DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN, 25. FEBRUAR
Danas je petak 25. februar, 56. dan 2022. Do kraja godine ima 309 dana.
1570. - Papa Pije Peti ekskomunicirao iz crkve englesku kraljicu Elizabetu Prvu, što je bilo bez ikakvog praktičnog značaja: ona je nastavila da neumoljivo progoni rimokatolike, učvršćujući prevlast anglikanske crkve.
1707. - Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene "komedije del arte". Djela: komedije "Mirandolina", "Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama "Dalmatinka".
1723. - Umro engleski arhitekta Kristofer Ren, osnivač Kraljevskog društva u Londonu i njegov prvi predsjednik od 1680. do 1682. Zaslužan je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u kasnogotičkom maniru. Poslije požara, koji je opustošio London 1666, uključujući 53 crkve, projektovao je niz zdanja, među kojima monumentalnu katedralu Svetog Pavla.
1778. - Rođen argentinski general i nacionalni heroj Hose de San Martin - oslobodilac Argentine, Čilea i Perua od španske kolonijalne vlasti, koji je sa Simonom Bolivarom predvodio južnoamerički pokret za nezavisnost. Ukinuo je ropstvo, proklamovao slobodu štampe, osnivao biblioteke i nastojao da kulturno preporodi narod.
1815. - Ubijen srpski vojvoda Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Ubistvo je poslije propasti Hadži-Prodanove bune naredio Sulejman-paša. Na zboru u Orašcu 1804. odbio je da predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov prijedlog za vožda je izabran Đorđe Petrović - Karađorđe. Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda i drugim bitkama opjevano je u narodnim pjesmama, a Đura Jakšić je napisao istorijsku dramu "Stanoje Glavaš".
1841. - Rođen francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejzaže, s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio je izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture.
1873. - Rođen italijanski operski pjevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cijenjen kao izvođač rola u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonske ploče. Djela: "Uspomene", "Metodi pjevanja".
1885. - Njemačka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.
1888. - Umro srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Medicinu je završio u Pešti, a u Beču je usavršavao botaničke studije i upoznao Vuka Karadžića, prema čijem je savjetu 1846. došao u Srbiju. Radio je kao ljekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluostrva, posebno Srbije. Opisao je oko 80 nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar poznat kao "Pančićeva omorika" i reliktne ramondije. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu. Objavio je oko 30 radova iz botanike, zoologije, geologije, mineralogije, šumarstva, arheologije. Djela: "Flora Kraljevine Srbije", "Ptice Srbije", "Ribe Srbije".
1899. - Umro osnivač britanske novinske agencije Rojters njemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter, po kojem je nazvana najstarija svjetska agencija.
1948. - Komunisti su u Čehoslovačkoj prigrabili vlast "februarskim udarom", prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi.
1954. - Egipatski predsjednik Mohamed Nagib prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsjednik Revolucionarnog savjeta preuzeo Gamal Abdel Naser - njegov blizak saradnik, prilikom obaranja kralja Faruka Prvog u julu 1952.
1956. - U govoru na 20. kongresu Komunističke partije SSSR Nikita Hruščov je osudio diktatorsku vladavinu Josifa Staljina.
1972. - Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju sa uzorcima Mjesečevog tla.
1976. - SAD su stavile veto na rezoluciju UN, kojom je osuđena izraelska aneksija istočnog Jerusalima.
1983. - Umro američki pisac Tomas Lenijer Vilijams, poznat kao Tenesi Vilijams, koji je slikao svijet ljudske izjalovljenosti u kojem seks i nasilje narušavaju atmosferu romantične harmonije. Često je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom. Djela: drame "Staklena menažerija", "Tramvaj nazvan želja", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Tetovirana ruža", "Nježna ptica mladosti", "Ljeto i dim", "Noć iguane", "Camino real", "Odjeća za ljetnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proljeće gospođe Ston", "Moize i svijet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda šećerlema", zbirka pjesama "U zimu".
1986. - Ostavku podnio filipinski diktator Ferdinand Markos, koji je Filipinima vladao od 1965. kao predsjednik, a od 1972. kao diktator, uz snažnu podršku SAD. Zbog krađe glasova i objavljivanja "pobjede" na predsjedničkim izborima nad Korason Akino - udovice opozicionara Benjina Akina, čije je ubistvo 1983. organizovao Markos - izbila je pobuna nazvana "vlast naroda", pod vođstvom šefa armije generala Fidela Ramosa i ministra odbrane Huana Enrilea. U obaranju diktatora bilo je presudno ponašanje SAD, primoranih da napuste dugogodišnjeg štićenika.
