Erupcija Vezuva na današnji dan, daleke 79. godine
Veličanstveni i tajanstveni vulkan Vezuv već više od dvije hiljade godina izaziva strah i divljenje ljudi.
Danas jedini aktivni vulkan u centralnoj Evropi nalazi se na obali Napuljskog zaliva, oko 10 kilometara istočno od Napulja.
Kipuća lava Vezuva više puta je sijala smrt, a najveća erupcija dogodila se 24. avgusta 79. godine, u doba antičkog Rima. Katastrofi su prethodili jaki potresi. Nakon što je ugledao gust oblak koji se uspinjao prema nebu, očevidac Plinije Mlađi pisao je istoričaru Tacitu.
- Ne mogu vjernije opisati to što se dogodilo nego da Vam kažem da je ličilo na bor, prema vrhu je bio sve tanji, a iz dna su se širile grane na sve strane. Bio je čas svijetao, čas taman i cijelo vrijeme ispunjen zemljom i prašinom, pisao je Plinije Mlađi.
Pretpostavlja se da je erupcija trajala 19 časova, a za to vrijeme Vezuv je izbacio četiri kubna kilometra pepela i kamenja u širokom području oko kratera. Pompeji, Herkulaneum i drugi gradovi oko Vezuva potpuno su uništeni i zatrpani debelim slojem pepepa.
Zbog malog broja ljudskih ostataka vijekovima se mislilo da su stanovnici uspjeli da pobjegnu, ali u iskopavanjima 80-ih godina dvadesetog vijeka otkrivene su stotine kostura. Većina ljudi bila je potpuno spržena temperaturama iznad 750 Celzijusevih stepeni. U Herkulaneumu su mnoge životinje pronađene bez gornjeg dijela lobanje, jer je mozak od velike vrućine jednostavno eksplodirao.
Ukupan broj stradalih od fatalne erupcije danas je još nepoznat, a pretpostavlja se da je poginulo oko 10.000 ljudi. Ta dva grada više nikada nisu obnovljena niti naseljena. Potpuno bi bila zaboravljena da nisu slučajno otkrivena u 18. vijeku.
Od daleke 79. Godine do danas vezuv je izbacivao lavu 40-ak puta. Poslednji put vulkan je bio aktivan 1944. godine i tada su uništena tri sela. Od tada Vezuv podmuklo ćuti. Prema tvrdnjama stručnjaka mirovanje bi moglo da potraje, iako, upozoravaju, uvijek su moguće nagle erupcije, jer istorija je pokazala da opasni Vezuv nikad ne spava.
Semberija info
Danas jedini aktivni vulkan u centralnoj Evropi nalazi se na obali Napuljskog zaliva, oko 10 kilometara istočno od Napulja.
Kipuća lava Vezuva više puta je sijala smrt, a najveća erupcija dogodila se 24. avgusta 79. godine, u doba antičkog Rima. Katastrofi su prethodili jaki potresi. Nakon što je ugledao gust oblak koji se uspinjao prema nebu, očevidac Plinije Mlađi pisao je istoričaru Tacitu.
- Ne mogu vjernije opisati to što se dogodilo nego da Vam kažem da je ličilo na bor, prema vrhu je bio sve tanji, a iz dna su se širile grane na sve strane. Bio je čas svijetao, čas taman i cijelo vrijeme ispunjen zemljom i prašinom, pisao je Plinije Mlađi.
Pretpostavlja se da je erupcija trajala 19 časova, a za to vrijeme Vezuv je izbacio četiri kubna kilometra pepela i kamenja u širokom području oko kratera. Pompeji, Herkulaneum i drugi gradovi oko Vezuva potpuno su uništeni i zatrpani debelim slojem pepepa.
Zbog malog broja ljudskih ostataka vijekovima se mislilo da su stanovnici uspjeli da pobjegnu, ali u iskopavanjima 80-ih godina dvadesetog vijeka otkrivene su stotine kostura. Većina ljudi bila je potpuno spržena temperaturama iznad 750 Celzijusevih stepeni. U Herkulaneumu su mnoge životinje pronađene bez gornjeg dijela lobanje, jer je mozak od velike vrućine jednostavno eksplodirao.
Ukupan broj stradalih od fatalne erupcije danas je još nepoznat, a pretpostavlja se da je poginulo oko 10.000 ljudi. Ta dva grada više nikada nisu obnovljena niti naseljena. Potpuno bi bila zaboravljena da nisu slučajno otkrivena u 18. vijeku.
Od daleke 79. Godine do danas vezuv je izbacivao lavu 40-ak puta. Poslednji put vulkan je bio aktivan 1944. godine i tada su uništena tri sela. Od tada Vezuv podmuklo ćuti. Prema tvrdnjama stručnjaka mirovanje bi moglo da potraje, iako, upozoravaju, uvijek su moguće nagle erupcije, jer istorija je pokazala da opasni Vezuv nikad ne spava.
Semberija info
