi biti zavisi od toga kakva je bila njega u prethodne dvije godine.
Sa jednog žbuna - pet kilograma ploda
Vladislava Milanović iz Višnjićeva kod Šida u Srbiji, ovih dana uveliko bere šipak, ima oko 900 žbunova, a najveći dio posadila je tokom zime 2019. godine.
Vrijeme je za berbu šipka
"Prezadovoljna sam kvalitetom i rodom, sa jednog žbuna mogu da uberem oko pet kilograma zrelih plodova", kaže naša sagovornica i napominje da šipak nije tretiran nikakvom hemijom, a nije ni prihranjivan. U berbi učestvuje samo njena porodica jer, kako kaže Milanovićeva, ne isplati se plaćati radnike s obzirom da je to specifičan, prije svega spor posao i ne ubere se tolika količina da bi angažovanje radnika bilo isplativo.
Sa jednog žbuna i do pet kilograma
"Mi beremo polako, uredno, a tako i pravimo takozvanu čorbu. Danas mi dolazi kupac za 200 litara", rekla nam je naša sagovornica objašnjavajući da kod kuće kada prebira, čisti, pere i kuha šipurak angažuje dvije žene, a s obzirom da su u pitanju veće količine, a posao je odgovoran i zahtjevan.
Uzgoj ima brojne prednosti
Milanovićeva kaže da je velika prednost u ovom poslu što berba dugo traje, nije vremenski ograničena, rod je solidan, a kvalitet plodova odličan te napominje da je razmišljala i o podizanju zasada lješnika, ali da se sada uvjerila da nije pogriješila kada je odlučila da zasadi šipak. Prošle godine imala je 2.500 litara ispasiranog šipka, a nada se da će ove sezone biti i više. Potražnja je solidna a ni cijena nije zanemarljiva.
Ekološki uzgoj šipka
Dalje napominje kako uvijek savjetuje kupce da prilikom kuhanja džema na jedan litar "čorbe" treba dodati od 250 do 300 grama šećera kako bi se osjetio ukus šipka i da ga treba kuhati minimum tri sata. Ona plodove suši za čaj, a priprema i vino i liker, a kako kaže mogućnosti su velike.
(Agroklub)