1991. - Iračka raketa "skad" je u Zalivskom ratu pogodila kasarnu američkih marinaca kod saudijskog grada Dahran i usmrtila 28 vojnika.
1993. - Kim Jong Sam preuzeo dužnost predsjednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države poslije 32 godine.
1994. - Jevrejski naseljenik Baruh Goldštajn automatskom puškom i bombama ubio 43 muslimanska vjernika u džamiji u Hebronu, poslije čega je na licu mjesta pretučen do smrti.
1994. - SAD su protjerale ruskog diplomatu Aleksandra Lisenka, tvrdeći da je riječ o šefu ruskih obavještajaca u Vašingtonu.
1995. - Londonski dnevnik "Gardijan" objavio da su muslimani tajno naoružavani preko aerodroma u Tuzli, uz podršku NATO pakta, čime je na najgrublji način kršena rezolucija UN.
1998. - Dužnost predsjednika Južne Koreje preuzeo je Kim de Džung, bivši dugogodišnji disidentski lider tokom vojne diktature u toj azijskoj zemlji.
2003. - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ratifikovao Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i SRJ.
2003. - Umro italijanski filmski glumac i režiser Alberto Sordi. Igrao je u više od 200 filmova, a dvadesetak je režirao. U svet filma ušao je sa 15 godina, a tokom dugogodišnje karijere tumačio je galeriju likova, prikazujući duh Italijana, često s najkomičnije strane. filmovi: gluma - "Pod suncem Rima", "Bijeli šeik", "Dangube", "Heroj našeg doba", "Moj sin Neron", "Veliki rat", "Mejd in Itali", "Mali, sasvim mali građanin", režija - "Oprostite, da li ste za ili protiv?", "Italijan u Americi", "Pomozi mi ljubavi".
2012. - Preminuo švedski glumac Erland Jozefson, dugogodišnji saradnik Ingmara Bergmana u više od 40 filmova i predstava. Svjetsku slavu postigao je ulogom u Bergmanovom ostvarenju "Prizori iz bračnog života" 1973. Bio je direktor Kraljevskog pozorišta u Stokholmu. Sarađivao je i sa ruskim režiserom Sndrejem Tarkovskim u filmu "Nostalgija" /1983/, "Žrtvovanje" /1986/, pa i sa srpskim rediteljem Goranom Markovićem u filmu "Variola vera".
(Nezavisne)
1570. - Papa Pije Peti ekskomunicirao iz crkve englesku kraljicu Elizabetu Prvu, što je bilo bez ikakvog praktičnog značaja: ona je nastavila da neumoljivo progoni rimokatolike, učvršćujući prevlast anglikanske crkve.
1707. - Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene "komedije del arte". Djela: komedije "Mirandolina", "Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama "Dalmatinka".
1723. - Umro engleski arhitekta Kristofer Ren, osnivač Kraljevskog društva u Londonu i njegov prvi predsjednik od 1680. do 1682. Zaslužan je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u kasnogotičkom maniru. Poslije požara, koji je opustošio London 1666, uključujući 53 crkve, projektovao je niz zdanja, među kojima monumentalnu katedralu Svetog Pavla.
1778. - Rođen argentinski general i nacionalni heroj Hose de San Martin - oslobodilac Argentine, Čilea i Perua od španske kolonijalne vlasti, koji je sa Simonom Bolivarom predvodio južnoamerički pokret za nezavisnost. Ukinuo je ropstvo, proklamovao slobodu štampe, osnivao biblioteke i nastojao da kulturno preporodi narod.
1815. - Ubijen srpski vojvoda Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Ubistvo je poslije propasti Hadži-Prodanove bune naredio Sulejman-paša. Na zboru u Orašcu 1804. odbio je da predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov prijedlog za vožda je izabran Đorđe Petrović - Karađorđe. Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda i drugim bitkama opjevano je u narodnim pjesmama, a Đura Jakšić je napisao istorijsku dramu "Stanoje Glavaš".
1841. - Rođen francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejzaže, s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio je izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture.
1873. - Rođen italijanski operski pjevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cijenjen kao izvođač rola u operama Đuzepea Verdija i Đakoma Pučinija i interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonske ploče. Djela: "Uspomene", "Metodi pjevanja".
1885. - Njemačka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.
1888. - Umro srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Medicinu je završio u Pešti, a u Beču je usavršavao botaničke studije i upoznao Vuka Karadžića, prema čijem je savjetu 1846. došao u Srbiju. Radio je kao ljekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluostrva, posebno Srbije. Opisao je oko 80 nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar poznat kao "Pančićeva omorika" i reliktne ramondije. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu. Objavio je oko 30 radova iz botanike, zoologije, geologije, mineralogije, šumarstva, arheologije. Djela: "Flora Kraljevine Srbije", "Ptice Srbije", "Ribe Srbije".
