DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN, 20. AVGUST
Danas je subota, 20. avgust , 232. dan 2022. Do kraja godine ostala su 134 dana.
1741 - Ruski moreplovac danskog porijekla Vitus Jonas Bering otkrio Aljasku.
1847 - Rođen poljski pisac Aleksander Glovacki, poznat kao Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista. U djelima je pisao o borbi Poljaka protiv germanizacije, a u listu "Kurijer varšavski" objavljivao vrlo čitane hronike. Djela : romani "Lutka", "Val se vraća", "Mrtva straža", "Emancipovana žena", "Faraon", zbirke pripovijedaka"Stanar potkrovlja", "Jakubov san", "Balska haljina", "Prokleta sreća", "Sitnice", "Večernje pripovijetke".
1849 - Rođen francuski istoričar Ernest Deni, osnivač Slovenskog instituta u Parizu, profesor na Sorboni u Parizu, koji je izučavao istoriju Slovena, posebno srednjovjekovni husitski pokret u Češkoj, istoriju Slovaka i Južnih Slovena. Pokrenuo je časopise"L nasion tekje" i "L mond Slave". Djela : "Velika Srbija", "Od Vardara do Soče", "O počecima feudalizma kod Čeha", "Kraj češke nezavisnosti".
1854 - Umro njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, koji je sa Imanuelom Kantom, Johanom Gotlibom Fihteom i Georgom Vilhelmom Fridrihom Hegelom tvorac njemačkog idealizma. Djela : "Ideje za filozofiju prirode", "O svjetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcendentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umjetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".
1860 - Rođen francuski državik Remon Poenkare, predsjednik Francuske od 1913. do 1920. godine. Zemlju je vodio do pobjede u Prvom svjetskom ratu. Bio je član Francuske akademije nauka. Kao šef vlade 1912. odlučujuće je doprinio određivanju politike Francuske u svjetskom sukobu koji je počeo dvije godine kasnije. Premijer je ponovo bio od 1922. do 1924. i od 1926. do 1929. Tokom rata i na poslijeratnim mirovnim konferencijama snažno je podržavao interese Srbije.
1872 - Prestao da izlazi srpski list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. triput mjesečno štampan u Novom Sadu. List je pokrenuo i uređivao srpski pisac i pravnik Đorđe Popović, koji je okupio mlade srpske romantičare: Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića - Zmaja, Lazu Kostića.
1877 - Rođen srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić (na fotografiji), profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i vjerodostojnost književnog djela. Prve radove je objavio u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u"Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti 1914. Djela : rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u 18. veku ", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet tomova pod naslovom "Pisci i knjige".
1884 - Poslije četiri godine gradnje svečano otvorena zgrada Beogradske željezničke stanice, sa koje je uskoro krenuo prvi voz na tek izgrađenoj pruzi Beograd - Niš. Glavni investitor i izvođač radova bilo je Francusko društvo, a radove je nadzirao srpski arhitekta Dragiša Milutinović - sin pisca Sime Milutinovića Sarajlije.
1901 - Rođen italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Djela : zbirke pjesama"Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".
1914 - Njemačka armija u Prvom svjetskom ratu poslije žestokih borbi i neočekivano velikog otpora belgijskih trupa zauzela Brisel.
1940 - Ruskog revolucionara jevrejskog porijekla Lava Davidoviča Bronštejna, poznatog kao Lav Trocki, jednog od vođa Oktobarske revolucije, u Meksiko Sitiju smrtno ranio naručeni ubica - jedan španski komunista. Umro je idućeg dana, a sovjetska vlada je odbacila odgovornost, ali se ubrzo ispostavilo da je atentat naručio sovjetski boljševički diktator Josif Visarionovič Džugašvili (Staljin).
1944 - Rođen indijski državnik Radživ Gandi, premijer Indije od 1984. do novembra 1989, kada je poražen na izborima. Ubijen je 21. maja 1991. u atentatu tokom predizborne kampanje, podijelivši tako sudbinu majke Indire koja je kao premijer ubijena u atentatu 1984.
1953 - Francuske kolonijalne trupe oborile sa prijestolja marokanskog sultana Sidija Mohameda ben Jusefa.
1960 - Afrička država Senegal povukla se iz Federacije Mali, zajednice formirane 1959. sa Francuskim Sudanom (sada Mali) i proglasila nezavisnost, na čelu sa prvim predsjednikom Leopoldom Sedarom Sengorom.
