Šumskih plodova sve manje, cijene sve veće
BANjALUKA - Ovogodišnje visoke temperature i suša uticali su i na manji prinos šumskih plodova, te su se zbog toga povećale otkupne cijene, a koje variraju od svake sljedeće isporuke.
Prema riječima naših sagovornika, cijene nekih šumskih plodova skočile su i do 100 odsto.
Neđeljko Kusturić, vlasnik "Prirodnog bilja" iz Banjaluke, kaže za "Nezavisne" da cijene šumskih plodova konstantno rastu.
"Cijene se stalno povećavaju i svaka sljedeća isporuka nosi nove cijene. Ovaj sektor je doskoro bio stabilan, a po tri-četiri godine nismo mijenjali ni ulazne niti izlazne cijene, ali sada se svakom novom isporukom mijenjaju i cijene", istakao je Kusturić.
Prema njegovim riječima, to je vjerovatno posljedica globalnih, ali i unutrašnjih kretanja.
"U zavisnosti od vrste plodova, poskupjelo je od 30 ili 50 do 100 odsto, a neki čak i više. Ja otkupljujem skoro sve samoniklo bilje i šumske plodove, nekih 70 do 80 vrsta bilja", kaže Kusturić.
On ističe da se smanjio prinos, kao i da je inače svake godine sve manje šumskih plodova te dodaje da na to utiču mikroklima te klimatske promjene.
"Takođe, na terenima gdje ima bilja nema dovoljno ljudi. Nažalost, posljedice su vidljive", kazao je on.
I Milan Zorić iz firme "Mushroom" za otkup i preradu šumskih plodova iz Čelinca ističe da cijene ovih plodova rastu iz godine u godinu.
"Cijene još nisu definisane jer zapadno tržište, koje sve to apsorbuje, nije otvoreno. Trenutno su svi na 'stendbaju' i čeka se rješenje ovog problema", kazao je Zorić za "Nezavisne".
Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, naša zemlja je za prvih sedam mjeseci ove godine uvezla skoro tri puta više šumskih plodova nego što ih je izvezla.
Naime, prema podacima UIO, za prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je oko 3.310.847 kilograma šumskog voća, i to malina, kupina, ribizle, brusnica i drugog bobičastog voća, kao i gljiva, čija je ukupna vrijednosti iznosila 4.824.959,79 KM.
Osim toga, kako su potvrdili za "Nezavisne", od početka godine do sada je iz BiH izvezeno nešto više od 182.627 kg šumskog voća i gljiva, čija je vrijednost bila 1.854.085 KM.
U odnosu na ovu godinu, drugačija situacija je bila u 2021. godini, a to potvrđuju i podaci, koji pokazuju da je izvezeno 417.610,15 kg šumskog voća i gljiva, ukupne vrijednosti 8.647.349,25 KM, dok je uvezeno 4.866.198,35 kg šumskog voća i gljiva, čija je vrijednost iznosila 6.613.198,35 KM.
Naime, tolikom prinosu od izvoza su doprinijele gljive, jer je, sudeći prema dostupnim informacija, izvezeno njih oko 130.000 kg, čija je vrijednost iznosila nešto više od 6,95 miliona KM.
Šumskih plodova se u našu zemlju najviše uvozi iz zemalja iz okruženja, i to iz Albanije i Italije, ali i Turske, dok se najviše izvozi u Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku.
Nezavisne novine
Prema riječima naših sagovornika, cijene nekih šumskih plodova skočile su i do 100 odsto.
Neđeljko Kusturić, vlasnik "Prirodnog bilja" iz Banjaluke, kaže za "Nezavisne" da cijene šumskih plodova konstantno rastu.
"Cijene se stalno povećavaju i svaka sljedeća isporuka nosi nove cijene. Ovaj sektor je doskoro bio stabilan, a po tri-četiri godine nismo mijenjali ni ulazne niti izlazne cijene, ali sada se svakom novom isporukom mijenjaju i cijene", istakao je Kusturić.
Prema njegovim riječima, to je vjerovatno posljedica globalnih, ali i unutrašnjih kretanja.
"U zavisnosti od vrste plodova, poskupjelo je od 30 ili 50 do 100 odsto, a neki čak i više. Ja otkupljujem skoro sve samoniklo bilje i šumske plodove, nekih 70 do 80 vrsta bilja", kaže Kusturić.
On ističe da se smanjio prinos, kao i da je inače svake godine sve manje šumskih plodova te dodaje da na to utiču mikroklima te klimatske promjene.
"Takođe, na terenima gdje ima bilja nema dovoljno ljudi. Nažalost, posljedice su vidljive", kazao je on.
I Milan Zorić iz firme "Mushroom" za otkup i preradu šumskih plodova iz Čelinca ističe da cijene ovih plodova rastu iz godine u godinu.
"Cijene još nisu definisane jer zapadno tržište, koje sve to apsorbuje, nije otvoreno. Trenutno su svi na 'stendbaju' i čeka se rješenje ovog problema", kazao je Zorić za "Nezavisne".
Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, naša zemlja je za prvih sedam mjeseci ove godine uvezla skoro tri puta više šumskih plodova nego što ih je izvezla.
Naime, prema podacima UIO, za prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je oko 3.310.847 kilograma šumskog voća, i to malina, kupina, ribizle, brusnica i drugog bobičastog voća, kao i gljiva, čija je ukupna vrijednosti iznosila 4.824.959,79 KM.
Osim toga, kako su potvrdili za "Nezavisne", od početka godine do sada je iz BiH izvezeno nešto više od 182.627 kg šumskog voća i gljiva, čija je vrijednost bila 1.854.085 KM.
U odnosu na ovu godinu, drugačija situacija je bila u 2021. godini, a to potvrđuju i podaci, koji pokazuju da je izvezeno 417.610,15 kg šumskog voća i gljiva, ukupne vrijednosti 8.647.349,25 KM, dok je uvezeno 4.866.198,35 kg šumskog voća i gljiva, čija je vrijednost iznosila 6.613.198,35 KM.
Naime, tolikom prinosu od izvoza su doprinijele gljive, jer je, sudeći prema dostupnim informacija, izvezeno njih oko 130.000 kg, čija je vrijednost iznosila nešto više od 6,95 miliona KM.
Šumskih plodova se u našu zemlju najviše uvozi iz zemalja iz okruženja, i to iz Albanije i Italije, ali i Turske, dok se najviše izvozi u Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku.
Nezavisne novine
