Evropska sedmica borbe protiv debljine: Svaka četvrta osoba ima problem sa težinom
U prošlosti je debljina bila znak ljepote i zdravlja, te se povezivala sa zdravljem i plodnošću. Danas znamo da debljina nije samo estetski problem, nego i zdravstveni poremećaj koji pridonosi razvoju hroničnih bolesti, naročito bolesti srca i krvnih sudova, te šećerne bolesti tipa 2, ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Debljina ili pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma. Prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost su glavni uzroci pretilosti.
Međutim, osim nedovoljne tjelesne aktivnosti i prevelikog unosa hrane uzroci mogu biti i međusobna djelovanja različitih faktora (genetski, psihološki, i socijalni), te bolesti kao što su bolesti nadbubrežne žlijezde, štitne žlijezde, policistični jajnici, djelovanje nekih lijekova (antidepresivi, koritkosteroidi).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. vijeka. Prema SZO, 39 posto odraslih širom svijeta ima prekomjernu težinu, dok je 13 posto njih pretilo. Od 1975. stopa pretilosti gotovo se utrostručila.
A prema podacima ,,Naš svijet u podacima", gotovo četvrtina (22,82 posto) stanovništva EU bilo je pretilo 2016. godine u odnosu na samo svakog jedanaestog (9,3 posto) 1975. godine, što znači da je za oko 40 godina porast bio 161 posto! U BiH, stanje je još gore.
Javne zdravstvene kampanje provode se tokom cijele godine s ciljem pružanja informacija građanima o značaju, važnosti i uticaju debljine na zdravlje, te motivisanja građane na usvajanje ,,zdravih navika", te pružanja podrške u održavanju tih navika tokom određenog vremenskog perioda.
,,Evropska sedmica borbe protiv debljine” se obilježava od 22. do 29. maja, a 22. maj i kao ,,Evropski dan borbe protiv debljine".
- Za određivanje stanja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih i praktičnih metoda, a to su: određivanje indeksa tjelesne mase (ITM), mjerenje opsega struka i mjerenje debljine kožnog nabora. Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se dijeljenjem tjelesne mase izražene u kilogramima sa kvadratom visine izražene u metrima, ističe Lejla Selimović iz Službe za školsku higijenu INZ-a.
Npr. ako ste teški 110 kilograma, a visoki 178 centimetara, 110 dijelite sa 3,1684 (1,78 na kvadrat), te dobijate 34,7178, a to implicira da gotovo na granici između prvog i drugog stadija pretilosti, a to podrazumjeva poziv na akciju.
Prema Indeksu tjelesne mase, pothranjene osobe su one koje ITM/BMI imaju ispod 18,5, poželjnu tjelesnu težinu imaju svi oni sa indeksom od 18,5 do 14,9, a povećanu od 25 do 29,9. Pretile osobe se dijele u tri stepena, ovisno o indeksu, i to - prvog (od 30 do 34, 9), drugog (35 do 39,9) ili trećeg stepena (iznad 40,0).
Komplikacije i šta činiti?
Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom podložnije su razvoju niza potencijalno ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždane udare.
Pretilost povećava vjerovatnost visokog krvnog tlaka i abnormalne razine holesterola, koji su faktori rizika za srčane bolesti i moždane udare. Podložnije su i dijabetesu tipa 2. Pretilost može utjecati na način na koji tijelo koristi inzulin za kontrolu nivoa šećera u krvi. To povećava rizik od rezistencije na inzulin i dijabetes.
Pretilost može povećati rizik od raka maternice, vrata maternice, endometrija, jajnika, dojke, debelog crijeva, rektuma, jednjaka, jetre, žučnog mjehura, gušterače i prostate, a mogući su i probavni problemi, apneja, osteoartis i teški simptomi kovid-19.
Ono što je najvažnije i o čemu treba voditi računa, u cilju smanjenja tjelesne mase i održavanja idealne tjelesne mase, je pravilna isrhrana, koja će uz programiranu tjelesnu aktivnost osigurati ravnomjerno mršanje.