1961 - Na vrhuncu "hladnog rata" Istoka i Zapada, na granici između Istočnog i Zapadnog Berlina,
istočnonjemačke vlasti počele da podižu zid dužine 40 kilometara.
1968 - Sovjetska armija i trupe ostalih zemalja Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, prešle granicu Čehoslovačke pred ponoć, započevši invaziju radi gušenja"Praškog proljeća", demokratskih socijalističkih reformi koje je predvodio lider čehoslovačke Komunističke partije Aleksandar Dubček.
1975 - Američki vasionski brod "Viking Prvi" lansiran ka Marsu, na koji je dospio u julu 1976. godine.
1980 - Italijanski alpinista njemačkog porijekla Rajnhold Mesner prvi uspio da se sam popne na najviši vrh svijeta - Mont Everest.
1991 - Parlament sovjetske baltičke republike Estonije objavio punu nezavisnost od Moskve.
1994 - Umro srpski filmski režiser i pisac Aleksandar Petrović, jedan od sineasta koji su smjelošću tretiranja osjetljivih tema i originalnim ostvarenjima proslavili srpski film u svijetu. Pripadao je takozvanom "crnom talasu" u jugoslovenskom filmu sedamdesetih godina 20. vijeka. Djela : kratkometražni filmovi"Let nad močvarom", "Petar Dobrović", "Putevi"; igrani filmovi: "Dani", "Dvoje", "Tri", "Skupljači perja" (nagrada na Kanskom festivalu), "Biće skoro propast svijeta", "Maestro i Margarita", "Grupni portret sa damom", "Seobe", eseji "Novi film".
1995 - U najvećoj nesreći u istoriji indijskih željeznica poginulo najmanje 350 ljudi prilikom sudara dva voza u Firozobadu, na sjeveru zemlje, izazvanog iznenadnim zaustavljanjem jednog voza koji je udario u hinduističku svetu životinju - kravu.
1996 - U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajnz" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letjelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poletio ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio-veza, kružio u vazduhu oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog slijetanja promašio pistu.
1998 - Amerikanci krstarećim raketama napali jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije, u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi, ali tvrdnju nisu potkrijepili neoborivim dokazima.
2004 - Sudsko vijeće u Bitolju osudilo episkopa Ohridske arhiepiskopije vladiku Jovana na godinu i šest mjeseci zatvora zbog izazivanja "nacionalne i vjerske mržnje".
(Nezavisne)
1741 - Ruski moreplovac danskog porijekla Vitus Jonas Bering otkrio Aljasku.
1847 - Rođen poljski pisac Aleksander Glovacki, poznat kao Boleslav Prus, najznačajniji poljski realista. U djelima je pisao o borbi Poljaka protiv germanizacije, a u listu "Kurijer varšavski" objavljivao vrlo čitane hronike. Djela : romani "Lutka", "Val se vraća", "Mrtva straža", "Emancipovana žena", "Faraon", zbirke pripovijedaka"Stanar potkrovlja", "Jakubov san", "Balska haljina", "Prokleta sreća", "Sitnice", "Večernje pripovijetke".
1849 - Rođen francuski istoričar Ernest Deni, osnivač Slovenskog instituta u Parizu, profesor na Sorboni u Parizu, koji je izučavao istoriju Slovena, posebno srednjovjekovni husitski pokret u Češkoj, istoriju Slovaka i Južnih Slovena. Pokrenuo je časopise"L nasion tekje" i "L mond Slave". Djela : "Velika Srbija", "Od Vardara do Soče", "O počecima feudalizma kod Čeha", "Kraj češke nezavisnosti".
1854 - Umro njemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, koji je sa Imanuelom Kantom, Johanom Gotlibom Fihteom i Georgom Vilhelmom Fridrihom Hegelom tvorac njemačkog idealizma. Djela : "Ideje za filozofiju prirode", "O svjetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcendentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umjetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".
1860 - Rođen francuski državik Remon Poenkare, predsjednik Francuske od 1913. do 1920. godine. Zemlju je vodio do pobjede u Prvom svjetskom ratu. Bio je član Francuske akademije nauka. Kao šef vlade 1912. odlučujuće je doprinio određivanju politike Francuske u svjetskom sukobu koji je počeo dvije godine kasnije. Premijer je ponovo bio od 1922. do 1924. i od 1926. do 1929. Tokom rata i na poslijeratnim mirovnim konferencijama snažno je podržavao interese Srbije.
1872 - Prestao da izlazi srpski list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. triput mjesečno štampan u Novom Sadu. List je pokrenuo i uređivao srpski pisac i pravnik Đorđe Popović, koji je okupio mlade srpske romantičare: Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića - Zmaja, Lazu Kostića.
