U 30 godina udvostručen broj ljudi s visokim krvnim pritiskom u svijetu
Udvostručio se broj ljudi s visokim krvnim pritiskom od 1990., pokazuju rezultati veće studije koja je otkrila da se pola njih s tim stanjem, oko 720 miliona ljudi, nije liječilo 2019. godine. Hipertenzija je direktno povezana s više od 8,5 miliona smrti svake godine i vodeći je faktor rizika za moždani udar, bolesti srca i jetre.
Kako bi se otkrio globalni razvoj hipertenzije u posljednjih 30 godina, međunarodni tim iz NCD-RisC-a analizirao je podatke iz više od 1200 nacionalnih studija koje pokrivaju gotovo sve zemlje svijeta.
Koristili su modeliranje za procjenu visokog krvnog pritiska u svim populacijama i broj ljudi koji piju lijekove za hipertneziju.
Analizom je otkriveno da je s visokim pritiskom živjelo 626 miliona žena i 651 milion muškaraca 2019. godine. To je otprilike dvostruko više nego procijenjenih 331 milion žena i 317 miliona muškaraca s hipertenzijom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Analiza je pokazala da je 41 posto žena i 51 posto muškaraca s visokim krvnim pritiskom nije bilo svjesno svog stanja što znači da stotine miliona ljudi propuštaju efikasno liječenje.
“Uprkos medicinskom i farmakološkom napretku tokom decenija, globalni napredak u liječenju hipertenzije bio je spor, a velika većina ljudi s hipertenzijom ne liječi se”, rekao je Majid Ezati s londonskog Imperial Collegea i autor studije.
Prema analizi, objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, Kanada i Peru imali su najniži udio visokog krvnog pritiska među odraslima u 2019. godini, s otprilike svakom četvrtom osobom s hipertenzijom.
Tajvan, Južna Koreja, Japan, Švajcarska, Španija i Britanija imali su najniže stope hipertenzije među ženama, manje od 24 posto. Eritreja, Bangladeš, Etiopija i Salomonska ostrva imali su najniže stope među muškarcima, manje od 25 posto.
Na drugom kraju spektra, više od polovine žena u Paragvaju i Tuvaluu imalo je hipertenziju, dok više od polovine muškaraca u Argentini, Paragvaju i Tadžikistanu takođe ima to stanje, pokazala je analiza.
Autori istraživanja rekli su kako nalazi pokazuju da je hitno potrebno podsticati dijagnozu visokog krvnog pritiska i pristup liječenju. U svijetu se manje od svake četvrte žene i svaki peti muškarac liječe zbog hipertenzije.
Robert Storej, profesor kardiologije na Univerzitetu Šefild, rekao je da je COVID-19 odvratio vlade od stvarnosti hipertenzije.
“Pandemiji kardiovaskularnih bolesti posvećeno je manje pažnje u proteklih 18 mjeseci, ali odražava svjetske trendove u izboru nezdravog načina života poput visokog unosa masti, šećera, soli i alkohola, pušenja, sjedilačkog načina života uz izbjegavanje fizičkih vježbi”, rekao je Storej koji nije bio uključen u provedenu studiju.
“Nužno je da sve zemlje usvoje najbolju praksu u vladinoj politici kako bi se izbjegla tempirana bomba od srčanih bolesti i moždanih udara”, rekao je Storej.
Agencije
Kako bi se otkrio globalni razvoj hipertenzije u posljednjih 30 godina, međunarodni tim iz NCD-RisC-a analizirao je podatke iz više od 1200 nacionalnih studija koje pokrivaju gotovo sve zemlje svijeta.
Koristili su modeliranje za procjenu visokog krvnog pritiska u svim populacijama i broj ljudi koji piju lijekove za hipertneziju.
Analizom je otkriveno da je s visokim pritiskom živjelo 626 miliona žena i 651 milion muškaraca 2019. godine. To je otprilike dvostruko više nego procijenjenih 331 milion žena i 317 miliona muškaraca s hipertenzijom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Analiza je pokazala da je 41 posto žena i 51 posto muškaraca s visokim krvnim pritiskom nije bilo svjesno svog stanja što znači da stotine miliona ljudi propuštaju efikasno liječenje.
“Uprkos medicinskom i farmakološkom napretku tokom decenija, globalni napredak u liječenju hipertenzije bio je spor, a velika većina ljudi s hipertenzijom ne liječi se”, rekao je Majid Ezati s londonskog Imperial Collegea i autor studije.
Prema analizi, objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, Kanada i Peru imali su najniži udio visokog krvnog pritiska među odraslima u 2019. godini, s otprilike svakom četvrtom osobom s hipertenzijom.
Tajvan, Južna Koreja, Japan, Švajcarska, Španija i Britanija imali su najniže stope hipertenzije među ženama, manje od 24 posto. Eritreja, Bangladeš, Etiopija i Salomonska ostrva imali su najniže stope među muškarcima, manje od 25 posto.
Na drugom kraju spektra, više od polovine žena u Paragvaju i Tuvaluu imalo je hipertenziju, dok više od polovine muškaraca u Argentini, Paragvaju i Tadžikistanu takođe ima to stanje, pokazala je analiza.
Autori istraživanja rekli su kako nalazi pokazuju da je hitno potrebno podsticati dijagnozu visokog krvnog pritiska i pristup liječenju. U svijetu se manje od svake četvrte žene i svaki peti muškarac liječe zbog hipertenzije.
Robert Storej, profesor kardiologije na Univerzitetu Šefild, rekao je da je COVID-19 odvratio vlade od stvarnosti hipertenzije.
“Pandemiji kardiovaskularnih bolesti posvećeno je manje pažnje u proteklih 18 mjeseci, ali odražava svjetske trendove u izboru nezdravog načina života poput visokog unosa masti, šećera, soli i alkohola, pušenja, sjedilačkog načina života uz izbjegavanje fizičkih vježbi”, rekao je Storej koji nije bio uključen u provedenu studiju.
“Nužno je da sve zemlje usvoje najbolju praksu u vladinoj politici kako bi se izbjegla tempirana bomba od srčanih bolesti i moždanih udara”, rekao je Storej.
Agencije
