KOLIKO KRIPTOVALUTE ZAGAĐUJU ZEMLjINU ATMOSFERU :: Semberija INFO ::

 

KOLIKO KRIPTOVALUTE ZAGAĐUJU ZEMLjINU ATMOSFERU


Foto
Ekološki momenat postaje sve značajniji faktor kada se razmatra bilo koja privredna djelatnost. Finansijski sektor je takođe podvrgnut analizama potrošnje energije kao i uticaju na čovekovu okolinu. Upotreba fosilnih goriva, uglja i nafte, koja je dovela do industrijske revolucije, a kasnije i do tehnološkog napretka nezabilježenog u ljudskoj istoriji.

Svi su izgledi da će čovjek svojim napretkom dovesti sopstveni opstanak u pitanje.

Prirodno okruženje, uključujući zagađenje atmosfere ali i nestanak biljnih i životinjskih vrsta ozbiljno je uzdrmano i uslovi za opstanak ljudskog roda sve više se sužavaju. Vlada uvjerenje da će ljudski rod svojim destruktivnim aktivnostima uništiti planetu, ali to je pogrešno.

Planeta će opstati uprkos predstojećem samouništenju ljudskog roda, dok će se život nastaviti u obliku nekih drugih biljnih i životinjskih vrsta.
Kriptovalute troše značajne količine energije za svoje funkcionisanje.

Energija koju troše kriptovalute je ekvivalentna potrošnji koju ostvaruje Tajland, dok je emisija ugljendiokside jednaka količini ugljendioksida koju emituje Češka, što iznosu 114 miliona tona godišnje.

Procjenjuje se da je globalno korišćenje električnih vozila, do sada spriječilo emitovanje 50 miliona tona ugljendioksida što je manje od polovine emisije bitcoina za jednu godinu. Problem se i dalje pogoršava, rast rudarenja bitcoina na bazi fosilnih goriva nadmašuje ekološke alternative, uzrokuj ući da se ugljenični otisak bitkoina pet puta poveća za samo dvije godine.

Prema kampanji grupa Greenpeace i Environmental Working Group, sve se ovo može jednostavno popraviti ažuriranjem softvera bitcoina.

Optimizacija koda je aktivnost koja je djelimično pala u zaborav zbog pojave sve moćnijih računara koji rade toliko brzo da se optimizacija čini izlišnom.

Ipak nije tako, iako su pojedinačne uštede u procesorskoj energiji male, kumulativno daju značajan efekat. Optimistička predviđanja tvrde da da bi se optimizacijom programskog koda moglo uštediti čak 99,99% energije, sli uzmimo ovaj podatak sa rezervom.

Što je cijena bitcoina viša, rudari su spremniji da troše ugalj i gas sve dok njihovi troškovi za to ne budu jednaki njihovoj dobiti. Mnogi korisnici bitcoina sa podsmijehom posmatraju kampanju Greenpeace-a jer veliki dio sredstava za ovu marketinšku kampanju dolazi od milijardera rizičnog kapitaliste Krisa Larsena, suosnivača rivalske kriptovalute Ripple. Zato se postavlja logično pitanje koja je zapravo svrha opisane kampanje.

Za bitcoin, kodiranje ovih promjena bi bilo jednostavno.
Greenpeace tvrdi da bi samo 30 ljudi – najveće rudarske kompanije, berze poput Coinbase-a i Binance-a, i programeri koda trebalo da se slože oko predloga. Pri tome se zanemaruje činjenica da bi svi morali da koriste nadograđeni softver.

U prosjeku, za uspješno rudarenje bitcoina jednom nedjeljno potrebno je izdvojiti oko 1,8 miliona američkih dolara na hardver što će opet prouzrokovati dodatnu potrošnju energije i emitovanje ugljendioksida.
Većina rudara je naklonjena prema ovim investicijama ali je konzervativna kada je u pitanju izmjena softverskog koda koji garantuje njihove dobitke.

Neki tvrde da bi vlade u Evropi i Sjevernoj Americi trebalo da slijede kinesko rukovodstvo i da zabrane rudarenje kriptovaluta. Evropski parlament je nedavno odbacio nacrt zakona o zabrani rudarenja širom EU. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva takođe strahuje od egzodusa talenata za trgovinu kriptovalutama u druge finansijske centre.

Jedno je sigurno a to je da efikasna regulacija bitcoina neće proizaći iz dobrotvornih apela već su potrebni drugi finansijski mehanizmi.

(Telegraf)