BUNDEVA JE KRALjICA UKUSA I ZDRAVLjA :: Semberija INFO ::

 

BUNDEVA JE KRALjICA UKUSA I ZDRAVLjA


Minerali i vitamini
U svakom slučaju (i ma kako god je zvali) bundevu, buću ili tikvu ne treba izbjegavati i frktati nosom kada se na stolu nađe neko jelo od nje. Može se pripremiti na bezbroj načina, ukusna je, a zbog prehrambenih osobina zaslužuje važno mjesto na jelovniku. Ponajprije, kalorijska vrijednost bundeve je malena. U 100 grama ploda ima samo 26 do 30 kalorija.

Sasvim suprotno tom kalorijskom siromaštvu, u žuto-narandžastim plodovima nagomilano je silno bogatstvo minerala i vitamina. Tu je kalij važan za rad srca, fosfor i kalcij koji zajedno djeluju u izgradnji kostiju i zuba, željezo važno za krv, te mangan koji čuva zdravlje kože i hrskavice.

Bogata je beta karotenom, poznatim snažnim antioksidansom, ali i C vitaminom, te znatnom količinom E vitamina - čuvara mladosti. Tu su i vitamini B grupe, B1, B2 i B6, koji su izuzetno važni za energiju i živce. Fantastičan nutricionistički profil bundeve upotpunjuju i pektini, celuloza i druga biljna vlakna važna za dobru probavu. Uz sve to mogu je jesti i bolesnici, jer je lako probavljiva.
 
Zanimacija za zube
Za one koje ni svi spomenuti superlativi ne podstiču da uživaju u cucurbitama, ipak ima nade. Jer, bundeva se ne uzgaja samo radi žutog mesa, već i radi sjemenke, omiljene zanimacije za zube. I sjemenke su odličan izvor bjelančevina, minerala i vitamina.

Sadrže mnogo beta karotena, dosta folne kiseline, mnogo kalija, fosfora i magnezija. Izuzetan su izvor bjelančevina, koje zavisno o vrsti čine do 31% ukupnog sadržaja sjemenke. U šaki sjemenki ima ih više nego u mesnom odresku prosječne veličine ili dovoljno da prosječan ,,gricko’’zadovolji pola dnevnih potreba za aminokiselinama!

Grickajući te sjemenke dobijamo i slavnu omega-3 masnu kiselinu koja je poznati čuvar srca, ali i vida i raspoloženja. Ono što, svakako, trebate znati kada krenete grickati superzdrave sjemenke je da su poprilično kalorične - u 100 grama ima gotovo 600 kalorija.

Istraživanja u posljednjim desetljećima sjemenkama bundeve dala su posebno mjesto - sadrže materije nazvane kukurbitacini koje mogu spriječiti pretvaranje testosterona u mnogo jači oblik tog hormona, dihidro-testosteron koji je povezan s dobroćudnim povećanjem prostate.

Još jedan proizvod bundeve ili buće privlači pažnju gurmana i medicinara. To je bundevino ulje koje sadrži malo bogatstvo nezasićenih masnih kiselina, velik postotak beta karotena, vitamina E i kalija. Lecitin iz tog ulja pomaže u sprečavanju ateroskleroze (nakupljanja štetnih plakova na stijenkama krvnih žila, što vodi srčanim bolestima), te pozitivno djeluje na snižavanje nivoa holesterola u krvi.
U 100 grama bundevinog ulja ima 900 kalorija. Bojite li se kalorija, sjetite se da je za fantastičan ukus salate dovoljna samo jedna mala kašika toga ulja. Baš kao i kod maslinovog, najbolje je bundevino ulje dobijeno hladnim cijeđenjem.
 
Ljepota iz kuhinje
Bundeva djeluje dobro izvana, baš kao i iznutra, barem tako kaže narodna medicina. Napravite li pire od svježeg ,,mesa’’ bundeve i stavite kao masku na lice desetak minuta, ona će očistiti i suziti pore, a koža uzeti potrebne vitamine i minerale. Posebno je dobra za kožu sklonu aknama i miteserima. U posljednje je vrijeme i industrija ljepote primijenila ta stara znanja, pa se u nekim proizvodima poput krema i maski namijenjenih njezi problematične kože sklone pojavi akni koriste aktivne materije iz bundeve.