Razbijen veliki mit o doručku u koji smo verovali godinama: Da li je zaista štetno ako ga preskočite? :: Semberija INFO ::

 

Razbijen veliki mit o doručku u koji smo verovali godinama: Da li je zaista štetno ako ga preskočite?


Kao jedan od bitnih segmenata na putu ka gubljenju kilograma uvek se pominje doručak, koji je s razlogom godinama nazivan najvažnijim obrokom dana. Jutarnji uravnotežen obrok – kao što je ovsena kaša, jaja ili jogurt sa muslijem – sprečava preteranu glad u toku dana, pokazuju istraživanja. Takođe, desetine studija su pokazale da je preskakanje obroka povezano sa većim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog pritiska.

Međutim, sada se to dovodi u pitanje. Stručnjaci su podeljeni kad je reč o tome da li ljudi treba da doručkuju ili ne.

Mnoštvo opservacionih studija sugerisalo je da će oni koji doručkuju verovatnije biti vitki. Neki zagovornici doručka veruju da je to zato što ljudi koji jedu rano ujutru imaju više energije da budu aktivni tokom dana. Oni takođe ostaju siti duže, što ih čini manje sklonim grickanju i pomaže u izboru zdrave hrane tokom dana, kažu istraživači.

Studije su takođe povezale preskakanje doručka sa većim rizikom od srčanih oboljenja, gojaznosti, dijabetesa, moždanog udara i visokog krvnog pritiska. Međutim, još ne razumeju mehanizam iza ovoga.

Ali, pregled skoro desetina studija iz 2019. godine, objavljen u  British Medical Journal, otkrio je da preskakanje doručka nema uticaja na težinu Istraživanja su pokazala da raspored svih obroka u intervalu od osam do 12 sati – i post preostalih 16 do 12 sati u danu – može pomoći ljudima da smršaju.

Dr Federika Amati, ekspertkinja za ishranu u ZOE – kompaniji za zdravstvena istraživanja koja nudi personalizovane savete o ishrani – rekla je da ‘opšta preporuka’ da svako treba da doručkuje ‘ne proizilazi iz neke specifične naučne osnove’.
„Obrok nije potreban za početak dana ili buđenje, jer unutrašnji telesni sat aktivira hemikalije koje nam pomažu da se probudimo i ustanemo iz kreveta – bez obzira da li doručkujemo ili ne“, rekla je ona.

Rezultati velikih studija koje otkrivaju da su osobe koje jedu doručak najzdravije često se svode na druge faktore, a ne na sam obrok, kaže dr Amati.Osim toga, nagovaranje ljudi da prvo doručkuju, kada mnogi nisu gladni, „obično rezultira time da zgrabe nešto brzo i zgodno“, rekla je ona. Tost sa džemom, ultra-obrađene žitarice za doručak, grickalice, peciva i smutiji obezbeđuju „dosta šećera, ali ne i dovoljno proteina, vlakana i zdravih masti da bi se smatrali potpunim obrokom“, rekla je dr Amati.

„Jedenje obroka sa visokim sadržajem šećera na prazan stomak će često dovesti do toga da se mnogi od nas osećaju gladno i umorno u roku od nekoliko sati nakon obroka, kada se sav šećer apsorbuje, a naše telo traži druge hranljive materije. Bilo bi najbolje da preskočite ovakav doručak i pojedete obrok sa jajima, pečurkama, zelenilom, paradajzom i malo celih žitarica kada osetite glad malo kasnije. Naravno, ako se probudite gladni, isto važi: najbolje je da imate kompletan i hranljiv obrok koji će vas održavati energijom duže tokom dana“, jasna je. Dakle, preskakanje doručka nije „problem za sve“, dodala je dr Amati.


Nova