1899. - Umro osnivač britanske novinske agencije Rojters njemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter, po kojem je nazvana najstarija svjetska agencija.
1948. - Komunisti su u Čehoslovačkoj prigrabili vlast "februarskim udarom", prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi.
1954. - Egipatski predsjednik Mohamed Nagib prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsjednik Revolucionarnog savjeta preuzeo Gamal Abdel Naser - njegov blizak saradnik, prilikom obaranja kralja Faruka Prvog u julu 1952.
1956. - U govoru na 20. kongresu Komunističke partije SSSR Nikita Hruščov je osudio diktatorsku vladavinu Josifa Staljina.
1972. - Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju sa uzorcima Mjesečevog tla.
1976. - SAD su stavile veto na rezoluciju UN, kojom je osuđena izraelska aneksija istočnog Jerusalima.
1983. - Umro američki pisac Tomas Lenijer Vilijams, poznat kao Tenesi Vilijams, koji je slikao svijet ljudske izjalovljenosti u kojem seks i nasilje narušavaju atmosferu romantične harmonije. Često je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom. Djela: drame "Staklena menažerija", "Tramvaj nazvan želja", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Tetovirana ruža", "Nježna ptica mladosti", "Ljeto i dim", "Noć iguane", "Camino real", "Odjeća za ljetnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proljeće gospođe Ston", "Moize i svijet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda šećerlema", zbirka pjesama "U zimu".
1986. - Ostavku podnio filipinski diktator Ferdinand Markos, koji je Filipinima vladao od 1965. kao predsjednik, a od 1972. kao diktator, uz snažnu podršku SAD. Zbog krađe glasova i objavljivanja "pobjede" na predsjedničkim izborima nad Korason Akino - udovice opozicionara Benjina Akina, čije je ubistvo 1983. organizovao Markos - izbila je pobuna nazvana "vlast naroda", pod vođstvom šefa armije generala Fidela Ramosa i ministra odbrane Huana Enrilea. U obaranju diktatora bilo je presudno ponašanje SAD, primoranih da napuste dugogodišnjeg štićenika.
1991. - Iračka raketa "skad" je u Zalivskom ratu pogodila kasarnu američkih marinaca kod saudijskog grada Dahran i usmrtila 28 vojnika.
1993. - Kim Jong Sam preuzeo dužnost predsjednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države poslije 32 godine.
1994. - Jevrejski naseljenik Baruh Goldštajn automatskom puškom i bombama ubio 43 muslimanska vjernika u džamiji u Hebronu, poslije čega je na licu mjesta pretučen do smrti.
1994. - SAD su protjerale ruskog diplomatu Aleksandra Lisenka, tvrdeći da je riječ o šefu ruskih obavještajaca u Vašingtonu.
1995. - Londonski dnevnik "Gardijan" objavio da su muslimani tajno naoružavani preko aerodroma u Tuzli, uz podršku NATO pakta, čime je na najgrublji način kršena rezolucija UN.
1998. - Dužnost predsjednika Južne Koreje preuzeo je Kim de Džung, bivši dugogodišnji disidentski lider tokom vojne diktature u toj azijskoj zemlji.
2003. - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ratifikovao Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i SRJ.
2003. - Umro italijanski filmski glumac i režiser Alberto Sordi. Igrao je u više od 200 filmova, a dvadesetak je režirao. U svet filma ušao je sa 15 godina, a tokom dugogodišnje karijere tumačio je galeriju likova, prikazujući duh Italijana, često s najkomičnije strane. filmovi: gluma - "Pod suncem Rima", "Bijeli šeik", "Dangube", "Heroj našeg doba", "Moj sin Neron", "Veliki rat", "Mejd in Itali", "Mali, sasvim mali građanin", režija - "Oprostite, da li ste za ili protiv?", "Italijan u Americi", "Pomozi mi ljubavi".
2012. - Preminuo švedski glumac Erland Jozefson, dugogodišnji saradnik Ingmara Bergmana u više od 40 filmova i predstava. Svjetsku slavu postigao je ulogom u Bergmanovom ostvarenju "Prizori iz bračnog života" 1973. Bio je direktor Kraljevskog pozorišta u Stokholmu. Sarađivao je i sa ruskim režiserom Sndrejem Tarkovskim u filmu "Nostalgija" /1983/, "Žrtvovanje" /1986/, pa i sa srpskim rediteljem Goranom Markovićem u filmu "Variola vera".
(Nezavisne)