Pod pojmom pravilne isrhrane podrazumijeva se uravnotežen unos vode, ugljikohidrata, masti i bjelančevina, kao i vitamina i minerala, redovno uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tokom dana.
INZ
Debljina ili pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma. Prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost su glavni uzroci pretilosti.
Međutim, osim nedovoljne tjelesne aktivnosti i prevelikog unosa hrane uzroci mogu biti i međusobna djelovanja različitih faktora (genetski, psihološki, i socijalni), te bolesti kao što su bolesti nadbubrežne žlijezde, štitne žlijezde, policistični jajnici, djelovanje nekih lijekova (antidepresivi, koritkosteroidi).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. vijeka. Prema SZO, 39 posto odraslih širom svijeta ima prekomjernu težinu, dok je 13 posto njih pretilo. Od 1975. stopa pretilosti gotovo se utrostručila.
A prema podacima ,,Naš svijet u podacima", gotovo četvrtina (22,82 posto) stanovništva EU bilo je pretilo 2016. godine u odnosu na samo svakog jedanaestog (9,3 posto) 1975. godine, što znači da je za oko 40 godina porast bio 161 posto! U BiH, stanje je još gore.
Javne zdravstvene kampanje provode se tokom cijele godine s ciljem pružanja informacija građanima o značaju, važnosti i uticaju debljine na zdravlje, te motivisanja građane na usvajanje ,,zdravih navika", te pružanja podrške u održavanju tih navika tokom određenog vremenskog perioda.
,,Evropska sedmica borbe protiv debljine” se obilježava od 22. do 29. maja, a 22. maj i kao ,,Evropski dan borbe protiv debljine".
- Za određivanje stanja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih i praktičnih metoda, a to su: određivanje indeksa tjelesne mase (ITM), mjerenje opsega struka i mjerenje debljine kožnog nabora. Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se dijeljenjem tjelesne mase izražene u kilogramima sa kvadratom visine izražene u metrima, ističe Lejla Selimović iz Službe za školsku higijenu INZ-a.
Npr. ako ste teški 110 kilograma, a visoki 178 centimetara, 110 dijelite sa 3,1684 (1,78 na kvadrat), te dobijate 34,7178, a to implicira da gotovo na granici između prvog i drugog stadija pretilosti, a to podrazumjeva poziv na akciju.
Prema Indeksu tjelesne mase, pothranjene osobe su one koje ITM/BMI imaju ispod 18,5, poželjnu tjelesnu težinu imaju svi oni sa indeksom od 18,5 do 14,9, a povećanu od 25 do 29,9. Pretile osobe se dijele u tri stepena, ovisno o indeksu, i to - prvog (od 30 do 34, 9), drugog (35 do 39,9) ili trećeg stepena (iznad 40,0).
Komplikacije i šta činiti?
Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom podložnije su razvoju niza potencijalno ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždane udare.
Pretilost povećava vjerovatnost visokog krvnog tlaka i abnormalne razine holesterola, koji su faktori rizika za srčane bolesti i moždane udare. Podložnije su i dijabetesu tipa 2. Pretilost može utjecati na način na koji tijelo koristi inzulin za kontrolu nivoa šećera u krvi. To povećava rizik od rezistencije na inzulin i dijabetes.
Pretilost može povećati rizik od raka maternice, vrata maternice, endometrija, jajnika, dojke, debelog crijeva, rektuma, jednjaka, jetre, žučnog mjehura, gušterače i prostate, a mogući su i probavni problemi, apneja, osteoartis i teški simptomi kovid-19.
Ono što je najvažnije i o čemu treba voditi računa, u cilju smanjenja tjelesne mase i održavanja idealne tjelesne mase, je pravilna isrhrana, koja će uz programiranu tjelesnu aktivnost osigurati ravnomjerno mršanje.
Pod pojmom pravilne isrhrane podrazumijeva se uravnotežen unos vode, ugljikohidrata, masti i bjelančevina, kao i vitamina i minerala, redovno uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tokom dana.
INZ
