POVODOM SVJETSKOG DANA MOČVARA: GDJE NESTAJU NAŠE MOČVARE?
Povodom Svjetskog dana močvara, koji se obilježava 2. februara, skreće se pažnja na važnost očuvanja i obnovu močvara, ali i drugih vlažnih staništa poput rijeka, jezera, tresetišta, iznimno važnih za prirodu i ljude.
Adria, svjetska organizacija za zaštitu prirode, je, uoči obilježavanja Svjetskog dana močvara, u Sarajevu organizovala konferenciju za medije. S obzirom da je 2020. godina posvećena očuvanju biološke raznolikosti, to je i tema ovogodišnjeg dana močvara kojom se želi skrenuti pažnja na iznimnu važnost močvarnih staništa za prirodu i ljude.
I dok se u jeku klimatske krize, tresetišta, močvare, bare i ostala vlažna staništa prepoznaju kao bitan faktor u smanjenju onečišćenja, povećanju sigurnosti od suša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena, u BiH ona se i dalje devastiraju i isušuju. Takav je slučaj i sa Hutovim blatom i Livanjskim poljem, dva jedinstvena prirodna fenomena od važnog nacionalnog, ali i međunarodnog značaja, koji nestaju pod pritiskom razvoja hidroelektrana i zahvata na njihovim vodotokovima.
„BiH je potpisnica Ramsarske konvencije o zaštiti močvarnih staništa, čime se obavezala na svojoj teritoriji identifikovati i zaštititi močvarna staništa od međunarodne važnosti. Do danas su prepoznata svega tri takva staništa u BiH: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje. Uprkos tome, sva tri područja ugrožena su i svakim danom sve više nestaju. Nadležne vlasti kontinuirano propuštaju djelovati kako bi zaustavili degradaciju ovih područja, dopuštajući nastavljanje procesa koji su do toga doveli“, objašnjavaju iz WWF Adrije.
Dugo su ova područja bila zanemarivana u BiH, i od strane javnosti i od strane vlasti, što je pogodovalo njihovoj devastaciji. Stoga je važno da prije svega lokalno stanovništvo, ali i nadležne vlasti, prepoznaju njihovu važnost za osiguravanje stabilnosti u neizvjesnim vremenima koja su ispred nas, a koja će biti obilježena klimatskim promjenama. Isto tako, potrebno je prepoznati i potencijal močvarnih područja za razvoj lokalnih zajednica u vidu održivog ekološkog i rekreativnog turizma.
„Danas smo sve svjesniji važnosti koje močvare imaju za sav živi svijet na Zemlji. Davno su prestale biti izvori bolesti i zaraza, te je vrijeme da prihvatimo činjenicu kako od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa svi imamo korist. I priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje ovih staništa ključ je za očuvanje biološke raznolikosti, razvoj lokalnih potencijala i stabilnost planeta“, zaključuju iz WWF Adrije.
O važnostima močvara, bara i drugih vlažnih staništa u Semberiji i njihovom očuvanju govore brojni ekolozi. Među njima je i Ekološko udruženje ,,Eko-put'' iz Bijeljine.
portal Semberija info
Adria, svjetska organizacija za zaštitu prirode, je, uoči obilježavanja Svjetskog dana močvara, u Sarajevu organizovala konferenciju za medije. S obzirom da je 2020. godina posvećena očuvanju biološke raznolikosti, to je i tema ovogodišnjeg dana močvara kojom se želi skrenuti pažnja na iznimnu važnost močvarnih staništa za prirodu i ljude.
I dok se u jeku klimatske krize, tresetišta, močvare, bare i ostala vlažna staništa prepoznaju kao bitan faktor u smanjenju onečišćenja, povećanju sigurnosti od suša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena, u BiH ona se i dalje devastiraju i isušuju. Takav je slučaj i sa Hutovim blatom i Livanjskim poljem, dva jedinstvena prirodna fenomena od važnog nacionalnog, ali i međunarodnog značaja, koji nestaju pod pritiskom razvoja hidroelektrana i zahvata na njihovim vodotokovima.
„BiH je potpisnica Ramsarske konvencije o zaštiti močvarnih staništa, čime se obavezala na svojoj teritoriji identifikovati i zaštititi močvarna staništa od međunarodne važnosti. Do danas su prepoznata svega tri takva staništa u BiH: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje. Uprkos tome, sva tri područja ugrožena su i svakim danom sve više nestaju. Nadležne vlasti kontinuirano propuštaju djelovati kako bi zaustavili degradaciju ovih područja, dopuštajući nastavljanje procesa koji su do toga doveli“, objašnjavaju iz WWF Adrije.
Dugo su ova područja bila zanemarivana u BiH, i od strane javnosti i od strane vlasti, što je pogodovalo njihovoj devastaciji. Stoga je važno da prije svega lokalno stanovništvo, ali i nadležne vlasti, prepoznaju njihovu važnost za osiguravanje stabilnosti u neizvjesnim vremenima koja su ispred nas, a koja će biti obilježena klimatskim promjenama. Isto tako, potrebno je prepoznati i potencijal močvarnih područja za razvoj lokalnih zajednica u vidu održivog ekološkog i rekreativnog turizma.
„Danas smo sve svjesniji važnosti koje močvare imaju za sav živi svijet na Zemlji. Davno su prestale biti izvori bolesti i zaraza, te je vrijeme da prihvatimo činjenicu kako od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa svi imamo korist. I priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje ovih staništa ključ je za očuvanje biološke raznolikosti, razvoj lokalnih potencijala i stabilnost planeta“, zaključuju iz WWF Adrije.
O važnostima močvara, bara i drugih vlažnih staništa u Semberiji i njihovom očuvanju govore brojni ekolozi. Među njima je i Ekološko udruženje ,,Eko-put'' iz Bijeljine.
portal Semberija info
