GUŽVE, REDOVI I TUČE: Crni petak proširio se na skoro sve zemlje svijeta, a kako će izgledati u doba pandemije?
Tokom cijele godine kupoholičari širom svijeta iščekuju "Crni petak".
To nije nikakav praznik, već je praksa koja se praktikuje već decenijama. To je dan kada su rasprodaje u radnjama, a ovom trendu su se pridružile brojne države širom svijeta.
Radi se posljednjem petku u mjesecu novembru (četvrti petak u mjesecu) i on obično dolazi nakon proslave američkog Dana zahvalnosti.
Prodavci tog dana maksimalno snižavaju cijene svoje robe i promovišu početak božićnog šopinga. Dešava se da popusti traju i po nekoliko dana. Tako sada imamo i "crnu nedelju" ili čak u pojedinim slučajevima i "crni novembar".
To je uvijek prava prilika da ljudi obnove garderobu, kupe tehniku za kuću, mobilne telefone, računare ili nešto drugo što im je u tom trenutku potrebno i to po što povoljnijim cijenama. Takođe, mnogi koriste ovaj dan da kupe poklone za predstojeće praznike.
Često nastanu tuče
Širom svijeta se prodavnice otvaraju u ponoć ili veoma rano ujutru. Već u trenutku otvaranja ispred ulaza su ogromni redovi. Dešava se da kupci često zauzmu mjesto u redu i noć prije "Crnog petka". Čim se vrata prodavnica otvore dešava se da nastane pravi stampedo.
Fotografije i snimci sa rasprodaja uvijek budu predmet interesovanja brojnih svjetskih medija.
Tuče i haos su potpuno uobičajene u svijetu tokom grozničavog šoping dana. Ovakve scene se dešavaju u svim radnjama nevezano za to šta je na popustu.
Kako je nastao Crni petak?
Ovaj dan se prvi put spominje 1952. godine, kao dan koji radnici zloupotrebljevaju da spoje Dan zahvalnosti sa vikendom. Trgovci mu kasnije mijenjaju značenje, navodno tek tada izlaze iz "crvenog" tj. iz gubitka.
Crni petak i sve šta on sa sobom danas nosi je počeo da se praktikuje sredinom pedesetih godina u SAD.
Naziv "Crni petak" je prvi put upotrebljen početkom šezdesetih u Filadelfiji, i to u kontekstu "crnog" dana za vozače, najviše zbog ogromnih gužvi u saobraćaju zbog brojnih rasprodaja.
Takođe, ovaj naziv vodi porijeklo i od izraza koji na srpskom glasi "u plusu", a u engleskom "in the black" (u crnom), odnosno kada radnje ostvare profit.
Praktikuje se širom sveta
Vremenom su i trgovci iz drugih zemalja počeli da preuzimaju ovaj gest, pa je šoping groznica postala gotovo globalna.
Posle "Crnog petka" dolazi i "Sajber ponedeljak" kada su veliki popusti na onlajn kupovinu.
Šta mijenja korona virus?
Najveći broj prodavaca apeluje na mušterije da kupuju onlajn ili da barem onlajn poruče robu, a zatim da je pokupe u radnjama, kako se ne bi stvarale gužve.
Trude se da ispoštuju sve mjere preduzete kao vid borbe protiv uticaja virusa korona, ali i da sa druge strane, sebi obezbijede prihode, naročito imajući u vidu slabiju prodaju prethodnih mjeseci.
Najavljuju podjelu maski prilikom ulaska u radnje, ali i obavezno rastojanje i ograničen broj osoba unutra.
To nije nikakav praznik, već je praksa koja se praktikuje već decenijama. To je dan kada su rasprodaje u radnjama, a ovom trendu su se pridružile brojne države širom svijeta.
Radi se posljednjem petku u mjesecu novembru (četvrti petak u mjesecu) i on obično dolazi nakon proslave američkog Dana zahvalnosti.
Prodavci tog dana maksimalno snižavaju cijene svoje robe i promovišu početak božićnog šopinga. Dešava se da popusti traju i po nekoliko dana. Tako sada imamo i "crnu nedelju" ili čak u pojedinim slučajevima i "crni novembar".
To je uvijek prava prilika da ljudi obnove garderobu, kupe tehniku za kuću, mobilne telefone, računare ili nešto drugo što im je u tom trenutku potrebno i to po što povoljnijim cijenama. Takođe, mnogi koriste ovaj dan da kupe poklone za predstojeće praznike.
Često nastanu tuče
Širom svijeta se prodavnice otvaraju u ponoć ili veoma rano ujutru. Već u trenutku otvaranja ispred ulaza su ogromni redovi. Dešava se da kupci često zauzmu mjesto u redu i noć prije "Crnog petka". Čim se vrata prodavnica otvore dešava se da nastane pravi stampedo.
Fotografije i snimci sa rasprodaja uvijek budu predmet interesovanja brojnih svjetskih medija.
Tuče i haos su potpuno uobičajene u svijetu tokom grozničavog šoping dana. Ovakve scene se dešavaju u svim radnjama nevezano za to šta je na popustu.
Kako je nastao Crni petak?
Ovaj dan se prvi put spominje 1952. godine, kao dan koji radnici zloupotrebljevaju da spoje Dan zahvalnosti sa vikendom. Trgovci mu kasnije mijenjaju značenje, navodno tek tada izlaze iz "crvenog" tj. iz gubitka.
Crni petak i sve šta on sa sobom danas nosi je počeo da se praktikuje sredinom pedesetih godina u SAD.
Naziv "Crni petak" je prvi put upotrebljen početkom šezdesetih u Filadelfiji, i to u kontekstu "crnog" dana za vozače, najviše zbog ogromnih gužvi u saobraćaju zbog brojnih rasprodaja.
Takođe, ovaj naziv vodi porijeklo i od izraza koji na srpskom glasi "u plusu", a u engleskom "in the black" (u crnom), odnosno kada radnje ostvare profit.
Praktikuje se širom sveta
Vremenom su i trgovci iz drugih zemalja počeli da preuzimaju ovaj gest, pa je šoping groznica postala gotovo globalna.
Posle "Crnog petka" dolazi i "Sajber ponedeljak" kada su veliki popusti na onlajn kupovinu.
Šta mijenja korona virus?
Najveći broj prodavaca apeluje na mušterije da kupuju onlajn ili da barem onlajn poruče robu, a zatim da je pokupe u radnjama, kako se ne bi stvarale gužve.
Trude se da ispoštuju sve mjere preduzete kao vid borbe protiv uticaja virusa korona, ali i da sa druge strane, sebi obezbijede prihode, naročito imajući u vidu slabiju prodaju prethodnih mjeseci.
Najavljuju podjelu maski prilikom ulaska u radnje, ali i obavezno rastojanje i ograničen broj osoba unutra.