1877 - Rođen srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić (na fotografiji), profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i vjerodostojnost književnog djela. Prve radove je objavio u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u"Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti 1914. Djela : rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u 18. veku ", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet tomova pod naslovom "Pisci i knjige".
1884 - Poslije četiri godine gradnje svečano otvorena zgrada Beogradske željezničke stanice, sa koje je uskoro krenuo prvi voz na tek izgrađenoj pruzi Beograd - Niš. Glavni investitor i izvođač radova bilo je Francusko društvo, a radove je nadzirao srpski arhitekta Dragiša Milutinović - sin pisca Sime Milutinovića Sarajlije.
1901 - Rođen italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Djela : zbirke pjesama"Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".
1914 - Njemačka armija u Prvom svjetskom ratu poslije žestokih borbi i neočekivano velikog otpora belgijskih trupa zauzela Brisel.
1940 - Ruskog revolucionara jevrejskog porijekla Lava Davidoviča Bronštejna, poznatog kao Lav Trocki, jednog od vođa Oktobarske revolucije, u Meksiko Sitiju smrtno ranio naručeni ubica - jedan španski komunista. Umro je idućeg dana, a sovjetska vlada je odbacila odgovornost, ali se ubrzo ispostavilo da je atentat naručio sovjetski boljševički diktator Josif Visarionovič Džugašvili (Staljin).
1944 - Rođen indijski državnik Radživ Gandi, premijer Indije od 1984. do novembra 1989, kada je poražen na izborima. Ubijen je 21. maja 1991. u atentatu tokom predizborne kampanje, podijelivši tako sudbinu majke Indire koja je kao premijer ubijena u atentatu 1984.
1953 - Francuske kolonijalne trupe oborile sa prijestolja marokanskog sultana Sidija Mohameda ben Jusefa.
1960 - Afrička država Senegal povukla se iz Federacije Mali, zajednice formirane 1959. sa Francuskim Sudanom (sada Mali) i proglasila nezavisnost, na čelu sa prvim predsjednikom Leopoldom Sedarom Sengorom.
1961 - Na vrhuncu "hladnog rata" Istoka i Zapada, na granici između Istočnog i Zapadnog Berlina,
istočnonjemačke vlasti počele da podižu zid dužine 40 kilometara.
1968 - Sovjetska armija i trupe ostalih zemalja Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, prešle granicu Čehoslovačke pred ponoć, započevši invaziju radi gušenja"Praškog proljeća", demokratskih socijalističkih reformi koje je predvodio lider čehoslovačke Komunističke partije Aleksandar Dubček.
1975 - Američki vasionski brod "Viking Prvi" lansiran ka Marsu, na koji je dospio u julu 1976. godine.
1980 - Italijanski alpinista njemačkog porijekla Rajnhold Mesner prvi uspio da se sam popne na najviši vrh svijeta - Mont Everest.
1991 - Parlament sovjetske baltičke republike Estonije objavio punu nezavisnost od Moskve.
1994 - Umro srpski filmski režiser i pisac Aleksandar Petrović, jedan od sineasta koji su smjelošću tretiranja osjetljivih tema i originalnim ostvarenjima proslavili srpski film u svijetu. Pripadao je takozvanom "crnom talasu" u jugoslovenskom filmu sedamdesetih godina 20. vijeka. Djela : kratkometražni filmovi"Let nad močvarom", "Petar Dobrović", "Putevi"; igrani filmovi: "Dani", "Dvoje", "Tri", "Skupljači perja" (nagrada na Kanskom festivalu), "Biće skoro propast svijeta", "Maestro i Margarita", "Grupni portret sa damom", "Seobe", eseji "Novi film".
1995 - U najvećoj nesreći u istoriji indijskih željeznica poginulo najmanje 350 ljudi prilikom sudara dva voza u Firozobadu, na sjeveru zemlje, izazvanog iznenadnim zaustavljanjem jednog voza koji je udario u hinduističku svetu životinju - kravu.
1996 - U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajnz" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letjelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poletio ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio-veza, kružio u vazduhu oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog slijetanja promašio pistu.
1998 - Amerikanci krstarećim raketama napali jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije, u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi, ali tvrdnju nisu potkrijepili neoborivim dokazima.
2004 - Sudsko vijeće u Bitolju osudilo episkopa Ohridske arhiepiskopije vladiku Jovana na godinu i šest mjeseci zatvora zbog izazivanja "nacionalne i vjerske mržnje".
(Nezavisne)
